Connect with us

EKONOMIJA

JOŠ SE NE ZNA ZA KOLIKO

Struja skuplja od januara

CEDIS tražio od regulatora povećanje svoje stavke na računu, a EPCG još analizira da li će povećati svoju. Cijena električne energije u Crnoj Gori u proteklih 12 godina povećana svega 10 odsto

Foto: Dan

Električna energija za domaćinstva i druge distributivne potrošače će izvjesno poskupiti u januaru, a za koliko procenata znaće se do 1. decembra.

Do tada Regulatorna agencija za energetiku i regulisana komunalne djelatnosti (REGAGEN) treba da odgovori na zahtjev Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za povećanje njihove stavke na računu, dok bi do tada i Elektroprivreda trebala odlučiti da li će i za koliko povećati iznos na svom dijelu računa.

Struja sada jeftinija nego prije pet godina

U posljednjih 12 godina konačna cijena kilovat sata za domaćinstva sa svim stavkama i porezom, povećana je za 10,3 odsto, i to najviše zbog povećanja PDV-a sa 17 na 21 odsto. U ovom periodu mnoge stavke na računu su dodavane, brisane ili mijenjane, pa to nije značajnije uticalo na konačnu vrijednost. Cijena kilovat sata sa svim stavkama i porezom, prema podacima Monstata i Eurostata, na kraju prošle godine iznosila je 9,6 cent i bila je manja nego 2018. i 2019. kada je iznosila 10,2 i 10,3 centa.

CEDIS-ove stavke čini oko 20 odsto ukupnog iznosa računa, tako da bi njeno povećanje i za deset odsto uticalo na rast ukupnog iznosa računa za oko dva odsto. Ni iz CEDIS-a ni iz REGAGEN-a nisu željeli “Vijestima” da odgovore za koliko je traženo povećanje ove stavke.

EPCG pripada 45 odsto računa i ona svoj dio može da poveća i bez odobrenja regulatora, ali to nije radila već četiri godine a i tada je bila simbolična promjena. Iz ove kompanije su “Vijestima” kazali da još analiziraju stanje na međunarodnim berzama, kao i da je ovo osjetljivo pitanje zbog ekonomsko-socijalnog uticaja.

EPCG: Uvažavamo socio-ekonomski ambijent

Oni su naveli da njihov dio računa ni simbolično nije povećavan od 2019. godine, a da je cijena na berzi u međuvremenu povećana za preko 100 odsto.

“EPCG će se nakon detaljne analize proizvodnih troškova električne energije, ali i uvažavajući socio-ekonomski ambijent krajnjih kupaca, donijeti eventualnu odluku o povećanju”, naveli su iz ove kompanije.

Prošle godine je CEDIS predao zahtjev za povećanje svoje stavke za 2023. godinu, ali ga je povukao na zahtjev upravnog odbora svog vlasnika EPCG. IZ EPCG su tada kazali da bi povećanje cijena uticalo na standard građana, kao i na smanjenje stepena naplate. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović takođe je tražio da se poveća cijena struje, što energetske kompanije nisu prihvatile.

foto: EPCG

Razlozi CEDIS-a za povećanjem cijena bila je ta što, prema regulativnim pravilima, za pokrivanje tehničkih gubitaka moraju da kupuju struju na berzi koja iznosi oko 11 centi za kilovat a da od potrošača mogu dobiti povrat u iznosi svega oko pet centi. To je uticalo na višemilionske gubitke.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prošle godine tražio povećanje svoje stavke za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži, što je regulator odobrio ali je istovremeno tom preduzeću smanjio drugu stavku jer je preduzeće povećalo komercijalne prihode od korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju. CGES sada nije tražio povećanje svojih stavki.

CEDIS dostavio dokumentaciju

Iz CEDIS-a su sada “Vijestima” kazali da su u skladu sa Zakonom o energetici i metodologijom Agenciji podnijeli zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema.

“CEDIS je ispunio svoju zakonom propisanu obavezu i 30. avgusta 2023. godine dostavio Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje REGAGEN utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod i cijene korišćenja mreže za tekući regulatorni period (2024-2025 godina), sa početkom primjene od 1. januara 2024. godine. REGAGEN utvrđuje regulatorni prihod i cijene za korišćenje mreže, tako da CEDIS ne može uticati na odluku REGAGEN o visini odobrenog regulatorno dozvoljenog prihoda pa samim tim ni o nivou utvrđenih cijena, osim u dijelu dostave dokumentacije koju zahtijeva Agencija”, naveli su iz kompanije.

CEDIS

Oni su kazali da su važeće cijene za korišćenje distributivne mreže utvrđene odlukom Regulatorne agencije iz 2019. godine.

Traže ravnotežu interesa kompanija i potrošača

Iz REGAGEN-a su saopštili “Vijestima” da je u toku postupak za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije po zahtjevu CEDIS-a.

“Agencija utvrđuje cijene u skladu sa unaprijed uspostavljenim regulatornim okvirom, koji sa zasniva na principu ravnoteže interesa operatora sistema i korisnika sistema, i principu obezbjeđenja održivosti poslovanja regulisanih subjekata koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa. U prethodnoj deceniji, postupci utvrđivanja cijena su rezultirali nekada padom, a nekada rastom regulisanih cijena, zavisno od argumentacije i dokaza na temelju kojih je Agencija cijenila utemeljenost zahtjeva regulisanih subjekata”, naveli su iz Regulatorne agencije.

Mujović: Ako struja poskupi, dio dobiti EPCG ide kao pomoć siromašnim

Novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je juče u “Bojama jutra” na TV Vijesti da u vezi s poskupljenjem struje nema razloga za paniku i zabrinutost iako je vjerovatno da će struja poskupiti.

“Ako je pitanje da li struja treba da poskupi? Moj odgovor bi bio da, i to će se siguran sam desiti prije ili kasnije, ali ne smatram to lošim. Naprotiv, od Evropske unije imamo stalne sugestije da električna energija ne smije biti moneta za potkusurivanje ili sredstvo za kupovinu socijalnog mira. Ako vi električnu energiju nabavljate po 100 ili 150 eura, a prodajete je potrošaču za 50 eura, da li je to realno, da li je to opravdano, apsolutno nije”, kazao je Mujović.

Mujović, foto: Printscreen YouTube

On je podsjetio da se CEDIS prošle godine odrekao svog regulatorno dozvoljenog prihoda kako bi računi bili niži.

“Da li je to ispravno? Smatram da nije. Ako vi stalno potiskujete tu cijenu električne energije i odričete se svojih dozvoljenih prihoda, to znači da nećete ulagati u vaš elektro-energetski sistem i to će vas dovesti do toga da ćete kratkoročno kupiti socijalni mir ali ćete ugroziti buduće generacije. Dakle, da li ja imam pravo prema generacijama koje dolaze da podržim neulaganje u elektro-energetski sistem, da podržim njegovo izrabljivanje do krajnjih granica bez ikakvog ulaganja”, kazao je ministar.

On je nagovijestio i mogućnost da će Vlada dio profita EPCG koji pripada budžetu iskoristiti za pomoć najranjivijim kategorijama.

Nije mogao da procjeni za koliko će struja biti skuplja.

“Teško je sada ad-hoc proračunati ali mogu vam reći kakva je situacija u Srbiji, u kojoj je od 1. novembra na snazi poskupljenje struje. Otprilike osam do devet procenata a to se desilo kao posljedica uticaja, odnosno dogovora Vlade Srbije sa MMF-om koji je insistirao da Vlada Srbije pusti Elektroprivredu i ostala državna preduzeća koja su pod većinskim državnim vlasništvom da se ponašaju tržišno”, kazao je Mujević.

EPCG: Cijene bile i deset puta više nego našim kupcima

Iz EPCG su na pitanja “Vijesti” o mogućem povećavanju njihove stavke na računu, kazali da još nisu donijeli odluku.

“Elektroprivreda još analizira troškove poslovanja i stanje na berzama, jer je pitanje cijene električne energije osjetljivo pitanje za svaku državu, pa i one puno razvijenije od nas. Ono što treba naglasiti je da je električna energija roba, doduše specifična jer se troši u trenutku proizvodnje, da se sa njom trguje na berzi i da njena cijena zavisi od ponude i potražnje, kao i za svaku drugu robu”, naveli su iz EPCG.

Kako su kazali, oni su jedna od rijetkih energetskih kompanija koja nije podizala cijene električne energije tokom energetske krize u protekle dvije godine.

“Cijene su tada desetostruko prelazile cijenu po kojoj EPCG prodaje struju svojim potrošačima. Cijene su se na tržištu sada stabilizovale, ali je ta cijena trenutno i dalje veća od one po kojoj je EPCG prodaje kupcima, naime prodajemo je kupcima po 45 eura po megavat satu, a na tržištu cijena je trenutno oko 120 eura po megavatsatu. Pored toga, svjedoci smo i da geopolitička situacija dodatno usložnjava snabdijevanje energentima i utiče na cijene energenata, pa i cijene električne energije”, kazali su iz ove kompanije.

Oni su naveli da se na njih odnose samo prve dvije stavke na računu aktivna energija niže (NT) i više tarife (VT).

“O te dvije stavke EPCG može da donosi odluke i one čine oko 45 odsto računa. Ostalih 55 odsto računa odnosi se na jedinične cijene mrežnih usluga koje se utvrđuju u regulatornom postupku, a po zahtjevu mrežnih operatora CEDIS-a i CGES-a, država, odnosno nadležno ministarstvo za poslove energetike određuje naknadu za obnovljive izvore energije, a tu je i porez na dodatu vrijednost koji je trenutno 21 odsto”, kazali su iz EPCG.

Naveli su i da cijelu situaciju oko cijena struje, ali i snabdijevanje energentima, usložnjava geopolitička situacija.

“Rat u Ukrajini je doveo do nestabilnosti u snabdijevanju Evrope gasom, pa su svi ostali resursi bili na maksimumu, dok je rat u Gazi podigao cijene ‘struje za dan’ 20 odsto”, saopštili su iz EPCG.

(Vijesti)

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, poručio je premijer Milojko Spajić

Foto: RINA

Premijer Milojko Spajić je kazao da će prosječne plate u Crnoj Gori biti 1.000 eura do kraja ove godine.

Spajić je to poručio na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

„Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate biće veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 odsto“, kazao je Spajić.

Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva odsto, pa 3,8, pa devet pa 11 odsto, dok je rast na kraju bio 13,5 odsto. Spajić je kazao da su se i tada izvinjavali. Dodao je da su ih upozoravali i za vrijeme primjene Evrope sad 1 te da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa.

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, pojasnio je Spajić.

Spajić je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu Skupštine, takođe kazao da su sve obećano ispunili a tako će biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata. Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.

Ovaj dokument će kako se navodi, biti završen do kraja juna nakon čega ćemo ga uputiti Skupštini na razmatranje.

Spajić je kazao da su ispunili sve što su obećali te da se povećanja plata mogu očekivati u rokovima u kojima je prethodno govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predloži, biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.

„Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima“, kazao je Spajić.

On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Eelktroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su prihodi za ostvareni za period od januar do aprila, značajno iznad plana.

Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plate bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje te da su prihodi u ovom sektoru, viši od 590 miliona eura godišnje.

Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a, koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).

„Daćemo sve da izdvojimo više novca za poljoprivredu“

Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao je Spajića, da li se može očekivati da se za poljoprivredu opredijeli tri odsto ukupnog budžeta za 2025. godinu.

Spajić je pojasnio da je budžet 2020. godine bio 20 miliona eura te da je sada 51,4 miliona eura, što je 211 odsto više.

„Imamo budžet koji smo dobili od IPARD III programa koji je 82 miliona eura i na rekordnom nivou. To su impozantne cifre kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ova, već i prethodne Vlade. Daćemo sve od sebe da izdavanja za poljoprivredu budu viša“, kazao je on i naglasio da Crna Gora nema sistem korišćenja cjelokupnog novca, koji je dostupan od EU.

Spajić je u pisanom odgovoru, naveo da poljoprivreda učestvuje sa šesto odsto u BDP-u za 2023. godinu te da je važan izvor prihoda za mještane sjevera države.

„U 2024. godini otpočelo je sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela]. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima“, istakao je Spajić.

Božović je naveo da Crna Gora trenutno za poljoprivredu izdvaja 1,5 odsto budžeta, od čega 13 miliona eura čine staračke naknade. Pojasnio je da je budžet EU za ovaj sektor viši od 40 odsto te da je u regionu, na nivou od oko pet odsto. Zato smatra da je potrebno pospješiti razvoj poljoprovrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je ovaj sektor, jedan od stubova ekonomskog razvoja.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije