Connect with us

DRUŠTVO

ISTRAŽIVANJE U 12 DRŽAVA

Crna Gora zemlja nade: Sa puno optimizma u 2024. godini

Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra

Foto: Shutterstock

Dok se na 2023. gledalo sa mnogo pesimizma, u zemljama centralno-istočne Evrope nova 2024. se čeka sa skromnim optimizmom. Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra.

Ispitujući percepciju regiona o protekloj godini i očekivanjima od godine koja dolazi, CEPER grupa je sprovela istraživanje javnog mnjenja u 12 zemalja, pitajući da li ispitanici smatraju da je 2023. godina bila prilično dobra ili loša za njihovu zemlju, i da li očekuju da će 2024. godina biti pristojna ili problematična.

„Po ovom pokazateljima Crna Gora je ostala zemlja koja se najviše nada – 67 % građana Crne Gore očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15 procenata više nego u Austriji. U Hrvatskoj i Rumuniji 40 %, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj između 30-39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojno dobra za njihove zemlje. Slovenija je i po ovoj procjeni ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok je 67 odsto imalo sumorna očekivanja. Drugim riječima, u 12 proučavanih zemalja najmanje svaki treći ispitanik se nada dobroj godini“, navode u izvještaju CEPER grupe.

Kako dodaju, dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima koje može donijeti, već i sa brigama koje se nose iz prošlosti. Zbog oružanih sukoba, ekonomske neizvesnosti, region je novu godinu dočekao sa skromnim očekivanjima.

U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika je očekivalo da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, nego koliko njih smatra da je 2023. godina bila prilično problematična.

U Poljskoj, na primjer, 62 odsto ispitanika je 2023. gledalo sa razočaranjem, dok je samo 38 odsto prognoziralo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo dobru godinu). I u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj broj ispitanika koji su davali sumorni izvještaj opao je za preko 20% kada su postavljali pitanja o budućnosti. U Srbiji, Rumuniji i Sloveniji 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će nova godina biti teška, nego koliko ih je skeptično ocijenilo odlazeću godinu. U Austriji 8%, dok je u Češkoj 7% manje ispitanika dalo razočarane prognoze o 2024. nego koliko ih je negativno ocijenilo 2023.

„Očekivanja u regionu su suzdržana, ali 2024. se, ipak, čeka sa nekim skromnim optimizmom“, ocjenjuju u CEPER grupi.

Razočarenje je obilježilo prošlu godinu koju su centralni Evropljani ostavili iza sebe. Osim u Austriji i Crnoj Gori, više od polovine ispitanika smatralo je da je prošla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55-69% ispitanika, 2023. je posmatrala prilično pesimistički.

Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju.

„U Sloveniji zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika negativno je ocijenilo prošlu godinu – drugim riječima, četiri petine Slovenaca ima sumornu ocjenu o posljednjih 12 mjeseci. Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocijenio dobrom i lošom. Za razliku od svih do sada pomenutih zemalja, mala Crna Gora bila je jedina zemlja koja je optimistično procijenila 2023. godinu – 66 odsto ljudi u Crnoj Gori smatra da je 2023. bila prilično dobra godina“, navode u izvještaju CEPER grupe.

Podsjećaju da je istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (lično u Srbiji i Crnoj Gori) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starosti i tipu naselja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije