EKONOMIJA
ISTRAŽIVANJE "VIJESTI":
Cijene u Belgiji i Crnoj Gori: Plate kod njih triput veće, a ponešto i jeftinije
U belgijskom gradu Sint Truidenu maslac je za 1,3 eura jeftiniji nego u Podgorici.
U Belgiji su jeftiniji i voćni puding i ananas, a u Crnoj Gori paprike i kupus…

Kupus, paprike i limun su samo neki od proizvoda koji manje koštaju u Crnoj Gori, nego u Belgiji. Tako kupus u podgoričkom velikom marketu treba platiti euro manje nego u belgijskom Sint Truidenu, crvenu papriku šilju oko 2,2 eura manje, dok je limun jeftini za oko oko 40 centi.
Sa druge strane, u ovoj zapadnoevropskoj zemlji su značajno povoljniji maslac, voćni puding i ananas. Maslac je jeftiniji u Belgiji za 90 centi, čokoladno mlijeko za više od 30 centi, dok za kilogram ananasa treba dati oko 20 centi manje.
To su samo neki od rezultata koje su “Vijesti” dobile poređenjem cijena u belgijskom supermarketu i podgoričkom velikom trgovačkom lancu.
Podatke o nivou cijena i fotografije proizvoda u gradu u flamanskom dijelu Belgije Sint Truidenu, listu je dostavio Skender Latifi, a zabilježene su u supermarketu “Aldi”.
Naravno, treba uzeti u obzir da cijene mogu značajno da variraju u trgovinama u centru i onima na periferiji grada.
Prosječna neto (bez poreza) plata u Crnoj Gori u avgustu je iznosila 861 euro, dok je prosječna zarada u Belgiji oko 2.500 eura.
“Vijesti” su prethodno uporedile domaće i sa cijenama u njemačkom gradu Šorndorfu, kada su podaci pokazali da su neke vrste voća i povrće u Crnoj Gori skuplje za čak pet eura po kilogramu, a plate četiri i po puta manje…
“Limitirane cijene” popravljaju bilans
Za maslac u Sint Truidenu treba izdvojiti 2,3 eura, što je za 1,3 eura povoljnije nego u Podgorici. U Crnoj Gori taj artikal treba platiti 3,6 eura. Osim toga, osjetno je jeftinije i čokoladno mlijeko, čije najmanje pakovanje košta 26 centi u ovom zapadnom gradu, dok je u Podgorici više nego dvaput skuplje, pa košta 59 centi. Povoljniji za oko 20 centi je i kilogram ananasa.
Razlika je vjerovatno najzančajnija u slučaju voćnih pudinga za djecu, jer paketić od 12 komada u Belgiji košta 2,7 eura. Ovakvih pakovanja uopšte nema u domaćim marketima, dok je u velikoj trgovini koju je reporter posjetio, najveći bio paketić sa četiri ova artikla, od kojih je svaki koštao oko pola eura.
Najveća razlika je svakako zabilježena u slučaju paprike, koja je u podgoričkom velikom marketu povoljnija 2,2 eura. Kilogram u Podgorici košta 1,6 eura, a u Belgiji 3,8 eura. Oko euro je u domaćoj radnji jeftiniji i kupus, ali je to povrće istovremeno obuhvaćeno i državnom akcijom “Limitirane cijene”, pa za njega treba izdvojiti 90 centi. U Sint Truidenu za kilogram treba platiti 1,9 eura. Osim toga, oko 60 centi manje manje košta i luk.
Dio državne akcije je i limun, pa u Podgorici košta 1,4 eura, što je oko 40 centi manje nego u Belgiji, gdje košta 1,8 eura.
Vlada je akciju “Limitirane cijene” pokrenula 6. septembra i trajaće do 31. januara 2025. godine, dok je kroz nju obuhvaćeno 66 proizvoda. Marže u sektoru prehrane su u trgovinama na veliko i malo za 51 proizvod ograničene su na 10 odsto, dok su za dio higijenskih proizvoda ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.
Vlada očekuje da će se kroz ovu akciju sniziti cijene više od 1.000 artikala, s obzirom na to da se mjera odnosi na artikle svih proizvođača u određenoj grupi.
Akcija “Limitirane cijene” je prvobitno počela krajem marta, kada su marže u dogovoru sa trgovcima bile ograničene na 43 proizvoda, pri čemu je planirano da se, kada se uzmu u obzir sve gramaže i proizvođači, smanje cijene 500 artikala. Akcija je u tom obliku trajala do 31. maja, nakon čega je produžena za još mjesec, ali se odnosila samo na 16 domaćih proizvoda.
Na snazi je trenutno i ranija mjera kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, i to na pet odsto u trgovini na veliko i pet odsto u trgovini na malo.
Na toj listi su nezavisno od gramaže pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilograma.
(Izvor: Vijesti)
EKONOMIJA
Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.
Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.
U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.
U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.
Ima akcije u više društava.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
EKONOMIJA
Berane nudi Alabaru iz Emirata da ulaže u Jelovicu
Opština Berane uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici

Područje Jelovice uskoro bi moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložoti svoj kapital.
Takva vijest je procurela nakon što je nedavno premijer Milojko Spajić saopštio da je Vlada usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da on predstavlja okvir za buduću saradnju u različitim oblastima – turizmu, infrastrukturi, energetici, poljoprivredi, finansijam. Te najave potkrijepila je i Spajićeva najava da će će uskoro doći do konkretnih sporazuma, te da će među prvima biti jedan koji će se odnositi na velike turističke razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje.
Da je Jelovica pogodno područje za ulaganja potvrdio je u izjavi za „Dan“ i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac. On je kazao da je Opština Berane, nakon sastanka predsjednika opština sa sjevera Crne Gore sa premijerom Spajićem, uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici.
„Nakon sastanka sa premijerom, na kojem nas je obavijestio o namjerama i interesovanju gospodina Alabara za ulaganje u planinski turizam, sve opštine su prihvatile da pošalju projektnu ideju, na kojoj lokaciji bi potencijalni investitor mogao uložiti sredstva. Što še tiče opštine Berane, mi smo predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, uključujući i naš aerodrom u čitav projekat. Smatramo da je Berane kao geografski centar sjeveroistočnog dijela Crne Gore idealno podneblje za ulaganje u taj vid planinskog turizma, uzimajući u obzir da se 40 odsto teritorije Bjelasice nalazi na teritoriji opštine Berane, koja je okruženo i planinama Mokra i Cmiljevica. Ujedno u neposrednoj blizini su i Komovi i Prokletije“, istakao je Lutovac.
Dodao i da je saobraćajna infrastruktura jedan od ključnih razloga koji Jelovici daje prednost za moguća ulaganja.
„Drugi ključni razlog je saobraćajna infrastruktura, počevši od auto-puta koji će se izgraditi u narednih par godina, čime se Berane otvara prema centralnom i južnom dijelu države i postaje lako dostupna destinacija. Dalje, aerodrom, koji može imati više funkcija u ovoj projektnoj ideji, počevši od komercijalnih letova, pa do heliodroma na samom aerodromu i Jelovici. Sve to uliva nadu da ćemo imati ekspanziju razvoja turizma u našoj opštini“, zaključuje Lutovac.
Jačanje privrede zaustaviće iseljavanje
Lutovac vjeruje da će moguće investicije na Jelovici pozitivno uticati na jačanje privrede i zasutavljanje iseljavanja stanovništva.
„U svakom slučaju, ukoliko se gospodin Alabar odluči da investira u sjever Crne Gore, nadamo se da će to biti Bjelasica i beranski dio te planine, a dolazak investitora takvog kalibra bi potpuno oživio beransku privredu, koja bi se dalje ubrzano razvijala na račun te investicije. Sigurni smo da bi takva investicija uticala pozitivno i na demografsku sliku naše opštine, za koju vidimo da je užasavajuća. Zato su takve investicije i više nego dobrodošle u Berane, zbog čega u tom pravcu dajemo punu podršku premijeru i nadamo se da će lokacija investicija biti naše Berane“, kazao je Lutovac.
- HRONIKA2 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA2 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA3 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA12 сати ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA4 дана ranije
Tuča u centru Podgorice: Policija saslušava više osoba