DRUŠTVO
ISTRAŽIVANJE U 12 DRŽAVA
Crna Gora zemlja nade: Sa puno optimizma u 2024. godini
Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra

Dok se na 2023. gledalo sa mnogo pesimizma, u zemljama centralno-istočne Evrope nova 2024. se čeka sa skromnim optimizmom. Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra.
Ispitujući percepciju regiona o protekloj godini i očekivanjima od godine koja dolazi, CEPER grupa je sprovela istraživanje javnog mnjenja u 12 zemalja, pitajući da li ispitanici smatraju da je 2023. godina bila prilično dobra ili loša za njihovu zemlju, i da li očekuju da će 2024. godina biti pristojna ili problematična.
„Po ovom pokazateljima Crna Gora je ostala zemlja koja se najviše nada – 67 % građana Crne Gore očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15 procenata više nego u Austriji. U Hrvatskoj i Rumuniji 40 %, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj između 30-39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojno dobra za njihove zemlje. Slovenija je i po ovoj procjeni ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok je 67 odsto imalo sumorna očekivanja. Drugim riječima, u 12 proučavanih zemalja najmanje svaki treći ispitanik se nada dobroj godini“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Kako dodaju, dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima koje može donijeti, već i sa brigama koje se nose iz prošlosti. Zbog oružanih sukoba, ekonomske neizvesnosti, region je novu godinu dočekao sa skromnim očekivanjima.
U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika je očekivalo da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, nego koliko njih smatra da je 2023. godina bila prilično problematična.
U Poljskoj, na primjer, 62 odsto ispitanika je 2023. gledalo sa razočaranjem, dok je samo 38 odsto prognoziralo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo dobru godinu). I u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj broj ispitanika koji su davali sumorni izvještaj opao je za preko 20% kada su postavljali pitanja o budućnosti. U Srbiji, Rumuniji i Sloveniji 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će nova godina biti teška, nego koliko ih je skeptično ocijenilo odlazeću godinu. U Austriji 8%, dok je u Češkoj 7% manje ispitanika dalo razočarane prognoze o 2024. nego koliko ih je negativno ocijenilo 2023.
„Očekivanja u regionu su suzdržana, ali 2024. se, ipak, čeka sa nekim skromnim optimizmom“, ocjenjuju u CEPER grupi.
Razočarenje je obilježilo prošlu godinu koju su centralni Evropljani ostavili iza sebe. Osim u Austriji i Crnoj Gori, više od polovine ispitanika smatralo je da je prošla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55-69% ispitanika, 2023. je posmatrala prilično pesimistički.
Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju.
„U Sloveniji zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika negativno je ocijenilo prošlu godinu – drugim riječima, četiri petine Slovenaca ima sumornu ocjenu o posljednjih 12 mjeseci. Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocijenio dobrom i lošom. Za razliku od svih do sada pomenutih zemalja, mala Crna Gora bila je jedina zemlja koja je optimistično procijenila 2023. godinu – 66 odsto ljudi u Crnoj Gori smatra da je 2023. bila prilično dobra godina“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Podsjećaju da je istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (lično u Srbiji i Crnoj Gori) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starosti i tipu naselja.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA16 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO20 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici










