Connect with us

DRUŠTVO

FIRMA "DŽEK POT"

Brano Mićunović i njegov ortak za godinu zaradili 582 hiljade eura

Firma čiji su suvlasnici Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović lani je prihodovala 7,54 miliona eura, a godinu ranije skoro tri miliona manje, odnosno 4,63 miliona

Mićunović, Foto: Luka Zekovic

Firma Džek pot, koja je nedavno zbog (ne)postupanja Uprave prihoda i carina (UPC) uspjela da produži koncesiju za kazino u Bečićima bez plaćanja naknade od dva miliona, lani je poslovala sa profitom od 582,4 hiljade eura, što je skoro šest puta više nego u 2020. godini, piše Dan.

U godini kada je pandemija „zatvorila“ i kockarnice na nekoliko mjeseci, Džek pot je imao 103,1 hiljadu profita.

Firma čiji su suvlasnici Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović lani je prihodovala 7,54 miliona eura, a godinu ranije skoro tri miliona manje, odnosno 4,63 miliona. Troškovi poslovanja ovog društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) iznosili su 6,54 miliona, što je rast od 2,74 miliona u odnosu na 2020, navodi ovaj medij.

Sava Grbović Džigi, Foto: Savo Prelević

Džek pot je i 2021, kao i godinu ranije, zapošljavao u prosjeku 19 radnika, a na njihove zarade i naknade zarada utrošeno je 255,6 hiljada eura, 24 hiljade više nego 2020. godine.

Stalna imovina društva pala je skoro sedam puta i na kraju prošle godine iznosila je 101,6 hiljada eura. Na kraju 2020. godine stalna imovina je bila 694,3 hiljade eura.

Kapital Džek pota iznosio je 1,87 miliona na kraju prošle, što je 260 hiljada više nego 2020. godine.

Aktiva i pasiva društva iznosila je 3,05 miliona, a godinu kasnije bila je 6,94 miliona. Zabilježen je i pad obrtnih sredstava. Sa 6,1 milion u 2020, na 2,82 milion u prošloj godini. Džek pot je u prošloj godini znatno smanjio kratkoročne obaveze. Sa 5,3 miliona u 2020. pale su na 1,2 miliona u prošloj.

Džek pot je poslednjih mjesec u žiži javnosti zbog koncesije za kazino u Bečićima. Naime, oni su Upravi prihoda i carina prije isteka koncesije slali zahtjev u vezi sa produženjem koncesije, ali UPC i Vlada na zahtjev nisu odgovarali do 17. februara, nakon čega je Džek pot preko Privrednog suda uspio da dobije privremenu mjeru kojom je nastavio da priređuje igre na sreću u kazinu bez plaćanja naknade od dva miliona eura. Oni će moći da priređuju igre na sreću sve do okončanja spora koji su pokrenuli protiv države koja se nije izjasnila da li će im koncesiju produži ili ne.

Zbog nepostupanja po zahtjevu Džek pota, ministar finansija Milojko Spajić je tražio od vršioca dužnosti direktora UPC Milene Petričević, koju je prije četiri mjeseca postavio na tu funkciju, da podnese ostavku. Kada je to odbila da uradi, Uprava za kadrove je raspisala konkurs za direktora na koji je stiglo devet prijava.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela zaključak kojim je obavezala Upravu prihoda i carina da za pet dana donese odluku u vezi sa zahtjevom Džek pota. Na toj sjednici je usvojena informacija u vezi sa zahtjevom Džek pota, gdje je navedeno da je pomoćnik direktora Andrija Klikovac donio odluku kojom se odbija zahtjev Džek pota i poslao Ministarstvu finansija. Nakon toga je Petričević tražila da se taj predlog povuče i kasnije poslala MFSS-u informaciju o zatečenoj situaciji. Uglavnom, do datuma kada je isticala koncesija nije poslala nikakav predlog odluke MFSS-u. Kasnije je kazala da nije mogla da odbije zahtjev Džek pota, jer sa njima 2016. godine nije potpisan aneks već novi ugovor. U međuvremenu je protiv službenika koji su donijeli odluku o odbijanju zahtjeva pokrenut disciplinski postupak.

Tužba i dvije prijave zbog koncesije

Osim što je tužio državu pred Privrednim sudom, Džek pot je predao i dvije krivične prijave tužilaštvu. Jednu protiv više službenika MFSS-a i Uprave prihoda i carina – Sektor igara na sreću, a drugu protiv ministra Spajića i drugih službeika u MFSS-u i UPC, jer je Spajić, kako su naveli, vršio pritisak da se odbije njihov zahtjev za produženje koncesije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Zemljotres kod Plava

„Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području“

Foto: Opština Plav

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 21.06 časova registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 11 km zapadno od Plava, saopšteno je iz tog zavoda.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.

“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Hrabri Aleksandar Mišnić iz Mojkovca spasio mladog sugrađanina iz nabujale Tare

„Gledajući kako Tara odnosi jedan mladi život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar

Foto: Screenshot/Fejsbuk

Kišni, hladni nedjeljni dan u Mojkovcu mogao je biti poput svakog drugog, siv i tih. No, jedan gest hrabrosti unio je svjetlost u ovu malu varoš na sjeveru Crne Gore. U trenutku kada je sudbina odlučila da testira snagu jednog života, Aleksandar Mišnić, mladi, vedri i hrabri momak, pokazao je koliko daleko ljudska dobrota može ići. On je iz nabujale Tare spasio jedan mladi život.

Na pitanje o tom hrabrom podvigu, Aleksandar je za Portal RTCG ispričao svoju priču.

„Majka i ja smo se vraćali kući, kad me kum pozvao i rekao da je neko skočio u Taru. Mi živimo pored rijeke. Iako sam prije tog poziva mislio o tome koliko je hladno i kako je zima već stigla, odjednom su nestali i zima i strah. Bez oklijevanja sam potrčao duž nasipa, oko 300 metara, gledajući kako Tara odnosi jedan život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar.

Aleksandar je jurio kroz nepristupačan teren prepun šiblja, svjestan da je svaki trenutak ključan. Tara, poznata po svojoj hladnoći i snazi, bila je nemilosrdna.

„Bio sam svjestan da, ako ga rijeka odnese u dublji dio, neće biti šanse da ga spasim. To sebi ne bih oprostio,“ prisjeća se Aleksandar.

Most u Mojkovcu (Foto: Privatna arhiva)

Iako su uslovi bili izuzetno teški, Aleksandar je, uskočio u nabujalu rijeku. Uspio je uhvatiti mladića oko struka.

Iako vidno ugruvan i isklizavajući iz ruku, Aleksandar nije odustajao.

„Tih pet-šest minuta borbe s rijekom činilo se kao vječnost“, rekao je.

Kako kaže, zahvaljujući snazi duha i fizičkoj izdržljivosti, uspio je izvući mladića na obalu, gdje su ga čekali prijatelji i medicinski tim hitne pomoći iz Mojkovca.

„Moji prijatelji i momci iz hitne pomogli su mi da ga prebacimo na obalu. Moj prijatelj ga je ubacio u auto i prevezao do magistrale, gdje ga je čekala hitna pomoć koja ga je dalje zbrinula,“ objasnio je Aleksandar.

Mladić je ubrzo hospitalizovan, prvo u Bijelom Polju, a zatim prebačen u Podgoricu, gdje se i dalje oporavlja. Aleksandar, koji se redovno interesuje za njegovo zdravstveno stanje, nada se da će se potpuno oporaviti i da više nikada neće pokušati takav opasan čin.

Tara (Foto: Privatna arhiva)

Tek nakon što je sve prošlo, Aleksandar je postao svjestan veličine onoga što je učinio.

Ovaj hrabri čin podsjeća nas da život vrijedi borbe, da je svako od nas pozvan da u svakom trenutku bude čovjek.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bečić: Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u Beranama

„Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, kazao je Bečić

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade, kojom je on presjedavao, donijeta odluka o davanju saglasnosti Opštini Berane za izgradnju spomenika blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, koji je preminuo 2020. godine.

„Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta“, saopštio je Bečić.

Kaže da mitropolita Amfilohija uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je „bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore“.

„Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa“, dodaje on.

Navodi i da je mitropolita Amfilohija ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.

„Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, zaključio je Bečić.

„Vijesti“ su prethodno objavile da su ministri iz redova Bošnjačke stranke i albanskih partija napustili sjednicu, zbog namjere Vlade da da saglasnost na podizanje spomenika. Listu su to potvrdila dva učesnika današnje sjednice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije