EKONOMIJA
ISTRAŽIVANJE "VIJESTI":
Cijene u Belgiji i Crnoj Gori: Plate kod njih triput veće, a ponešto i jeftinije
U belgijskom gradu Sint Truidenu maslac je za 1,3 eura jeftiniji nego u Podgorici.
U Belgiji su jeftiniji i voćni puding i ananas, a u Crnoj Gori paprike i kupus…

Kupus, paprike i limun su samo neki od proizvoda koji manje koštaju u Crnoj Gori, nego u Belgiji. Tako kupus u podgoričkom velikom marketu treba platiti euro manje nego u belgijskom Sint Truidenu, crvenu papriku šilju oko 2,2 eura manje, dok je limun jeftini za oko oko 40 centi.
Sa druge strane, u ovoj zapadnoevropskoj zemlji su značajno povoljniji maslac, voćni puding i ananas. Maslac je jeftiniji u Belgiji za 90 centi, čokoladno mlijeko za više od 30 centi, dok za kilogram ananasa treba dati oko 20 centi manje.
To su samo neki od rezultata koje su “Vijesti” dobile poređenjem cijena u belgijskom supermarketu i podgoričkom velikom trgovačkom lancu.
Podatke o nivou cijena i fotografije proizvoda u gradu u flamanskom dijelu Belgije Sint Truidenu, listu je dostavio Skender Latifi, a zabilježene su u supermarketu “Aldi”.
Naravno, treba uzeti u obzir da cijene mogu značajno da variraju u trgovinama u centru i onima na periferiji grada.

Prosječna neto (bez poreza) plata u Crnoj Gori u avgustu je iznosila 861 euro, dok je prosječna zarada u Belgiji oko 2.500 eura.
“Vijesti” su prethodno uporedile domaće i sa cijenama u njemačkom gradu Šorndorfu, kada su podaci pokazali da su neke vrste voća i povrće u Crnoj Gori skuplje za čak pet eura po kilogramu, a plate četiri i po puta manje…
“Limitirane cijene” popravljaju bilans
Za maslac u Sint Truidenu treba izdvojiti 2,3 eura, što je za 1,3 eura povoljnije nego u Podgorici. U Crnoj Gori taj artikal treba platiti 3,6 eura. Osim toga, osjetno je jeftinije i čokoladno mlijeko, čije najmanje pakovanje košta 26 centi u ovom zapadnom gradu, dok je u Podgorici više nego dvaput skuplje, pa košta 59 centi. Povoljniji za oko 20 centi je i kilogram ananasa.
Razlika je vjerovatno najzančajnija u slučaju voćnih pudinga za djecu, jer paketić od 12 komada u Belgiji košta 2,7 eura. Ovakvih pakovanja uopšte nema u domaćim marketima, dok je u velikoj trgovini koju je reporter posjetio, najveći bio paketić sa četiri ova artikla, od kojih je svaki koštao oko pola eura.
Najveća razlika je svakako zabilježena u slučaju paprike, koja je u podgoričkom velikom marketu povoljnija 2,2 eura. Kilogram u Podgorici košta 1,6 eura, a u Belgiji 3,8 eura. Oko euro je u domaćoj radnji jeftiniji i kupus, ali je to povrće istovremeno obuhvaćeno i državnom akcijom “Limitirane cijene”, pa za njega treba izdvojiti 90 centi. U Sint Truidenu za kilogram treba platiti 1,9 eura. Osim toga, oko 60 centi manje manje košta i luk.
Dio državne akcije je i limun, pa u Podgorici košta 1,4 eura, što je oko 40 centi manje nego u Belgiji, gdje košta 1,8 eura.
Vlada je akciju “Limitirane cijene” pokrenula 6. septembra i trajaće do 31. januara 2025. godine, dok je kroz nju obuhvaćeno 66 proizvoda. Marže u sektoru prehrane su u trgovinama na veliko i malo za 51 proizvod ograničene su na 10 odsto, dok su za dio higijenskih proizvoda ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.
Vlada očekuje da će se kroz ovu akciju sniziti cijene više od 1.000 artikala, s obzirom na to da se mjera odnosi na artikle svih proizvođača u određenoj grupi.
Akcija “Limitirane cijene” je prvobitno počela krajem marta, kada su marže u dogovoru sa trgovcima bile ograničene na 43 proizvoda, pri čemu je planirano da se, kada se uzmu u obzir sve gramaže i proizvođači, smanje cijene 500 artikala. Akcija je u tom obliku trajala do 31. maja, nakon čega je produžena za još mjesec, ali se odnosila samo na 16 domaćih proizvoda.
Na snazi je trenutno i ranija mjera kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, i to na pet odsto u trgovini na veliko i pet odsto u trgovini na malo.
Na toj listi su nezavisno od gramaže pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilograma.
(Izvor: Vijesti)
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA3 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















