Connect with us

DRUŠTVO

IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A

Ćalović Marković: Zašto je Abazović čekao da njegova Vlada padne, pa da podatake o Bemaksu dostavi Tužilaštvu?

„Svi znamo da je Bemaks jedan od simbola prethodnog režima. Čak i da nema nikakvih sumnji da je ta firma uključena u bilo kakve kriminalne djelatnosti, a ima, bilo bi najlogičnije da bude predmet kontrole svih inspekcija… Abazović je ponio kofer dokaza tek nakon što je smijenjen“, poručuje Ćalović Marković.
Smatra da se obilazak Slobodne zone Luke Bar, koju je posjetio premijer, povodom zapljene cigareta, može doživjeti samo kao politički marketing

Ćalović Marković, Foto: Lazar Ružić

Šverc cigareta neće i ne može biti zaustavljen dok se ne naprave ozbiljne sistemske promjene, rekla je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

„Mi nemamo promjene čak ni na nivou nekih podzakonskih akata, a kamoli zakona, u kojem su ostavljene takve rupe, svjesno i namjerno napravljene kako bi se omogućio šverc i drugih vrsta roba koje idu preko Slobodne zone Luke Bar, uključujući šverc kokaina, oružja…“, rekla je Ćalović Marković za TV Vijesti.

Ističe da se problemu mora pristupiti sistemski, a ne populistički.

„Osnovna stvar je da se napravi sistem obezbjeđenja – da se postave kamere u okviru Slobodne zone, da nemate rupe u ogradi kroz koje mogu proći šleperi. Osnovne stvari moraju biti postavljene, a ne da zavisimo od slučajnih zapljena“, dodaje ona.

Kazala je kako ne sumnja da su zaplijenene milionski vrijedne cigarete.

„Ali, ovdje je pitanje koliko miliona vrijednih cigareta prolazi u međuvremenu zato što je ostavljen DPS-ov sistem, DPS-ovi kadrovi, način funkiconisanja koji je potpuno identičan. Imate institucije koje su nadležne da postupaju u različitim segmentima, kojima je zakonima koje je radio prethodni režim propisano takvo preklapanje nadležnosti da vi ne možete da djelujete“, ističe ona.

Sa druge strane, dodaje, ne postoji ni jasan stav Vlade šta će da radi sa takvim cigaretama.

„Rekli su da će ih prodati, pa su nakon pritiska međunarodne zajednice shvatili da nelegalne cigarete ne mogu prodati na legitimnom tržištu, sem ako bi se država direktno uključila kao jedan od aktera, maltene, prodaje švercovanih, odnosno falsifikovanih cigareta“.

Ćalović Marković je kazala da je odnošenje dokaza od strane premijera kod tužilaštva prilično kasno urađeno, već da je to trebalo uraditi odmah.

„Ne vidim zašto se čekaju dvije godine, da gospodin Abazović čeka da njegova Vlada izgubi povjerenje i tek nakon toga podatke o Bemaksu dostavlja tužilaštvu. Svi znamo da je Bemaks jedan od simbola prethodnog režima. Čak i da nema nikakvih sumnji da je ta firma uključena u bilo kakve kriminalne djelatnosti, a ima, bilo bi najlogičnije da bude predmet kontrole svih inspekcija, na prvom mjestu Poreske inspekcije. Pričamo o jednoj od najvećih firmi u državi. Na drugom mjestu – Inspekcije rada, koja se bavi vodoprivredom. Šta se desilo sa radom institucija kad je u pitanju Bemaks? Nismo imali nijednu informaciju do premijera koji kaže da je lično istraživao, iako to nije njegova nadležnost, i onda ponio kofer dokaza tek nakon što je smijenjen“, ističe izvršna direktorica MANS-a.

Ocijenila je da je to u najboljem slučaju marketing, a da bi u najgorem slučaju moglo biti politički revanšizam i pokušaj da se izvrši pritisak u političkom smislu.

„Vjerujem da, iako se bude dogovorila većina od 30. avgusta (2020) da postoji toliko zle krvi među njima, da ta Vlada teško može biti stabilna i da duži vremenski period može sprovesti bilo kakve ozbiljne reforme. Mislim da je cijela poenta u tome da se formira nova Vlada, ne zato da bi se napravila promjena u smislu bilo koje reforme, nego da bi oni koji budu u toj Vladi mogli da zapošljavaju svoje kadrove, odnosno to takozvano uhljebljavanje ‘po dubini’, da ne može da realizuje samo gospodin Abazović i gospoda iz SNP-a, nego da se uključe i ostale partije pobjednice 30. avgusta“.

Poručuje da je to najveći poraz za građane.

„Ne samo da nisu počeli drugačije da se ponašaju nakon što se promijenila vlast i što su prihvatili iste taktike, nego se sve sad svodi na to koliko će još ljudi da ubace u državnu adminsitraciju, na naš račun i trošak, prije izbora, da bi tako uzeli glasove“, navodi Ćalović Marković.

Dok se to dešavalo u okviru afere „Snimak“, dodaje, „isti ti ljudi kojima je danas potpuno normalno da pričaju o uhljebljavanju po dubini“, su kritikovali tu aferu.

Poručuje da je to ono što je „strašno za ovo društvo“.

„Ljudi koji nisu sposobni dolaze na određena mjesta i treba da pružaju usluge građanima – da ih liječe, da budu inspektori… Oni ne mogu da rade taj posao kao što bi radio neko ko bi bio primljen na konkursu zahvaljujući znanju.“

Ćalović Marković smatra da se obilazak Slobodne zone Luke Bar, koju je danas posjetio premijer Dritan Abazović i direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, može doživjeti samo kao politički marketing.

„Zapljena cigareta i može, ali ako vodite medije da to snime i slikaju, ne vidim da to služi bilo čemu drugom osim ličnoj promociji pojedinaca koji su u to uključeni. To je isključivo politički marketing i strašno me brine što se borba protiv korupcije pretvara u politički marketing. Borba protiv korupcije je jedna od ključnih stvari ovog društva, jer svi mi snosimo posljedice njihovog bogaćenja, kao što snosimo posljedice uhljebljavanja po dubini. Tako snosimo i posljedice ogromne korupcije u privatizaciji koja je zatvorila cijeli sjever. Pogledajte što se na kraju desilo sa Kombinatom aluminijuma. Mi sad pričamo o Pejoviću, što on sad radi, a što je bilo prije njega? Kako je dobio KAP? Odakle novac Pejoviću? To su ključna pitanja“.

Ćalović Marković je upitala i šta se desilo sa zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine.

„Ključno pitanje je otkad se taj zakon primjenjuje. Prethodna vlada nije mogla dati odgovor. Ova Vlada nam objašnjava, odnosno ministar pravde nam je ministar pravde rekao da će se zakon primjenjivati od trenutka kad je učinjeno krivično djelo za koje se neko optužuje u optužnici tužilaštva, i da ona mora biti uslov da se to pokrene. To su potpune besmislice. Imate postupak koji se vodi u vezi sa krivičnim djelima i potpuno odvojen postupak koji se vodi protiv imovine, koji nema nikakve veze s krivičnim postupkom. Ni u tom dijelu nismo imali nikakav korak, inače bi priča o Bemaksu i KAP-u bila jednostavnija.

Neke političke priče bi, takođe, bile mnogo jednostavnije.

„Jer bi se znalo ko na našoj političkoj sceni ima imovinu koju ne može da objasni legitimnim prihodima, a mislim da takvih ima. Ne samo na strani DPS-a, nego i na strani nove većine od 30. avgusta. Zato nema političke volje i spremnosti da se donese taj zakon“, ističe ona.

Ćalović Marković navodi da se trenutno ne zna hoće li biti lokalnih izbora.

„Bilo bi normalno, uskladu s Ustavom i zakonom, da imamo lokalne izbore, jer su istekli svi rokovi. Političari će se možda opet dogovoriti da ih odlože. Ako se ne dogovore, a ne dogovore se oko Ustavnog suda, kako ćemo imati izbore, ako ne možemo proglasiti konačno rezultate. Mogu li sad političari da se nikad ne dogovore da izaberu Ustavni sud pa da nikad nemamo izbore? Pa da se uvijek dogovaraju na osnovu rezultata od 2020. ko će da vodi državu? U pitanju je užasna neodgovornost prema građanima koji su ih građani da nešto promijene, a ne da se dogovaraju kako će da podijele funkcije“, napominje izvršna direktorica MANS-a.

Ukazuje, između ostalog, da Vlada najavljuje rebalans budžeta dva mjeseca uoči izbora.

„To se ni DPS nije usuđivao. Naravno, bez bilo kakve javne rasprave, pa treba na riječ da im vjerujemo đe će te pare da idu. A već znamo da značajni dio tog novca ide isključivo na uhljebljavanje partijskih kadrova“, ističe Ćalović Marković.

„Kriminalni poslovi se očigledno preuzimaju“

Smatra da, zbog ponašanja aktuelne vlasti, veliki broj građana više neće izlaziti na izbore.

„Ponašaju se previše slično. Ne kažem, za dvije godine se nije moglo toliko duboko zaglibiti, nisu klanovi nastali nakon 30. avgusta 2020, niti su sankcionisani od prethodnog režima kako je trebalo. Ne možemo od nove vlasti stvarati bauke goreg od DPS-a, kad je u pitanju organizovani kriminal i veze s njim i korupcijom. Ali ne možemo biti slijepi na to što se kriminalni poslovi očigledno preuzimaju. Da se ne preuzimaju, imali bismo već mnogo vidljivije rezultate, a nemamo ih“.

„Da je korupcija prioriret, ne bi bilo pola Glavnog odbora DPS-a“

Ćalović Marković je kazala, povodom posljednjeg javnog istupa predsjednika države Mila Đukanović, kako se podrazumijeva da Đukanović neće reći da je korupcija bitna.

„Kad bi to rekao, na prvom mjestu bio stavio svoje postupke, zatim najbližeg okruženja, pogledajte ko mu je u kabinetu. Što je sa Slavoljubom Stijepovićem, Petrom Ivanovićem, pogledajte ko je u poslaničkom klubu DPS-a, vrhu te partije. Kad bi korupcija bila zaista prioriret, ne bi bilo pola Glavnog odbora DPS-a, Đukanovića lično i njegove familije i prijatelja“.

Ocijenila je da Đukanović pokušava da koristi političku situaciju i „nezrelost opozicije“ i činjenicu da na „značajan dio opozicije imamo užasan, vrlo negativan uticaj“ vlasti iz Beograda.

„Na tačun toga pokušava da abolira sebe za korupciju. On nama suštinski kaže – znate, ono što smo bili korumpirani, mi smo ipak čuvali državu, pa to što smo uzeli neke stotine miliona ili milijarde za sebe, sačuvali smo državu, a viđite što oni rade s njom. Mislim da je ključno da građani sačuvaju sebe od njih i njihovih nezasitih apetita, svih njih, i da ih pozivamo na odgovornost mnogo češće. Da oni koji su krivi, koji su se nezakonito obogatili, ne mogu biti u politici“.

Kazala je da bi to trebalo da bude „neki minimum za lustraciju“.

Pojedini zaposlili cijelu familiju, nastavlja se kupovina glasova

„Ne vidim na političkoj sceni nekoga ko će da kaže – ja nisam ovdje zbog svoje partije i ličnog bogaćenja, nego da nešto konkretno promijenim“, ističe izvršna direktorica MANS-a.

Pojedini su, kako je kazala, zaposlili sve članove familije. „Samo što im rođena đeca nisu dobila radne knjižice. Granica nema i zato su građani razočarani i bijesni. Velika je agresija među njima zato što ne vide rješenje“, ističe ona.

Ćalović Marković je upitala i šta se desilo sa izbornom reformom.

„Dok su bili opozicija, ova većina od 30. avgusta, nisu se mogli složiti više s nama da Zakon o finansiranju političkih partija treba mijenjati, jer se zloupotrebljava da se kupuju glasovi. Otkad su došli na vlast, pominje li neko taj zakon? Ne niko, a sad pričaju o izbornoj reformi. Kojoj izbornoj reformi ako nastavljate kupovinu glasova našim novcem“, navela je ona.

Traže žrtvu, a ne premijera

Ćalović Marković je, povodom licitacija o imenima za budućeg predsjednika Vlade, ocijenila da „oni traže žrtvu, a ne premijera“.

„Traže nekoga ko neće imati kontrolu nad radom te Vlade, kome će da rade ono što su radili Zdravku Krivokapiću, koga će da suštinski ucjenjuju i kontrolišu, ko neće imati nikakvu ozbiljnu i faktičku moć“, navela je ona.

Sama činjenica, kako je kazala, da se traži neko ko suštinski ne bi trebalo da bude premijer, pokazuje da se odgovornost želi prebaciti na nekoga drugog. „To je krajnje neozbiljno“, poručila je izvršna direktorica MANS-a.

Advertisement
1 Comment

1 Comments

  1. Mud

    09.09.2022. 16:55 at 16:55

    Ko će da objasni put u Izrael i vještačku inteligenciju koja vlada CG

Postavite komentar

Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

U Jelovici kod Berana zaplijenjeni trupci: „Započeli smo borbu protiv šumokradica“

„Zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj“

Foto: Screenshot

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je saopštila da je danas u Jelovici, u Beranama, zaplijenjena posječena građa. Poručuju da su tako uspješno započeli „borbu protiv bezakonja i anarhije, koje je vladalo u tom području“.

„Čuvar šuma koji je zadužen za rejon gazdinska jedinica ‘Jelovica’ je, tokom vanredne provjere i obilaska terena, pronašao 20 čamovih trupaca bez šumskog žiga i plastičinih pločica za numerisanje i identifikaciju, te samim tim i bez uvjerenja o porijeklu drvnih sortimenata, o čemu je obavijestio nadređenog. Utvrđeno je da trupci, u količini od 16,32 m³ neto drvne mase potiču iz državne šume. Odmah je obaviješten VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Miloš Rajković, koji je dalje koordinisao akcijom“, navodi se u saopštenju.

Rajković je, kako su rekli, naložio da se prvi put obezbijedi specijalno vozilo i da se bespravno posječeni trupci zaplijene i trajno oduzmu, na način što će hitno biti uklonjeni iz šume, prevezeni i lagerovani na sigurno i da se slučaj proslijedi Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalje postupanje.

„Uspješnom koordinacijom VD direktora Rajkovića, zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj, već bi ostali na licu mjesta i onda bi često bili ponovo otuđeni kada nema kontrole“, saopštila je Uprava.

Video:

https://www.facebook.com/share/r/3JgpXspmboorocFG/?mibextid=qi2Omg

Tim povodom, Rajković je rekao da započete intenzivne kontrole, kao i smjena rukovodilaca u Mojkovcu i Beranama već daju prve uspješne rezultate.

„Posebno će se uvesti iznenadne kontrole pilana. Ko god od vlasnika bude kupio drvne sortimente bez dokumentacije, biće ozbiljno sankcionisan uz trajno zabranjivanje rada! Staćemo na put svima koji misle da su jači od države i znam da će pohara crnogorskih šuma biti prošlost. Današnjom zaplijenom bespravne građe u Beranama pokazali smo da mi to možemo i hoćemo, a u narednim danima nastavljamo još jačim intezitetom. Poručujem im da nema i neće biti nedodirljivih, a Uprava će nabaviti specijalno vozilo u svom vlasništvu i nastaviti ovakve akcije”, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ustavni sud odbio predloge za utvrđivanje ustavnosti Temeljnog ugovora i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Odluka sa današnje sjednice suda

Patrijarh Porfirije i Dritan Abazović

Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, preambule i pojedinih članova tog dokumenta, zaključenog 3. avgusta 2022. godine. Nisu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7, 12 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ustavni sud je većinom glasova, uz različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Nisu prihavećene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odedaba čl.5, 7 i 19 istog Zakona, i odbačen je zahtjev za obustavu izvršenja odredaba čl .5, 7 i 19, kao i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7 istog Zakona.

Jednoglasno nije prihvaćena inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud je većinom glasova, uz zajedničko različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, donio odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora, te odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, stava 3 Preambule, kao i člana 2 st. 1 i 4, člana 6 st. 3, člana 7 st 4 i 6 člana 8, člana 10 st. 2, člana 12 st.1. i Temeljnog ugovora iz stava I izreke ove Odluke. Nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora iz stava I izreke, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti st.1, 2, 4, 5 i 6 Preambule, kao i člana 2 st.1 i 2, člana 3, člana 5, člana 6 st.2, člana 7 st. 3 i 4, člana 11, člana 12 Temeljnog ugovora iz stava I izreke Odluke.

Potpisivanje Temeljnog ugovora je bio zvanični razlog izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine. Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Te odredbe su dovele do velikih protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) krajem 2019. i tokom 2020. godine i doprinijele smjeni vlasti u avgustu 2020.

Šta piše u saopštenju suda

Ustavni sud je, kako je saopšteno, nakon razmatranja postupka donošenja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.

“Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvršenja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog donošenja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika.

“Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvještaja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine više od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovlašćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.

Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.

“Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva”, navodi se u saopštenju suda.

Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.

Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od suštinskog značaja za pluralizam u demokratskom društvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog društva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.

U saopštenju se navodi da je Ustavni sud našao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.

Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upiše u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na suštinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.

Ustavni sud, kako je saopšteno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao „postojeće“ ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio „postojećim“.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.

Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.

Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.

“Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje poštovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uopšte, na šta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.

Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.

Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice“.

Ustavni sud je ocijenio da time što je ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovlašćenje koje crpi ustavne nadležnosti.

“Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu”, kaže se u saopštenju.

Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tadašnji predsjednik Vlade „u ime Crne Gore“.

Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora došlo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.

“U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispoštovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP”, navodi se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranac Nikola Labović izabran za člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije

Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih

Foto: Privatna arhiva

Magistar elektrotehničkih nauka, Beranac Nikola Labović, jednoglasnom odlukom poslanika Skupštine Crne Gore, imenovan je za novog člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Za predsjednika tog tijela izabran je Milan Radulović, a za ostale članove Jelena Savić, Dejan Jovanović i Amer Nokić.

Labović je rođen 22. septembra 1983. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu je kao lučonoša završio u Beranama.

Diplomirao je 2007. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, kao student sa najvećom prosječnom ocjenom. Magistrirao  je 2010. godine na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Labović ima preko 17 godina iskustva u telekomunikacijama i ICT-u , u oblasti razvoja softvera i servisa, mobilne, kablovske mreže i OTT servisa. Učesnik je u velikom broju razvoja i implementacije softverskih rešenja – platformi u telekomunikacionim mrežama, u državi i okruženju. Dobitnik više svjetskih nagrada na polju razvoja softvera.

Član je Odbora direktora Radio difuznog centra.

Oženjen je i otac troje djece.

Piše: Berane online 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije