DRUŠTVO
ISTRAŽIVANJE U 12 DRŽAVA
Crna Gora zemlja nade: Sa puno optimizma u 2024. godini
Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra

Dok se na 2023. gledalo sa mnogo pesimizma, u zemljama centralno-istočne Evrope nova 2024. se čeka sa skromnim optimizmom. Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra.
Ispitujući percepciju regiona o protekloj godini i očekivanjima od godine koja dolazi, CEPER grupa je sprovela istraživanje javnog mnjenja u 12 zemalja, pitajući da li ispitanici smatraju da je 2023. godina bila prilično dobra ili loša za njihovu zemlju, i da li očekuju da će 2024. godina biti pristojna ili problematična.
„Po ovom pokazateljima Crna Gora je ostala zemlja koja se najviše nada – 67 % građana Crne Gore očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15 procenata više nego u Austriji. U Hrvatskoj i Rumuniji 40 %, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj između 30-39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojno dobra za njihove zemlje. Slovenija je i po ovoj procjeni ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok je 67 odsto imalo sumorna očekivanja. Drugim riječima, u 12 proučavanih zemalja najmanje svaki treći ispitanik se nada dobroj godini“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Kako dodaju, dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima koje može donijeti, već i sa brigama koje se nose iz prošlosti. Zbog oružanih sukoba, ekonomske neizvesnosti, region je novu godinu dočekao sa skromnim očekivanjima.
U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika je očekivalo da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, nego koliko njih smatra da je 2023. godina bila prilično problematična.
U Poljskoj, na primjer, 62 odsto ispitanika je 2023. gledalo sa razočaranjem, dok je samo 38 odsto prognoziralo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo dobru godinu). I u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj broj ispitanika koji su davali sumorni izvještaj opao je za preko 20% kada su postavljali pitanja o budućnosti. U Srbiji, Rumuniji i Sloveniji 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će nova godina biti teška, nego koliko ih je skeptično ocijenilo odlazeću godinu. U Austriji 8%, dok je u Češkoj 7% manje ispitanika dalo razočarane prognoze o 2024. nego koliko ih je negativno ocijenilo 2023.
„Očekivanja u regionu su suzdržana, ali 2024. se, ipak, čeka sa nekim skromnim optimizmom“, ocjenjuju u CEPER grupi.
Razočarenje je obilježilo prošlu godinu koju su centralni Evropljani ostavili iza sebe. Osim u Austriji i Crnoj Gori, više od polovine ispitanika smatralo je da je prošla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55-69% ispitanika, 2023. je posmatrala prilično pesimistički.
Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju.
„U Sloveniji zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika negativno je ocijenilo prošlu godinu – drugim riječima, četiri petine Slovenaca ima sumornu ocjenu o posljednjih 12 mjeseci. Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocijenio dobrom i lošom. Za razliku od svih do sada pomenutih zemalja, mala Crna Gora bila je jedina zemlja koja je optimistično procijenila 2023. godinu – 66 odsto ljudi u Crnoj Gori smatra da je 2023. bila prilično dobra godina“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Podsjećaju da je istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (lično u Srbiji i Crnoj Gori) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starosti i tipu naselja.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO3 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju








