Connect with us

EKONOMIJA

JOŠ SE NE ZNA ZA KOLIKO

Struja skuplja od januara

CEDIS tražio od regulatora povećanje svoje stavke na računu, a EPCG još analizira da li će povećati svoju. Cijena električne energije u Crnoj Gori u proteklih 12 godina povećana svega 10 odsto

Foto: Dan

Električna energija za domaćinstva i druge distributivne potrošače će izvjesno poskupiti u januaru, a za koliko procenata znaće se do 1. decembra.

Do tada Regulatorna agencija za energetiku i regulisana komunalne djelatnosti (REGAGEN) treba da odgovori na zahtjev Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za povećanje njihove stavke na računu, dok bi do tada i Elektroprivreda trebala odlučiti da li će i za koliko povećati iznos na svom dijelu računa.

Struja sada jeftinija nego prije pet godina

U posljednjih 12 godina konačna cijena kilovat sata za domaćinstva sa svim stavkama i porezom, povećana je za 10,3 odsto, i to najviše zbog povećanja PDV-a sa 17 na 21 odsto. U ovom periodu mnoge stavke na računu su dodavane, brisane ili mijenjane, pa to nije značajnije uticalo na konačnu vrijednost. Cijena kilovat sata sa svim stavkama i porezom, prema podacima Monstata i Eurostata, na kraju prošle godine iznosila je 9,6 cent i bila je manja nego 2018. i 2019. kada je iznosila 10,2 i 10,3 centa.

CEDIS-ove stavke čini oko 20 odsto ukupnog iznosa računa, tako da bi njeno povećanje i za deset odsto uticalo na rast ukupnog iznosa računa za oko dva odsto. Ni iz CEDIS-a ni iz REGAGEN-a nisu željeli “Vijestima” da odgovore za koliko je traženo povećanje ove stavke.

EPCG pripada 45 odsto računa i ona svoj dio može da poveća i bez odobrenja regulatora, ali to nije radila već četiri godine a i tada je bila simbolična promjena. Iz ove kompanije su “Vijestima” kazali da još analiziraju stanje na međunarodnim berzama, kao i da je ovo osjetljivo pitanje zbog ekonomsko-socijalnog uticaja.

EPCG: Uvažavamo socio-ekonomski ambijent

Oni su naveli da njihov dio računa ni simbolično nije povećavan od 2019. godine, a da je cijena na berzi u međuvremenu povećana za preko 100 odsto.

“EPCG će se nakon detaljne analize proizvodnih troškova električne energije, ali i uvažavajući socio-ekonomski ambijent krajnjih kupaca, donijeti eventualnu odluku o povećanju”, naveli su iz ove kompanije.

Prošle godine je CEDIS predao zahtjev za povećanje svoje stavke za 2023. godinu, ali ga je povukao na zahtjev upravnog odbora svog vlasnika EPCG. IZ EPCG su tada kazali da bi povećanje cijena uticalo na standard građana, kao i na smanjenje stepena naplate. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović takođe je tražio da se poveća cijena struje, što energetske kompanije nisu prihvatile.

foto: EPCG

Razlozi CEDIS-a za povećanjem cijena bila je ta što, prema regulativnim pravilima, za pokrivanje tehničkih gubitaka moraju da kupuju struju na berzi koja iznosi oko 11 centi za kilovat a da od potrošača mogu dobiti povrat u iznosi svega oko pet centi. To je uticalo na višemilionske gubitke.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prošle godine tražio povećanje svoje stavke za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži, što je regulator odobrio ali je istovremeno tom preduzeću smanjio drugu stavku jer je preduzeće povećalo komercijalne prihode od korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju. CGES sada nije tražio povećanje svojih stavki.

CEDIS dostavio dokumentaciju

Iz CEDIS-a su sada “Vijestima” kazali da su u skladu sa Zakonom o energetici i metodologijom Agenciji podnijeli zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema.

“CEDIS je ispunio svoju zakonom propisanu obavezu i 30. avgusta 2023. godine dostavio Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje REGAGEN utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod i cijene korišćenja mreže za tekući regulatorni period (2024-2025 godina), sa početkom primjene od 1. januara 2024. godine. REGAGEN utvrđuje regulatorni prihod i cijene za korišćenje mreže, tako da CEDIS ne može uticati na odluku REGAGEN o visini odobrenog regulatorno dozvoljenog prihoda pa samim tim ni o nivou utvrđenih cijena, osim u dijelu dostave dokumentacije koju zahtijeva Agencija”, naveli su iz kompanije.

CEDIS

Oni su kazali da su važeće cijene za korišćenje distributivne mreže utvrđene odlukom Regulatorne agencije iz 2019. godine.

Traže ravnotežu interesa kompanija i potrošača

Iz REGAGEN-a su saopštili “Vijestima” da je u toku postupak za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije po zahtjevu CEDIS-a.

“Agencija utvrđuje cijene u skladu sa unaprijed uspostavljenim regulatornim okvirom, koji sa zasniva na principu ravnoteže interesa operatora sistema i korisnika sistema, i principu obezbjeđenja održivosti poslovanja regulisanih subjekata koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa. U prethodnoj deceniji, postupci utvrđivanja cijena su rezultirali nekada padom, a nekada rastom regulisanih cijena, zavisno od argumentacije i dokaza na temelju kojih je Agencija cijenila utemeljenost zahtjeva regulisanih subjekata”, naveli su iz Regulatorne agencije.

Mujović: Ako struja poskupi, dio dobiti EPCG ide kao pomoć siromašnim

Novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je juče u “Bojama jutra” na TV Vijesti da u vezi s poskupljenjem struje nema razloga za paniku i zabrinutost iako je vjerovatno da će struja poskupiti.

“Ako je pitanje da li struja treba da poskupi? Moj odgovor bi bio da, i to će se siguran sam desiti prije ili kasnije, ali ne smatram to lošim. Naprotiv, od Evropske unije imamo stalne sugestije da električna energija ne smije biti moneta za potkusurivanje ili sredstvo za kupovinu socijalnog mira. Ako vi električnu energiju nabavljate po 100 ili 150 eura, a prodajete je potrošaču za 50 eura, da li je to realno, da li je to opravdano, apsolutno nije”, kazao je Mujović.

Mujović, foto: Printscreen YouTube

On je podsjetio da se CEDIS prošle godine odrekao svog regulatorno dozvoljenog prihoda kako bi računi bili niži.

“Da li je to ispravno? Smatram da nije. Ako vi stalno potiskujete tu cijenu električne energije i odričete se svojih dozvoljenih prihoda, to znači da nećete ulagati u vaš elektro-energetski sistem i to će vas dovesti do toga da ćete kratkoročno kupiti socijalni mir ali ćete ugroziti buduće generacije. Dakle, da li ja imam pravo prema generacijama koje dolaze da podržim neulaganje u elektro-energetski sistem, da podržim njegovo izrabljivanje do krajnjih granica bez ikakvog ulaganja”, kazao je ministar.

On je nagovijestio i mogućnost da će Vlada dio profita EPCG koji pripada budžetu iskoristiti za pomoć najranjivijim kategorijama.

Nije mogao da procjeni za koliko će struja biti skuplja.

“Teško je sada ad-hoc proračunati ali mogu vam reći kakva je situacija u Srbiji, u kojoj je od 1. novembra na snazi poskupljenje struje. Otprilike osam do devet procenata a to se desilo kao posljedica uticaja, odnosno dogovora Vlade Srbije sa MMF-om koji je insistirao da Vlada Srbije pusti Elektroprivredu i ostala državna preduzeća koja su pod većinskim državnim vlasništvom da se ponašaju tržišno”, kazao je Mujević.

EPCG: Cijene bile i deset puta više nego našim kupcima

Iz EPCG su na pitanja “Vijesti” o mogućem povećavanju njihove stavke na računu, kazali da još nisu donijeli odluku.

“Elektroprivreda još analizira troškove poslovanja i stanje na berzama, jer je pitanje cijene električne energije osjetljivo pitanje za svaku državu, pa i one puno razvijenije od nas. Ono što treba naglasiti je da je električna energija roba, doduše specifična jer se troši u trenutku proizvodnje, da se sa njom trguje na berzi i da njena cijena zavisi od ponude i potražnje, kao i za svaku drugu robu”, naveli su iz EPCG.

Kako su kazali, oni su jedna od rijetkih energetskih kompanija koja nije podizala cijene električne energije tokom energetske krize u protekle dvije godine.

“Cijene su tada desetostruko prelazile cijenu po kojoj EPCG prodaje struju svojim potrošačima. Cijene su se na tržištu sada stabilizovale, ali je ta cijena trenutno i dalje veća od one po kojoj je EPCG prodaje kupcima, naime prodajemo je kupcima po 45 eura po megavat satu, a na tržištu cijena je trenutno oko 120 eura po megavatsatu. Pored toga, svjedoci smo i da geopolitička situacija dodatno usložnjava snabdijevanje energentima i utiče na cijene energenata, pa i cijene električne energije”, kazali su iz ove kompanije.

Oni su naveli da se na njih odnose samo prve dvije stavke na računu aktivna energija niže (NT) i više tarife (VT).

“O te dvije stavke EPCG može da donosi odluke i one čine oko 45 odsto računa. Ostalih 55 odsto računa odnosi se na jedinične cijene mrežnih usluga koje se utvrđuju u regulatornom postupku, a po zahtjevu mrežnih operatora CEDIS-a i CGES-a, država, odnosno nadležno ministarstvo za poslove energetike određuje naknadu za obnovljive izvore energije, a tu je i porez na dodatu vrijednost koji je trenutno 21 odsto”, kazali su iz EPCG.

Naveli su i da cijelu situaciju oko cijena struje, ali i snabdijevanje energentima, usložnjava geopolitička situacija.

“Rat u Ukrajini je doveo do nestabilnosti u snabdijevanju Evrope gasom, pa su svi ostali resursi bili na maksimumu, dok je rat u Gazi podigao cijene ‘struje za dan’ 20 odsto”, saopštili su iz EPCG.

(Vijesti)

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije