Connect with us

KULTURA

U TURSKOJ

Skulptura Beranca Luke Radojevića postavljena u centru Izmira

Skulptura „Amazonka“, posvećena grčkoj mitologiji, nalazi se u parku „Halk“ koji je nedavno otvorio gradonačelnik Izmira Tunč Soyern. Ovo je treća skulptura Radojevića koja je postavljena u Turskoj. Ovaj beranski i internacionalni umjetnik koji niže velike uspjehe ima izložene skulpture i u Kini, Italiji, Francuskoj, Australiji, Njemačkoj, Južnoj Koreji i drugim državama širom svijeta

Foto: Berane online

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Skulptura “Amazonka“ beranskog i internacionalnog umjetnika Luke Radojevića postavljena je u centru Izmira, trećeg grada po veličini u Turskoj.

Skulptura, izlivena u bronzi i visoka tri metra, nalazi se u  parku „Halk“ koji je nedavno otvorio gradonačelnik Tunč Soyer. Time se Izmir našao u društvu brojnih svjetskih centara čije javne prostore krase djela ovog mladog čovjeka iz Berana.

Radojević je u izjavi za portal „Berane online“ kazao da je ovo njegova treća skulptura postavljena u Turskoj, nakon onih na trgovima u gradovima Eskišehir i Torbali.

Skulptura „Amazonka“ vajara Luke Radojevića u Izmiru (Turska)

Skulptura „Amazonka“ u Izmiru posvećena je grčkoj mitologiji. Ovaj grad i okolina su važna teritorija na kojoj je bila nekada kultura Antičke Grčke. Sam park „Halk“, gdje je ona postavljena, prostire se na površini od preko stotinu hiljada kvadratnih metara„, rekao nam je ovaj mladi umjetnik.

Navodi da je sa počasnim konzulom Crne Gore u Izmiru, Đunejtom Bosnalerom dogovorio u novembru sastanak kojem će prisustvovati i gradonačelnik Izmira Tunč Soyer.

Radojević, Foto: Privatna arhiva

„Tom prilikom ćemo razgovarati o novim projektima između Crne Gore i Turske. Gospodin Đunejt je inače porijeklom iz Gusinja, njegovi preci su se doselili prije sto godina u Tursku. Nas povezuje ista sudbina i zajednički život Berana i Gusinja kao mnogonacionalnih prijateljskih gradova na sjeveru Crne Gore“, ističe Radojević.

Podsjetimo, malo koji savremeni vajar s naših prostora može se pohvaliti uspjesima kakve niže Radojević, a njegove skulpture izložene su u Kini, Italiji, Francuskoj, Australiji, Njemačkoj, Južnoj Koreji i drugim državama širom svijeta.

Ovaj mladi umjetnik rođen je 1986. godine u Beranama, a Akademiju primijenjenih umjetnosti završio je u Beogradu u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića. Odmah po dipolomiranju otisnuo se u inostranstvo.

Radojević je učestovao na brojnim umjetničkim projektima širom svijeta, a ostvario je i želju da neku svoju skulpturu postavi u Crnoj Gori. Tako je 2018. u Beranama postavljena skulptura ”Homo sapiens – Luča Mikrokozma” ispred zgrade Osnovnog suda u centru grada.

Piše: Berane online 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

KULTURA

(FOTO) Prvi put posle 150 godina: Predstavljene rekonstruisane narodne nošnje Vasojevića

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina istraživačkog rada Hadži Milisava Tmušića iz Berana na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića

Foto: GKUD "Lim" Berane

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Za kulturnu istoriju svakog naroda značajno je da postoji što više istraživača i sabirača narodnog i umjetničkog blaga.

Istraživači naše tradicionalne kulture i proučavaoci starina na našem tlu bili su, uz mnoge obične ljude, učitelje i sveštenike, i čuveni pisci, geografi, arheolozi, etnolozi i drugi stručnjaci.

Njihovim stopama je krenuo prije deset godina i Hadži Milisav Tmušić iz Berana.

Foto: KUD „Lim“

Na izložbi u Polimskom muzeju u Beranama nedavno je predstavljena rekonstruisana narodna nošnja Vasojevića.

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina njegovog istraživačkog rada na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića.

Radi se o vasojevićkoj muškoj nošnji, ženskoj svakodnevnoj i ženskoj nevjestinskoj nošnji.

Foto: KUD „Lim“

Rekonstrukcija je radjena na osnovu sačuvanih nošnji, kao i na osnovu literature.

Tmušić je i umjetnički rukovodilac KUD-a „Lim“ iz Berana.

Njegov obraćanje prenosimo integralno:

„U Polimskom muzeju, uz podršku veoma dragih i posebnih ljudi, obilježih 10 godina aktivnog istraživačkog rada na temu narodnih igara, pjesama, običaja i narodnih nošnji Vasojevića. A posebnost ovoj večeri i jubileju dala je rekonstruisana nošnja Vasojevića koja ugleda svjetlost dana posle više od 150 godina.

Posebno mi je drago što su te večeri sa stručne strane, ali i kao prijatelji, uzeli učešće i Slobodanka Rac i Damir Šipovac, koji su biranim riječima dali svoj doprinos i nesebičnu podršku svemu onom što sam do sada radio ali i što radim. Ali i vrijedne ruke Nikole Bošnjaka, koji je rekonstrukcije uradio kao da su originali i hvala mu na tome.

Foto: KUD „Lim“

Veliki broj sela, starih ljudi kazivača sa kojima obavih brojne razgovore od koji je većina upokojena dočekavši duboku starost imadoh tu sreću i zadovoljstvo da od njih čujem i zapišem brojne priče, igre, pjesme, običaje i tako ih zajedniči sačuvamo od zaborava.

A najveća i uvijek nesebična podrška je podrška moje porodice koja je u proteklom periodu mnogo trpila radi mene i mog rada, ali uvijek bila snažan vjetar u leđa za sve što sam do sada uradio i stvorio. Moja supruga Slađa, moj naslednik i smisao Jakov, moja mala čupa Jovana, moji roditelji, brat i sestra. Da nije bilo njih i njihove podrške sigurno u svemu ovom ne bih uspio. Bogu sam zahvalan što ih imam uza sebe.

Prođe ova prva decenija a dao Bog da se i dalje nastavi jer samo tako možemo sačuvati svoj nacionalni identitet, jer ako to izgubimo i ako nemamo svoju prošlost koju ćemo čuvati, sigurno nećemo imati i srećnu i uspješnu budućnost.“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Petar Božović stigao na Kustendorf da primi nagradu: „Za mene nema penzije“

Velikana glumišta dočekao Emir Kusturica uz pogaču i rakiju

Božović i Kusturica, Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Velikan glumišta Petar Božović stigao je danas u Drvengrad gdje ga je dočekao domaćin i reditelj Emir Kusturica.

Božović je gost ovogodišnjeg Kustendorfa i laureat nagrade „Drvo života“, a tradicionalno, uz pogaču i rakiju, zahvalio se na gostoprimstvu istakavši da mu nagrada „Drvo života“, koju će primiti na zatvaranju festivala, veoma znači, prenosi Nova.rs.

„Ova nagrada je i dokaz da mi još nije vrijeme da odložim oružje svijetlo i nadam se da ću do kraja ovozemaljskog života služiti ono najsvetijem kojem sam posvetio svoj život i do čega mi je sve više i više stalo. Nema penzije. Oprostite što emotivno reagujem, ali sjećam se velikog glumca Alena Delona koji je sa 60 godina završio u suzama govoreći o tome šta je najteže u glumi. Da li je to prijemni ispit ili grč, trema – to nije ništa strašno. Najstrašnije je da prestanete to da radite. Ja se sa ovim drvetom života nadam da neću prestati“, poručio je glumac.

Božović je dodao da nikada nije igrao ni u jednom Kusturičinom filmu, na šta je dodao da ima vremena.

„Sera, sera, zato je tu „Drvo života““, rekao je kroz osmjeh Božović

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Danas počinje festival „I literatura ima žensko lice“ u Beranama

Ženski književni festival koji traje do 21. novembra pod sloganom ‘’Ja’’ obilježiće, po riječima glavne urednice – književnice Rebeke Čilović, marš koji će biti održan u subotu u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u glavnoj ulici

Foto: Poster

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Drugo izdanje ženskog književnog festivala “I literatura ima žensko lice” u Beranama počinje danas pod sloganom „Ja“.

Ovogodišnje izdanje festivala koje traje do 21. novembra okupiće neka od najznačajnijih ženskih autorki iz Crne Gore i regiona, među kojima su: Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge, a izdvaja se i specijalna gošća iz Austrije Maša Dabić.

Ono po čemu će se ženski književni festival izdvojiti jeste i aktivistički pristup organizatorki koji se ogleda, ne samo u diskusijama kao što su “Religija i feminizam”, “Rodno čitanje filma ‘Grudi’” crnogorske rediteljke Marije Perović i druge, već i simbolična završnica festivala.

”Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ‘I sjever je ženski’, a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz manje razvijenih opština ali i ruralnih područja. Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni ono naše autentično ‘Ja’ dobiti svoju punoću izraza”, poručuju organizatori.

foto: Poster

Glavna urednica festivala, književnica Rebeka Čilović ističe da je festival s namjerom postavljen u ovako jedinstvenom formatu i baš na sjeveru Crne Gore, a izdvaja se, kaže, svojim sadržajem i punoćom izražaja u čemu ne zaostaje za manifestacijama iz regiona, ali i Evrope.

”Sve to nas motiviše da i ove godine postavimo program vrijedan pažnje. Misija ovako raznovrsnog, a opet u ideji ujedinjenog: festivala je jasna: Jednake šanse za sve, ni manje, a ni više od toga. Izgleda da (često) seminari, obuke, konferencije, festivali, pa i književni događaji samo formalno vode računa o ženskom tekstu i autorkama koje ne moraju nužno pripadati feminističkoj doktrini, ali koje svojim prisustvom i izlaskom iz zone privatnog u javno čine par ekselans politički čin”, kaže Čilović za „Vijesti“.

Ona podsjeća da žene u svojim pravima uživaju tek 70-ak godina i dalje se boreći za ravnopravnost i nerijetko praveći “jedan korak naprijed, dok nas drugi često vrati dva u natrag”, smatra i poručuje da se zbog toga ovaj festival mora njegovati.

”Ženski književni festival mora trajati i mora se njegovati. Njegova misija je i misionarska, neka nas uči da nije senzacija okupljati se oko ženske misli, već nasušna potreba. Oni koji čitaju znaju šta znače imena kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Ana Golejška Džikova, Nadija Rebronja, Jasenka Lalović, Milica Vučković i mnoge druge… U našem fokusu je dobra literatura koju pišu žene. Njihov odziv je potvrda i garant da je festival brend koji s lakoćom uspostavlja saradnju sa književnicama, kao što se vidi, iz čitavog regiona”, ponosno ističe Čilović.

Rebeka Čilović, foto: Privatna arhiva

Ona dodaje i da iza svega toga stoji naporan rad, veliki trud i nevjerovatna želja svih koji su uključeni u projekat bilo kao organizatori ili učesnici.

”Sve to je doprinijelo da Festival postane brend. Naravno, festival nije samo književni on je i ženski, aktivistički. Ovaj festival tjera na angažovanost, na borbu, tu je da nas zapita, iznenadi i začudi. Ljudi mijenjaju svijet, a naša je želja da mijenjamo svijest. Osmjelile smo se, nije ni to bilo lako. Same ne možemo, zato zajedno moramo. Pozivam sve da nam se pridruže, objavljuju i dijele naše objave, prate nas i pridruže nam se”, poručila je Čilović.

Ona zaključuje da je Crnoj Gori “potreban svaki vid djelovanja po srednjem putu”.

”Izgleda da nas ovakve ideje ne dijele, već one od nas čine da zaboravimo na trvljenja, razlike i ujedinimo se u borbi ka pravednijem društvu, a nema tog društva koje može težiti napretku ukoliko zaboravi ili zanemari svoju najveću skupinu, (često) osporavanu, neafirmisanu i neostvarenu, a to su žene”, istakla je Čilović na kraju razgovora za “Vijesti”.

Festival “I literatura ima žensko lice” podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a organizuje ga nevladina organizacija “Poligon za žensku izuzetnost ‘Sofija’”. Prijatelj festivala je Sekretarijat za sport, kulturu i mlade i Opština Berane.

Marš “I sjever je ženski”

Bogat program festivala zatvoriće najavljeni marš koji će biti održan 21. novembra u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u Ulici Mojsija Zečevića.

”Marš, kao prvi ženski na sjeveru, ima za cilj da pokaže da je ‘I sjever ženski’, da nas ima da osvijetli naša lica i ideje. Bilo je planirano da više od hiljadu ljudi bude prisutno i naši autobusi su bili spremni da dovezu drugarice, koleginice, saborkinje iz Plava, Gusinja, Andrijevice, Rožaja, Mojkovca i Petnjice, no kako su nas nove mjere zadesile, marš će morati da bude organizovan mnogo skromnije, ali nikako neće biti manje važan”, ističe Rebeka Čilović i poručuje:

”Marš je tu da prolomi glas žena sa sjevera koji je dugo bio u zapećku, ućutkan i zanemarivan”.

 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije