Connect with us

EKONOMIJA

BIĆE POTREBNO PRESELJENJE VIŠE KUĆA, NAVODI SE

Aerodrom u Beranama bi bio isplativa investicija: To je pokazala analiza agencije Ernst&Younga

Vlada treba da odluči da li će i pod kojim uslovima ući u ovoj projekat, kao i da li će oživljavanje aerodroma finansirati samostalno ili u partnerstvu sa privatnim investitorom

Aerodrom u Beranama (Foto: aerodrom-berane.me) i Štajnmiler (Foto: RTCG)

Analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala je da je investicija isplativa i ovaj dokument će služiti za procjenu pod kojim će se uslovima i kojim novcem finansirati oživljavanje aerodorma.

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je zvanično rečeno da su dobili finalnu verziju ove analize koju su pripremili “Ernst&Young” i “TCT Consulting” iz Beograda, te da Vlada treba da da saglasnost na projekat.

“U analizi je naveden pozitivan stav i data je preporuka da je isplativo ulagati u Aero park Berane. Nakon što bude informisana Vlada o njoj, analiza će biti dostupna svima na sajtu ministarstva. Analiza služi javnom naručiocu da procijeni da li je i pod kojim uslovima, kao i sa kojim izvorima finansiranja opravdano finansirati u oživljavanje aerodrome samostalno ili će to činiti u partnerstvu sa privatnim investitorom. Uz to, analiza opravdanosti treba da pokaže i uticaj ovakvog ulaganja na širu društvenu zajednicu, kao što je otvaranje novih radnih mjesta”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.

Biće potrebno preseljenje više kuća

Valorizacija aerodroma Berane otvorena je u mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića 2023. godine kada su vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, Abazović i tadašnji predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali početkom aprila 2023. Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostavki za realizaciju predmetne investicije u što kraćem roku. Projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Nakon potpisivanja Memoranduma za tu godinu su bili najavljeni i radovi, ali oni nijesu počeli jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno, izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora da se riješi i problem objekata koji se nalaze u krugu aerodorma od kojih su neki nelegalno sagrađeni, a morala bi i da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat. Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno, uticaj na državni i na budžet Opštine Berane. Da bi projekat počeo, neophodno je i da se u plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili da analiza ne pokazuje ucrtavanje taksi-piste, terminala, parkinga, pumpa i riješeni problemi objekata koji se nalaze na ovoj lokaciji, kao i način snabdijevanja strujom.

“Da bi se sproveo postupak potrebno je ispoštovati Zakono o javno-privatnom partnerstvu. Nakon što Vlada da saglasnost na projekat, potrebno je dobiti mišljenja Agencije za promociju investicija, Ministarstva finansija i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, i u krajnjem na osnovu odobrenog predloga, Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Nakon toga će se sprovesti postupak dodjele ugovora o javno privatnom partnerstvu gdje će kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača biti ekonomski najpovoljnija ponuda”, kazali su u resoru ministarke Vukićević.

Maja Vukićević, foto: Vlada Crne Gore

Imajući u vidu da će biti potrebno raseljavanje domaćinstava u neposrednoj blizini aerodromskog perimetra, zbog domicilnih i ICAO propisa, kao i EU propisa o bezbjednosti i obezbeđivanju, kao su pojasnili u ministarstvu, privatni partner bi mogao imati interesa da učestvuje i u izgradnji stambenog objekta u kome bi bio smješten dio raseljenih porodica.

“Ostatak obaveze u vezi sa navedenim, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji bi snosio javni naručilac, o iznosu troškova države, koliko stanova će imati u izgrađenom objektu i kako će biti dodjeljivani zasada nemamo tačan podatak. Što se tiče autobuske stanice, analiza opravdanosti je predvidjela izgradnju iste u okviru Aerodroma Berane, ali da će se nakon detaljnog urbanističkim planom dati jasnije informacije oko autobuske stanice”, rekli su u Ministarstvu.

Iz ovog resora su napomenuli da pošto još nemaju zvaničan stav Vlade, u vezi sa pokretanje postupka nije rađena eksproprijacija, te da nije došlo do rušenja ili otkupa legalnih i nelegalnih objekata.

Fabrika za preradu hrane i nano tehnologiju

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je “Vijestima” u aprilu 2023. kazao da čim dobiju koncesiju za aerodrom odmah će početi prve radove na aerodromu.

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

“Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

“Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

“Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park”, investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku, o čemu su “Vijesti” ranije pisale, potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, heliodrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine od oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgrada za kargo centar oko 40.000 metara kvadratnih, visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 metara kvadratnih parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Mirko Kotlaš, Marija Mirjačić – Vijesti)

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći devet centi: Poskupio i benzin

Nove cijene goriva

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.

Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.

Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije