EKONOMIJA
EPCG:
„Da smo htjeli mogli smo drastično povećati cijenu struje, ali nismo“
Kako su objasnili, EPCG može formirati cijenu električne energije po tržišnim principima, kako to uostalom i predviđa član 58 Zakona o energetici

Elektroprivreda (EPCG) nije posegla za povećanjem cijena električne energije, iako joj zakon omogućava da ih, u slučaju poremećaja na tržištu, poveća iznad procenta propisanog odlukom Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Na taj način je EPCG, kako tvrde njeni predstavnici, demonstrirala visok nivo društvene odgovornosti.
Iz EPCG su reagovali na navode REGAGEN-a, napominjući da se osnovna uloga regulatora u postupku formiranja cijena električne energije prema domaćinstvima i malim kupcima sastoji u obavezi sprečavanja zloupotrebe monopolskog položaja i/ili položaja dominatnog snabdjevača električnom energijom od EPCG.
„Kontrolni mehanizam koji je u nadležnosti REGAGEN-a svodi se isključivo na sprečavanja EPCG da svoje poslovanje zasniva mimo tržišnih principa, u smislu zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu. Pod zloupotrebom dominantnog položaja, između ostalog, smatra se nametanje neopravdanih cijena, što u prevodu znači da EPCG ne može arbitrarno odrediti cijenu koja je veća od tržišne (berzanske), odnosno, cijenu koja ne reflektuje kretanja na tržištu“, dodaje se u saopštenju.
Kako su objasnili, EPCG može formirati cijenu električne energije po tržišnim principima, kako to uostalom i predviđa član 58 Zakona o energetici, koji uvodi jasnu razliku između cijene električne energije koja se slobodno formira na tržištu i ostalih cijena i naknada koji se utvrđuju u regulatornom postupku.
„Štaviše, odlukom REGAGEN-a, a na koju se sami regulator poziva, tačkom 3 predviđeno je automatsko ukidanje predviđenih ograničenja u formiranju cijena iz tačke dva predmetne odluke, u slučaju da su ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog tržišta. Dalje, član 249 stav 1 tačka 2 Zakona nedvosmisleno pruža mogućnost snabdjevaču, odnosno EPCG, da u slučaju poremećaja na tržištu izvrši promjenu cijena električne energije i van ograničenja iz odluke“, objasnili su iz EPCG.
Prema tome, kako tvrde, EPCG je imala i ima nesporno pravo da nakon nastupanja poremećaja na tržištu pokrene incijativu za stavljanje van snage predmetne odluke, pri čemu REGAGEN nije imao ni pravni ni činjenični osnov da takvu inicijativu ne prihvati.
Iz EPCG su rekli da, u svakom slučaju, REGAGEN nema ovlašćenja da jednostrano i meritorno odlučuje o pitanjima koja se tiču cijena koje se formiraju na slobodnom tržištu, već jedino može, kao i bilo koja druga zainteresovana strana, pokrenuti postupak pred organima nadležnim za zaštitu konkurencije ili potrošača.
„Stoga, u konkretnom slučaju, interpretacije odluka REGAGEN-a u dijelu određivanja cijena električne energije, a koje se ovih dana plasiraju u medijima, predstavljaju puku zamjenu teza u cilju dezinformisanja javnosti“, dodali su iz EPCG.
Naznačena argumentacija, kako tvrde, pruža još jedan neoborivi dokaz da je EPCG uštedjela građanima Crne Gore preko 650 miliona eura.
„To iz razloga što uprkos drastičnom poremećaju na tržištu, koju okolnost Zakon o energetici prepoznaje kao opravdani razlog povećanja cijena iznad procenta propisanog odlukom REGAGEN-a, EPCG nije posegla za povećanjem cijena električne energije, čime je demonstrirala visok nivo društvene odgovornosti“, dodali su iz kompanije.
Iz EPCG su zaključili da izražavaju žaljenje što je jedan državni organ, koji je upravo pozvan da štiti interese potrošača, uzeo učešće u medijskoj harangi kojom se nastoji delegitimisati zakonita i poslovno odgovorna odluka organa upravljanja kompanije kojom se beskompromisno štite interesi građana Crne Gore i privrede.
EKONOMIJA
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).
Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.
Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.
Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.
Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.
EKONOMIJA
Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.
Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.
Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.
„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.
I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.
„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.
Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.
Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.
„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.
Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.
EKONOMIJA
Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.
„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.
On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO4 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA4 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO4 дана ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore