EKONOMIJA
JOŠ SE NE ZNA ZA KOLIKO
Struja skuplja od januara
CEDIS tražio od regulatora povećanje svoje stavke na računu, a EPCG još analizira da li će povećati svoju. Cijena električne energije u Crnoj Gori u proteklih 12 godina povećana svega 10 odsto

Električna energija za domaćinstva i druge distributivne potrošače će izvjesno poskupiti u januaru, a za koliko procenata znaće se do 1. decembra.
Do tada Regulatorna agencija za energetiku i regulisana komunalne djelatnosti (REGAGEN) treba da odgovori na zahtjev Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za povećanje njihove stavke na računu, dok bi do tada i Elektroprivreda trebala odlučiti da li će i za koliko povećati iznos na svom dijelu računa.
Struja sada jeftinija nego prije pet godina
U posljednjih 12 godina konačna cijena kilovat sata za domaćinstva sa svim stavkama i porezom, povećana je za 10,3 odsto, i to najviše zbog povećanja PDV-a sa 17 na 21 odsto. U ovom periodu mnoge stavke na računu su dodavane, brisane ili mijenjane, pa to nije značajnije uticalo na konačnu vrijednost. Cijena kilovat sata sa svim stavkama i porezom, prema podacima Monstata i Eurostata, na kraju prošle godine iznosila je 9,6 cent i bila je manja nego 2018. i 2019. kada je iznosila 10,2 i 10,3 centa.
CEDIS-ove stavke čini oko 20 odsto ukupnog iznosa računa, tako da bi njeno povećanje i za deset odsto uticalo na rast ukupnog iznosa računa za oko dva odsto. Ni iz CEDIS-a ni iz REGAGEN-a nisu željeli “Vijestima” da odgovore za koliko je traženo povećanje ove stavke.
EPCG pripada 45 odsto računa i ona svoj dio može da poveća i bez odobrenja regulatora, ali to nije radila već četiri godine a i tada je bila simbolična promjena. Iz ove kompanije su “Vijestima” kazali da još analiziraju stanje na međunarodnim berzama, kao i da je ovo osjetljivo pitanje zbog ekonomsko-socijalnog uticaja.
EPCG: Uvažavamo socio-ekonomski ambijent
Oni su naveli da njihov dio računa ni simbolično nije povećavan od 2019. godine, a da je cijena na berzi u međuvremenu povećana za preko 100 odsto.
“EPCG će se nakon detaljne analize proizvodnih troškova električne energije, ali i uvažavajući socio-ekonomski ambijent krajnjih kupaca, donijeti eventualnu odluku o povećanju”, naveli su iz ove kompanije.
Prošle godine je CEDIS predao zahtjev za povećanje svoje stavke za 2023. godinu, ali ga je povukao na zahtjev upravnog odbora svog vlasnika EPCG. IZ EPCG su tada kazali da bi povećanje cijena uticalo na standard građana, kao i na smanjenje stepena naplate. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović takođe je tražio da se poveća cijena struje, što energetske kompanije nisu prihvatile.

foto: EPCG
Razlozi CEDIS-a za povećanjem cijena bila je ta što, prema regulativnim pravilima, za pokrivanje tehničkih gubitaka moraju da kupuju struju na berzi koja iznosi oko 11 centi za kilovat a da od potrošača mogu dobiti povrat u iznosi svega oko pet centi. To je uticalo na višemilionske gubitke.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prošle godine tražio povećanje svoje stavke za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži, što je regulator odobrio ali je istovremeno tom preduzeću smanjio drugu stavku jer je preduzeće povećalo komercijalne prihode od korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju. CGES sada nije tražio povećanje svojih stavki.
CEDIS dostavio dokumentaciju
Iz CEDIS-a su sada “Vijestima” kazali da su u skladu sa Zakonom o energetici i metodologijom Agenciji podnijeli zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema.
“CEDIS je ispunio svoju zakonom propisanu obavezu i 30. avgusta 2023. godine dostavio Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje REGAGEN utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod i cijene korišćenja mreže za tekući regulatorni period (2024-2025 godina), sa početkom primjene od 1. januara 2024. godine. REGAGEN utvrđuje regulatorni prihod i cijene za korišćenje mreže, tako da CEDIS ne može uticati na odluku REGAGEN o visini odobrenog regulatorno dozvoljenog prihoda pa samim tim ni o nivou utvrđenih cijena, osim u dijelu dostave dokumentacije koju zahtijeva Agencija”, naveli su iz kompanije.

CEDIS
Oni su kazali da su važeće cijene za korišćenje distributivne mreže utvrđene odlukom Regulatorne agencije iz 2019. godine.
Traže ravnotežu interesa kompanija i potrošača
Iz REGAGEN-a su saopštili “Vijestima” da je u toku postupak za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije po zahtjevu CEDIS-a.
“Agencija utvrđuje cijene u skladu sa unaprijed uspostavljenim regulatornim okvirom, koji sa zasniva na principu ravnoteže interesa operatora sistema i korisnika sistema, i principu obezbjeđenja održivosti poslovanja regulisanih subjekata koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa. U prethodnoj deceniji, postupci utvrđivanja cijena su rezultirali nekada padom, a nekada rastom regulisanih cijena, zavisno od argumentacije i dokaza na temelju kojih je Agencija cijenila utemeljenost zahtjeva regulisanih subjekata”, naveli su iz Regulatorne agencije.
Mujović: Ako struja poskupi, dio dobiti EPCG ide kao pomoć siromašnim
Novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je juče u “Bojama jutra” na TV Vijesti da u vezi s poskupljenjem struje nema razloga za paniku i zabrinutost iako je vjerovatno da će struja poskupiti.
“Ako je pitanje da li struja treba da poskupi? Moj odgovor bi bio da, i to će se siguran sam desiti prije ili kasnije, ali ne smatram to lošim. Naprotiv, od Evropske unije imamo stalne sugestije da električna energija ne smije biti moneta za potkusurivanje ili sredstvo za kupovinu socijalnog mira. Ako vi električnu energiju nabavljate po 100 ili 150 eura, a prodajete je potrošaču za 50 eura, da li je to realno, da li je to opravdano, apsolutno nije”, kazao je Mujović.

Mujović, foto: Printscreen YouTube
On je podsjetio da se CEDIS prošle godine odrekao svog regulatorno dozvoljenog prihoda kako bi računi bili niži.
“Da li je to ispravno? Smatram da nije. Ako vi stalno potiskujete tu cijenu električne energije i odričete se svojih dozvoljenih prihoda, to znači da nećete ulagati u vaš elektro-energetski sistem i to će vas dovesti do toga da ćete kratkoročno kupiti socijalni mir ali ćete ugroziti buduće generacije. Dakle, da li ja imam pravo prema generacijama koje dolaze da podržim neulaganje u elektro-energetski sistem, da podržim njegovo izrabljivanje do krajnjih granica bez ikakvog ulaganja”, kazao je ministar.
On je nagovijestio i mogućnost da će Vlada dio profita EPCG koji pripada budžetu iskoristiti za pomoć najranjivijim kategorijama.
Nije mogao da procjeni za koliko će struja biti skuplja.
“Teško je sada ad-hoc proračunati ali mogu vam reći kakva je situacija u Srbiji, u kojoj je od 1. novembra na snazi poskupljenje struje. Otprilike osam do devet procenata a to se desilo kao posljedica uticaja, odnosno dogovora Vlade Srbije sa MMF-om koji je insistirao da Vlada Srbije pusti Elektroprivredu i ostala državna preduzeća koja su pod većinskim državnim vlasništvom da se ponašaju tržišno”, kazao je Mujević.
EPCG: Cijene bile i deset puta više nego našim kupcima
Iz EPCG su na pitanja “Vijesti” o mogućem povećavanju njihove stavke na računu, kazali da još nisu donijeli odluku.
“Elektroprivreda još analizira troškove poslovanja i stanje na berzama, jer je pitanje cijene električne energije osjetljivo pitanje za svaku državu, pa i one puno razvijenije od nas. Ono što treba naglasiti je da je električna energija roba, doduše specifična jer se troši u trenutku proizvodnje, da se sa njom trguje na berzi i da njena cijena zavisi od ponude i potražnje, kao i za svaku drugu robu”, naveli su iz EPCG.
Kako su kazali, oni su jedna od rijetkih energetskih kompanija koja nije podizala cijene električne energije tokom energetske krize u protekle dvije godine.
“Cijene su tada desetostruko prelazile cijenu po kojoj EPCG prodaje struju svojim potrošačima. Cijene su se na tržištu sada stabilizovale, ali je ta cijena trenutno i dalje veća od one po kojoj je EPCG prodaje kupcima, naime prodajemo je kupcima po 45 eura po megavat satu, a na tržištu cijena je trenutno oko 120 eura po megavatsatu. Pored toga, svjedoci smo i da geopolitička situacija dodatno usložnjava snabdijevanje energentima i utiče na cijene energenata, pa i cijene električne energije”, kazali su iz ove kompanije.
Oni su naveli da se na njih odnose samo prve dvije stavke na računu aktivna energija niže (NT) i više tarife (VT).
“O te dvije stavke EPCG može da donosi odluke i one čine oko 45 odsto računa. Ostalih 55 odsto računa odnosi se na jedinične cijene mrežnih usluga koje se utvrđuju u regulatornom postupku, a po zahtjevu mrežnih operatora CEDIS-a i CGES-a, država, odnosno nadležno ministarstvo za poslove energetike određuje naknadu za obnovljive izvore energije, a tu je i porez na dodatu vrijednost koji je trenutno 21 odsto”, kazali su iz EPCG.
Naveli su i da cijelu situaciju oko cijena struje, ali i snabdijevanje energentima, usložnjava geopolitička situacija.
“Rat u Ukrajini je doveo do nestabilnosti u snabdijevanju Evrope gasom, pa su svi ostali resursi bili na maksimumu, dok je rat u Gazi podigao cijene ‘struje za dan’ 20 odsto”, saopštili su iz EPCG.
(Vijesti)
EKONOMIJA
U Beranama plate ispod prosjeka
Ispod prosjeka su zarade još u 19 opština, dok su iznad državnog prosjeka zabilježene u svega pet crnogorskih opština

Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi oko 800 eura, ali takvim primanjima teško da može da se pohvali veliki dio crnogorskih građana.
Sudeći prema zvaničnoj statistici Monstata, samo stanovnici pet crnogorkih opština od ukupno 25 primaju plate u rangu ili iznad državnog prosjeka. Kada je riječ o sjevernom regionu, u većini opština zarade su daleko od prosjeka na državnom nivou, a i broj zaposlenih nije na zavidnom nivou.
Najniže zarade primaju stanovnici Bijelog Polja, koje je nekada važilo za industrijski centar na sjeveru. Prosječna zarada u tom gradu je 657 eura. Nešto bolje plate imaju radnici u Petnjici, gdje prosječna plata iznosi 668 eura. Zatim slijedi jedna od najmlađih opština, Tuzi, u kojoj je prosječna zarada oko 680 eura. Za nijansu bolju zaradu primaju građani Andrijevice, odnosno svega osam eura više, tačnije 688.
Zarade daleko ispod državnog prosjeka primaju i stanovnici nekih od primorskih opština. Plata od 712 eura prosječna je u Ulcinju, za četiri eura je veća u centralnoj regiji, odnosno u Danilovgradu gdje je 716 eura, prosječan lični dohodak od 724 eura realnost je najvećeg bokeškog grada Herceg Novog, koliko iznosi i prosjek u Šavniku, koji je jedna od najnerazvijenijih opština. Za samo dva eura veća je prosječna plata u Rožajama, gdje iznosi 726 eura, dok je u Gusinju prosjek 729 eura. U Mojkovcu prosječna plata obračunata je na 737 eura. Po 746 eura prosječno primaju stanovnici Berana i Kolašina, a zaposleni u Baru imaju svega 12 eura veću prosječnu platu, odnosno 758 eura. Žabljak kao ljetnji planinski i turistički centar može da se pohvali prosjekom od 762 eura, dok Budvani, iako žive u prestonici turizma, primaju identičan iznos kao i stanovnici Plužina – 770 eura.
Ispod prosjeka primaju i stanovnici Nikšića i Plava, gdje prosječne zarade iznose 793, odnosno 795 eura po stanovniku.
Iznad državnog prosjeka zarade su zabilježene u svega pet crnogorskih opština. U Kotoru, gdje iznosi 810 eura, na Cetinju, gdje je izračunata na 824 eura, i u Podgorici, gdje je prosječna zarada obračunata za oko 12 eura više nego u prestonici i iznosi 836 eura. Na vrhu liste najplaćenijih stanovnika nalaze se najmlađa opština Zeta, gdje prosječna zarada iznosi 892 eura, i Tivat, koji već godinama dominira na listi, gdje je prosječna zarada daleko iznad crnogorskog prosjeka i iznosi čak 975 eura. Kada je riječ o visokoj zaradi u ovoj opštini, činjenica je da je visokokotirana zbog nižeg broja stanovnika, a samim tim i radnika, te nije riječ o nekom ekonomskom bumu.
Većina zaposlenih radi u javnom sektoru
U Crnoj Gori, prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupno je zaposleno oko 240 hiljada građana, od čega gotovo 80 hiljada ili svaki treći radi u javnoj administraciji.
Da je država najbolji poslodavac, dokazuje činjenica da mladi najviše žele da zasnuju radni odnos u nekoj od državnih firmi, a mnogi napuštaju privatnike zbog boljih zarada i uslova u javnoj upravi.
Tako, u zemlji sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, radi tek svaki drugi građanin, od čega trećina u javnom sektoru. Prema podacima Uprave prihoda i carina, koji su dostavljeni portalu Bankar, u Crnoj Gori je ukupno 239.494 zaposlenih.
EKONOMIJA
Struja za domaćinstva poskupljuje za 5,63 odsto
Poskupljenje od oko 5,63 odsto u prevodu znači da bi prosječni račun za struju od 50 eura ubuduće mogao biti veći oko dva i po eura, što će varirati zavisno od perioda kada je najveća potrošnja domaćinstva

Regulatorna agencija za energetiku donijela je konačnu odluku da struja za domaćinstva poskupi za 5,63 odsto, od 1. januara naredne godine.
Do poskupljenja je došlo na osnovu zahtjeva CEDIS-a, dok EPCG nije tražila uvećanje za svoje stvake na računu.
Najavljeno povećanje cijena struje za građane je novi udar na budžet, dok ekonomisti upozoravaju, da iako se ne radi o velikom povećanju, ono će neminovno dovesti do talasa poskupljenja ostalih proizvoda.
Poskupljenje od oko 5,63 odsto u prevodu znači da bi prosječni račun za struju od 50 eura ubuduće mogao biti veći oko dva i po eura, što će varirati zavisno od perioda kada je najveća potrošnja domaćinstva.

Cijena struje za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, prema trenutnoj fazi postupka utvrđivanja, mogla bi od naredne godine da poraste, uslovljena porastom troškova za nabavku energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u sistemu usljed rasta cijena na veleprodajnom tržištu.
Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) donijela je izvještaj po mišljenjima i primjedbama na izvještaj o analizi dokumentacije po zahtjevu Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za narednu i 2025. godinu.
Predstavnici regulatora su objasnili da će odluka o utvrđivanju cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije biti donijeta nakon održavanja otvorenog dijela sjednice Odbora REGAGEN, uzimajući u obzir eventualno dostavljene nove argumente, informacije i dokumentaciju na samoj sjednici koja će se održati u ponedeljak.
„Zbog toga, informacije o visini regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) kao i njegovog uticaja na cijene za korisnike distributivnog sistema koje u ovom trenutku dijelimo sa javnošću, nijesu konačne“, navodi se u saopštenju regulatora u vezi sa trenutnim rezultatima obrade zahtjeva CEDIS-a.
CEDIS je zahtijevao regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. od 116,38 miliona eura.
REGAGEN je, na osnovu dokumentacije dostavljene od CEDIS-a u ovoj fazi postupka, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, što je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa.
REGAGEN je ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za 2025. godinu u iznosu od 108,16 miliona eura, što je 8,22 miliona eura, odnosno 7,06 odsto manje od zahtijevanog iznosa.
„Uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u narednoj kao u ovoj godini, postupak utvrđivanja cijena za korišćenje sistema u narednoj godini u ovoj fazi rezultira povećanjem mjesečnog računa 3,64 odsto za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo, 3,82 odsto za prosječnog kupca priključenog na deset kV naponski nivo, 0,67 odsto za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo i 4,71 odsto za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo“, navodi se u saopštenju.
Iz REGAGEN-a su kazali da najviše kupaca priključenih na distributivni sistem pripada kategoriji domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem.
„Postupak utvrđivanja cijena u ovoj fazi rezultira povećanjem mjesečnog računa u narednoj godini za prosječnog kupca iz ove kategorije za 1,51 eura, odnosno 5,63 odsto, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u ovoj godini“, precizirali su iz REGAGEN-a.
Navedena povećanja cijena su u najvećoj mjeri uslovljena porastom troškova za nabavku energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u sistemu, usljed rasta cijena električne energije na veleprodajnom tržištu.
„S obzirom na to da je navedena procjena za kupce iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem vršena na osnovu prosječne potrošnje u višoj i nižoj tarifi (36 odsto u nižoj i 64 odsto u višoj tarifi), ističemo da kupac može upravljati svojom potrošnjom i time uticati na svoj mjesečni račun. Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na ovu godinu“, naveli su iz REGAGEN-a.
Informacije o periodima primjene više i niže tarife u toku dana potrošač može naći na svom računu za struju.
- DRUŠTVO3 дана ranije
(FOTO) Popis je počeo: Ovo su pitanja
- HRONIKA11 сати ranije
Željeznička nesreća u Kolašinu: Stradala jedna osoba
- HRONIKA3 дана ranije
Pretučen mladić jer je pokušao da fotografiše mučenje životinja u Nikšiću
- HRONIKA15 сати ranije
Auto sletio s puta Kolašin-Mateševo: Četiri osobe povrijeđene
- DRUŠTVO12 сати ranije
Micev podnio ostavku
- HRONIKA3 дана ranije
Zaplijenjena velika količina ribe, procesuirano pet osoba