Connect with us

DRUŠTVO

ISTRAŽIVANJE U 12 DRŽAVA

Crna Gora zemlja nade: Sa puno optimizma u 2024. godini

Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra

Foto: Shutterstock

Dok se na 2023. gledalo sa mnogo pesimizma, u zemljama centralno-istočne Evrope nova 2024. se čeka sa skromnim optimizmom. Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra.

Ispitujući percepciju regiona o protekloj godini i očekivanjima od godine koja dolazi, CEPER grupa je sprovela istraživanje javnog mnjenja u 12 zemalja, pitajući da li ispitanici smatraju da je 2023. godina bila prilično dobra ili loša za njihovu zemlju, i da li očekuju da će 2024. godina biti pristojna ili problematična.

„Po ovom pokazateljima Crna Gora je ostala zemlja koja se najviše nada – 67 % građana Crne Gore očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15 procenata više nego u Austriji. U Hrvatskoj i Rumuniji 40 %, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj između 30-39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojno dobra za njihove zemlje. Slovenija je i po ovoj procjeni ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok je 67 odsto imalo sumorna očekivanja. Drugim riječima, u 12 proučavanih zemalja najmanje svaki treći ispitanik se nada dobroj godini“, navode u izvještaju CEPER grupe.

Kako dodaju, dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima koje može donijeti, već i sa brigama koje se nose iz prošlosti. Zbog oružanih sukoba, ekonomske neizvesnosti, region je novu godinu dočekao sa skromnim očekivanjima.

U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika je očekivalo da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, nego koliko njih smatra da je 2023. godina bila prilično problematična.

U Poljskoj, na primjer, 62 odsto ispitanika je 2023. gledalo sa razočaranjem, dok je samo 38 odsto prognoziralo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo dobru godinu). I u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj broj ispitanika koji su davali sumorni izvještaj opao je za preko 20% kada su postavljali pitanja o budućnosti. U Srbiji, Rumuniji i Sloveniji 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će nova godina biti teška, nego koliko ih je skeptično ocijenilo odlazeću godinu. U Austriji 8%, dok je u Češkoj 7% manje ispitanika dalo razočarane prognoze o 2024. nego koliko ih je negativno ocijenilo 2023.

„Očekivanja u regionu su suzdržana, ali 2024. se, ipak, čeka sa nekim skromnim optimizmom“, ocjenjuju u CEPER grupi.

Razočarenje je obilježilo prošlu godinu koju su centralni Evropljani ostavili iza sebe. Osim u Austriji i Crnoj Gori, više od polovine ispitanika smatralo je da je prošla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55-69% ispitanika, 2023. je posmatrala prilično pesimistički.

Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju.

„U Sloveniji zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika negativno je ocijenilo prošlu godinu – drugim riječima, četiri petine Slovenaca ima sumornu ocjenu o posljednjih 12 mjeseci. Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocijenio dobrom i lošom. Za razliku od svih do sada pomenutih zemalja, mala Crna Gora bila je jedina zemlja koja je optimistično procijenila 2023. godinu – 66 odsto ljudi u Crnoj Gori smatra da je 2023. bila prilično dobra godina“, navode u izvještaju CEPER grupe.

Podsjećaju da je istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (lično u Srbiji i Crnoj Gori) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starosti i tipu naselja.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije