Connect with us

EKONOMIJA

PREDSJEDNIK OPŠTINE

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Na pijaci u Podgorici 1 kg borovnica košta 40 eura

Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura

Na zelenoj pijaci u Gintašu, u Podgorici, stigle su prve borovnice. Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura, što znači da je kilogram 40 eura. Kako kažu građani najviše uzimaju 250 grama ovog voća.

Jagode se po kilogramu uglavnom prodaju šest i sedam. Kilogram grožđa cijenjen je od šest do deset eura, dok su kruške četiri eura. U ponudi imaju i lubenicu po cijeni od četiri, dok je pipun šest eura.

Za jabuke je neophodno izdvojiti od 1,20 do 1,80, dok je nar 3,50 eura, a limun 1,50 eura. Pomorandže mogu se kupiti za 1,50 eura, koliko koštaju i klementine. Banane su cijenjene od 70 centi do 1,50 eura.

Za kilogram krompira neophodno je izdvojiti 1,30 eura, dok su šargarepa i cvekla skuplje za 20 centi. Krastavac košta dva eura, a kupus od 0,80 do euro.

Paprike su cijenjene od tri do 3,50, a crni luk 1,50 eura. Veliki je izbor zeleniša. Kilogram spanaća može se kupiti za 3,50 eura, dok se blitva može naći i za euro, a raštan za dva eura. Salata košta tri, a pori luk euro manje, dok su tikvice od 2,50 do tri eura.

(Izvor: Dan)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sindikalna potrošačka korpa porasla na 1.900 eura

„Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 130 namirnica u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u prvom kvartalu ove godine iznosi 605 eura“

Foto: Screenshot

Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za period od januara do marta ove godine iznosi 1,9 hiljada eura, pokazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI).

“U poređenju sa četvrtim kvartalom prošle godine, sindikalna potrošačka korpa zabilježila je rast u iznosu od 50 eura, odnosno oko tri odsto”, navodi se u saopštenju Unije slobodnih sindikata (USSCG).

Od ukupno deset kategorija troškova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u prvom kvartalu zabilježen je rast u okviru četiri kategorije i to trošak prehrambenih proizvoda 4,31 odsto, trošak tekućeg održavanja domaćinstva pet odsto, troškovi stanovanja i komunalija 6,82 odsto i troškovi nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 3,85 odsto.

„Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 130 namirnica u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u prvom kvartalu ove godine iznosi 605 eura“, precizira se u saopštenju.

To je, kako su objasnili, iznos koji je potreban četvoročlanoj porodici da zadovolji potrebe za hranom i pićem na mjesečnom nivou, odnosno da obezbijedi adekvatan unos kalorija za sva četiri člana domaćinsva koji imaju umjerenu fizičku aktivnost na dnevnom nivou.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, došlo je do povećanja u iznosu od 25 eura.

Proizvodi koje domaćinstvo nabavlja u okviru tekućeg održavanja istog poskupili su za pet eura, pa u ukupnom iznosu za prvi kvartal čine izdatak od 105 eura na mjesečnom nivou.

„Situacija je ista kada govorimo o kategoriji troškova nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, u okviru koje je evidentirano povećanje od takođe pet eura na mjesečnom nivou, pa tako ova kategorija troškova iznosi 135 eura“, dodaje se u saopštenju.

Kako su objasnili, rast navedenih troškova rezultat je ukidanja akcije Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Stop inflaciji 100+ koja je imala za cilj ublažavanje inflacije i zaštitu građana od poskupljenja.

„Kako je pomenuta akcija prestala da važi 1. januara ove godine, došlo je do povećanja navedenih kategorija troškova SPK-a, s obzirom na to da isti datum označava i početak referentnog perioda za računanje nove SPK, odnosno SPK za prvi kvartal”, navodi se u saopštenju.

Kako se prvo tromjesečje ove godine odlikovalo pojačanom potrošnjom električne energije, s obzirom na potrebu grijanja domaćinstava u zimskom periodu, te kako je došlo i do poskupljenja usluga vodosnabdijevanja, troškovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 235 eura na mjesečnom nivou, što predstavlja uvećanje od 15 eura.

Ostalih šest kategorija troškova SPK-a nijesu zabilježile promjene u odnosu na prethodni kvartal.

Metodologija za izradu SPK-a bazirana je na uporednim iskustvima i analizama sindikata iz okruženja, čije su potrebe i način života slični kupovnim navikama potrošača u Crnoj Gori.

SPK obuhvata troškove života četvoročlanog domaćinstva – dvoje odraslih i dvoje djece školskog uzrasta, odnosno jednog/e desetogodišnjaka/kinje koji/a pohađa osnovnu školu i jednog/e petnaestogodišnjaka/kinje koji/a pohađa srednju školu.

SPK se sastoji od deset kategorija troškova i to prehrambenih proizvoda, imputirane rente, tekućeg održavanja domaćinstva, stanovanja i komunalija, obuće i odjeće, nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, prevoza, obrazovanja i kulture, sporta i rekreacije, ljetovanja.

SPK se objavljuje kvartalno na veb stranici CEISI-a.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije