Connect with us

EKONOMIJA

PREMIJERSKI SAT

Spajić: Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, poručio je premijer Milojko Spajić

Foto: RINA

Premijer Milojko Spajić je kazao da će prosječne plate u Crnoj Gori biti 1.000 eura do kraja ove godine.

Spajić je to poručio na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

„Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate biće veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 odsto“, kazao je Spajić.

Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva odsto, pa 3,8, pa devet pa 11 odsto, dok je rast na kraju bio 13,5 odsto. Spajić je kazao da su se i tada izvinjavali. Dodao je da su ih upozoravali i za vrijeme primjene Evrope sad 1 te da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa.

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, pojasnio je Spajić.

Spajić je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu Skupštine, takođe kazao da su sve obećano ispunili a tako će biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata. Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.

Ovaj dokument će kako se navodi, biti završen do kraja juna nakon čega ćemo ga uputiti Skupštini na razmatranje.

Spajić je kazao da su ispunili sve što su obećali te da se povećanja plata mogu očekivati u rokovima u kojima je prethodno govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predloži, biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.

„Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima“, kazao je Spajić.

On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Eelktroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su prihodi za ostvareni za period od januar do aprila, značajno iznad plana.

Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plate bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje te da su prihodi u ovom sektoru, viši od 590 miliona eura godišnje.

Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a, koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).

„Daćemo sve da izdvojimo više novca za poljoprivredu“

Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao je Spajića, da li se može očekivati da se za poljoprivredu opredijeli tri odsto ukupnog budžeta za 2025. godinu.

Spajić je pojasnio da je budžet 2020. godine bio 20 miliona eura te da je sada 51,4 miliona eura, što je 211 odsto više.

„Imamo budžet koji smo dobili od IPARD III programa koji je 82 miliona eura i na rekordnom nivou. To su impozantne cifre kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ova, već i prethodne Vlade. Daćemo sve od sebe da izdavanja za poljoprivredu budu viša“, kazao je on i naglasio da Crna Gora nema sistem korišćenja cjelokupnog novca, koji je dostupan od EU.

Spajić je u pisanom odgovoru, naveo da poljoprivreda učestvuje sa šesto odsto u BDP-u za 2023. godinu te da je važan izvor prihoda za mještane sjevera države.

„U 2024. godini otpočelo je sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela]. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima“, istakao je Spajić.

Božović je naveo da Crna Gora trenutno za poljoprivredu izdvaja 1,5 odsto budžeta, od čega 13 miliona eura čine staračke naknade. Pojasnio je da je budžet EU za ovaj sektor viši od 40 odsto te da je u regionu, na nivou od oko pet odsto. Zato smatra da je potrebno pospješiti razvoj poljoprovrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je ovaj sektor, jedan od stubova ekonomskog razvoja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skok cijena uskoro: Poskupljuje kafa

„Poskupljenja su za očekivati. Prilagođavamo se koliko možemo, ali skok cijena je i više nego izvjestan“, poručuju

U Crnoj Gori će narednih sedmica doći do osjetnog poskupljenja kafe, najavili su vlasnici firmi koji se bave prodajom ovog proizvoda.

Kako je za Portal RTCG kazao vlasnik firme Mocamard Dragan Marković, poskupljenje se očekuje narednih 15 do 20 dana.

„Definitivno biće poskupljenja i to sigurno od 10 do 15 odsto. Mi smo računali da će to biti narednih sedmica, tako da će cijene rasti narednih 20-tak dana“, rekao je Marković.

I iz preduzeća za proizvodnju mljevene kafe Bulat d.o.o. potvrdili su za portal Javnog servisa da će biti skoka cijena kafe.

„Već nekoliko dana unazad svjedočimo poskupljenju sirove kafe sa devet eura na 10 eura po kilogramu. To je prodajna cijena“, kazali su iz ovog preduzeća.

Upozorili su da je situacija na tržištu jako nezgodna.

„Poskupljenja su za očekivati. Prilagođavamo se koliko možemo, ali skok cijena je i više nego izvjestan“, dodali su oni.

Cijene skaču i u Srbiji

Mediji u Srbiji objavili su prošle sedmice da će u toj zemlji od 1. jula biti povećane cijene kafe i da su veleprodavci već dobili nove cjenovnike od vodeće kompanije Atlantik.

Tako će cijena kafe u Srbiji će rasti od osam do 20 odsto, u zavisnosti od toga o kom je brendu riječ.

Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.

„Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo“, naveli su iz ove grupe.

I Marković iz Mocamarda je saglasan da je cijena sirove kafe skače na svjetskom nivou.

„Uglavnom je poskupljenje 30 odsto na svjetskom nivou. Mi ćemo pratiti stanje i sve zavisi kako se ko bude maržirao, ali računam da će cijene kafe skočiti za 20 dana“, uvjeren je Marković.

Vlada: Nema promjena

Tragom ovih informacija, Portal RTCG je kontaktirao i Ministarstvo finansija sa upitom da li su upoznati sa najavljenim poskupljenjima.

Iz resora, na čijem je čelu Novica Vuković, kratko nam je saopšteno da za sada nema promjena što se tiče cijena, a da neće biti ni promjena što se tiče Zakona o akcizama.

Iz jednog od vodećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, do zaključenja ovog teksta nijesu odgovorili na naša pitanja o novim cijenama koje će se uskoro pojaviti na rafovima marketa.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Kilogram malina 10 eura

Stigle su i maline, pa je za 250 grama ovog voća neophodno izdvojiti 2,50 eura.

Na zelenoj pijaci u Gintašu prodavci nude veliki izbor voća i povrća. Kilogram jagoda je od tri do četiri, dok su banane od 1,50 do dva eura. Breskve, kajsije i nektarine prodavci nude za po četiri eura po kilogramu, a pomorandže su jeftinije i koštaju dva eura. Pipun po kilogramu košta euro, a lubenica je 50 centi skuplja. Trešnje su juče cijenjene od šest do sedam, a kruške od tri do pet eura. Za kilogram limuna neophodno je izdvojiti od dva do 3,50, dok su jabuke dva eura.

Pojeftinio je mladi krompir, pa je za sitniji neophodno izdvojiti 80 centi, a nešto krupniji koštao je euro. Kilogram paradajza prodaju od 1,50 do dva, dok se krastavac može kupiti za euro. Šargarepa je od 1,50 do dva eura, a bijeli kupus euro, dok su paprike od dva do tri eura. Za tikvice neophodno je izdvojiti euro. Prodavci su juče prodavali i tri klasa za dva eura, zaključuje „Dan“.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crna Gora je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast; Do 2030. spojićemo se sa EU u svakom pogledu

„Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju“

Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju, koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast, kazao je premijer Milojko Spajić.

Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, to rekao na godišnjem prijemu Istočnog odbora njemačke privrede.

U saopštenju se navodi da su veliki napredak u evropskim integracijama i uspješno završeni brojni reformski procesi privukli pažnju ogromnog broja njemačkih privrednika, koji ponovo razmišljaju o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji.

“Preko 150 predstavnika njemačkih državnih institucija, kompanija članica Istočnog odbora i članova diplomatskog kora, dobili su uvid u sve prednosti, koje donosi ulaganje u Crnu Goru, državu koja je predvodnik u EU integracijama i sljedeća članica velike evropske porodice”, kaže se u saopštenju.

Predsjedavajuća Odborom Katrina Klas-Mulauzer kazala je da se tome nadaju i njemački privrednici.

„Pozivajući Vas, Spajiću, željeli smo da pošaljemo jasnu poruku donosiocima odluka da otvore granice i prošire Evropsku uniju (EU), da omoguće ostalim zemljama pristup tržištu, nadam se da ćemo ubrzo dočekati Crnu Goru kao 28. članicu EU“, kazala je Klas-Mulauzer.

Ona je poručila da samo ujedinjena Evropa može prosperirati u nestabilnim vremenima.

Spajić je kazao da su reformski procesi u prethodnih sedam mjeseci dali rezultat.

“Još mnogo posla je pred Vladom, kako bi se dostigao EU nivo i Crna Gora postala dio jedinstvenog tržišta, što je vitalno za snaženje ekonomije, istakao je Spajić u zgradi Athenhold opservatorijuma.

Kako je kazao, sjajna je ideja da se događaj održi baš tu, jer Crna Gora je na neki način “zvijezda u usponu”.

“Na mapi svijeta smo mali, ali obećavam da se isplati gledati kroz teleskop, jer Crna Gora ima toliko toga da ponudi“, kazao je Spajić.

On je istakao da Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju.

“Koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast na nivou 13, 6,4 i 6 odsto. To nas je svrstalo među najbrže rastuće ekonomije svijeta i potvrdilo naš veliki privredni potencijal”, rekao je Spajić.

On je naglasio da se taj trend nastavlja i u ovoj godini, pošto je Crna Gora u prvom kvartalu takođe u vrhu među evropskim ekonomijama sa najvećim rastom.

U saopštenju se navodi da je vladavina prava bez sumnje tema od posebnog značaja za privlačenje kredibilnih investitora.

Zato je dobijanje IBAR-a, kako je naveo Spajić, još jedan signal svima u EU, da Crna Gora konačno u praksi pokazuje da je dostojna članstva u evropskoj porodici i spremna da usvoji vrijednosti koje ona baštini.

Spajić je naveo da sve izvjesniji uspješan kraj integracionog procesa nije jedino novo što Crna Gora nudi investitorima.

On je istakao da se radi punom parom i na unapređenju poreske politike, ali i agilnosti administracije, da odgovori zahtjevima privrednika.

„Zaista vjerujem da Crna Gora ima neograničen potencijal, a da bi se on do kraja ispunio, neophodno je raditi na razvoju infrastrukture. Zbog toga do 2030. želimo da Crnu Goru spojimo sa EU u svakom pogledu”, rekao je Spajić.

Kako je kazao, unaprijediće aerodrome, rekonstruisati željeznicu, izgraditi auto-puteve i brze saobraćajnice i time trasirati put crnogorske ekonomije ka vrhu.

U saopštenju se navodi da su njemačke turističke kompanije već pokazale interesovanje i rade na dovođenju većeg broja gostiju iz Njemačke.

“To otvara prostor za dodatan razvoj smještajnih kapaciteta, ali i rast drugih privrednih grana, poput poljoprivrede”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi ukupan napredak čitavog regiona moglo donijeti realizovanje ideja iz Berlinskog procesa.

„Berlinski proces je za nas vrlo važan, donedavno smo bili posljednji u ispunjavanju uslova iz, a sada smo lideri na tom planu”, rekao je Spajić.

On je podsjetio da su na Samitu u Kotoru razgovorali o tome kako da se riješe, ili makar stave po strain, određeni bilateralni problemi, kako bi krenuli naprijed sa nekim bitnim temama za standard građana.

“Berlinski proces je odličan način da se približi region i zajedno ojača ekonomski standard“, zaključio je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije