Connect with us

EKONOMIJA

JOŠ SE NE ZNA ZA KOLIKO

Struja skuplja od januara

CEDIS tražio od regulatora povećanje svoje stavke na računu, a EPCG još analizira da li će povećati svoju. Cijena električne energije u Crnoj Gori u proteklih 12 godina povećana svega 10 odsto

Foto: Dan

Električna energija za domaćinstva i druge distributivne potrošače će izvjesno poskupiti u januaru, a za koliko procenata znaće se do 1. decembra.

Do tada Regulatorna agencija za energetiku i regulisana komunalne djelatnosti (REGAGEN) treba da odgovori na zahtjev Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za povećanje njihove stavke na računu, dok bi do tada i Elektroprivreda trebala odlučiti da li će i za koliko povećati iznos na svom dijelu računa.

Struja sada jeftinija nego prije pet godina

U posljednjih 12 godina konačna cijena kilovat sata za domaćinstva sa svim stavkama i porezom, povećana je za 10,3 odsto, i to najviše zbog povećanja PDV-a sa 17 na 21 odsto. U ovom periodu mnoge stavke na računu su dodavane, brisane ili mijenjane, pa to nije značajnije uticalo na konačnu vrijednost. Cijena kilovat sata sa svim stavkama i porezom, prema podacima Monstata i Eurostata, na kraju prošle godine iznosila je 9,6 cent i bila je manja nego 2018. i 2019. kada je iznosila 10,2 i 10,3 centa.

CEDIS-ove stavke čini oko 20 odsto ukupnog iznosa računa, tako da bi njeno povećanje i za deset odsto uticalo na rast ukupnog iznosa računa za oko dva odsto. Ni iz CEDIS-a ni iz REGAGEN-a nisu željeli “Vijestima” da odgovore za koliko je traženo povećanje ove stavke.

EPCG pripada 45 odsto računa i ona svoj dio može da poveća i bez odobrenja regulatora, ali to nije radila već četiri godine a i tada je bila simbolična promjena. Iz ove kompanije su “Vijestima” kazali da još analiziraju stanje na međunarodnim berzama, kao i da je ovo osjetljivo pitanje zbog ekonomsko-socijalnog uticaja.

EPCG: Uvažavamo socio-ekonomski ambijent

Oni su naveli da njihov dio računa ni simbolično nije povećavan od 2019. godine, a da je cijena na berzi u međuvremenu povećana za preko 100 odsto.

“EPCG će se nakon detaljne analize proizvodnih troškova električne energije, ali i uvažavajući socio-ekonomski ambijent krajnjih kupaca, donijeti eventualnu odluku o povećanju”, naveli su iz ove kompanije.

Prošle godine je CEDIS predao zahtjev za povećanje svoje stavke za 2023. godinu, ali ga je povukao na zahtjev upravnog odbora svog vlasnika EPCG. IZ EPCG su tada kazali da bi povećanje cijena uticalo na standard građana, kao i na smanjenje stepena naplate. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović takođe je tražio da se poveća cijena struje, što energetske kompanije nisu prihvatile.

foto: EPCG

Razlozi CEDIS-a za povećanjem cijena bila je ta što, prema regulativnim pravilima, za pokrivanje tehničkih gubitaka moraju da kupuju struju na berzi koja iznosi oko 11 centi za kilovat a da od potrošača mogu dobiti povrat u iznosi svega oko pet centi. To je uticalo na višemilionske gubitke.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prošle godine tražio povećanje svoje stavke za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži, što je regulator odobrio ali je istovremeno tom preduzeću smanjio drugu stavku jer je preduzeće povećalo komercijalne prihode od korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju. CGES sada nije tražio povećanje svojih stavki.

CEDIS dostavio dokumentaciju

Iz CEDIS-a su sada “Vijestima” kazali da su u skladu sa Zakonom o energetici i metodologijom Agenciji podnijeli zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema.

“CEDIS je ispunio svoju zakonom propisanu obavezu i 30. avgusta 2023. godine dostavio Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje REGAGEN utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod i cijene korišćenja mreže za tekući regulatorni period (2024-2025 godina), sa početkom primjene od 1. januara 2024. godine. REGAGEN utvrđuje regulatorni prihod i cijene za korišćenje mreže, tako da CEDIS ne može uticati na odluku REGAGEN o visini odobrenog regulatorno dozvoljenog prihoda pa samim tim ni o nivou utvrđenih cijena, osim u dijelu dostave dokumentacije koju zahtijeva Agencija”, naveli su iz kompanije.

CEDIS

Oni su kazali da su važeće cijene za korišćenje distributivne mreže utvrđene odlukom Regulatorne agencije iz 2019. godine.

Traže ravnotežu interesa kompanija i potrošača

Iz REGAGEN-a su saopštili “Vijestima” da je u toku postupak za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije po zahtjevu CEDIS-a.

“Agencija utvrđuje cijene u skladu sa unaprijed uspostavljenim regulatornim okvirom, koji sa zasniva na principu ravnoteže interesa operatora sistema i korisnika sistema, i principu obezbjeđenja održivosti poslovanja regulisanih subjekata koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa. U prethodnoj deceniji, postupci utvrđivanja cijena su rezultirali nekada padom, a nekada rastom regulisanih cijena, zavisno od argumentacije i dokaza na temelju kojih je Agencija cijenila utemeljenost zahtjeva regulisanih subjekata”, naveli su iz Regulatorne agencije.

Mujović: Ako struja poskupi, dio dobiti EPCG ide kao pomoć siromašnim

Novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je juče u “Bojama jutra” na TV Vijesti da u vezi s poskupljenjem struje nema razloga za paniku i zabrinutost iako je vjerovatno da će struja poskupiti.

“Ako je pitanje da li struja treba da poskupi? Moj odgovor bi bio da, i to će se siguran sam desiti prije ili kasnije, ali ne smatram to lošim. Naprotiv, od Evropske unije imamo stalne sugestije da električna energija ne smije biti moneta za potkusurivanje ili sredstvo za kupovinu socijalnog mira. Ako vi električnu energiju nabavljate po 100 ili 150 eura, a prodajete je potrošaču za 50 eura, da li je to realno, da li je to opravdano, apsolutno nije”, kazao je Mujović.

Mujović, foto: Printscreen YouTube

On je podsjetio da se CEDIS prošle godine odrekao svog regulatorno dozvoljenog prihoda kako bi računi bili niži.

“Da li je to ispravno? Smatram da nije. Ako vi stalno potiskujete tu cijenu električne energije i odričete se svojih dozvoljenih prihoda, to znači da nećete ulagati u vaš elektro-energetski sistem i to će vas dovesti do toga da ćete kratkoročno kupiti socijalni mir ali ćete ugroziti buduće generacije. Dakle, da li ja imam pravo prema generacijama koje dolaze da podržim neulaganje u elektro-energetski sistem, da podržim njegovo izrabljivanje do krajnjih granica bez ikakvog ulaganja”, kazao je ministar.

On je nagovijestio i mogućnost da će Vlada dio profita EPCG koji pripada budžetu iskoristiti za pomoć najranjivijim kategorijama.

Nije mogao da procjeni za koliko će struja biti skuplja.

“Teško je sada ad-hoc proračunati ali mogu vam reći kakva je situacija u Srbiji, u kojoj je od 1. novembra na snazi poskupljenje struje. Otprilike osam do devet procenata a to se desilo kao posljedica uticaja, odnosno dogovora Vlade Srbije sa MMF-om koji je insistirao da Vlada Srbije pusti Elektroprivredu i ostala državna preduzeća koja su pod većinskim državnim vlasništvom da se ponašaju tržišno”, kazao je Mujević.

EPCG: Cijene bile i deset puta više nego našim kupcima

Iz EPCG su na pitanja “Vijesti” o mogućem povećavanju njihove stavke na računu, kazali da još nisu donijeli odluku.

“Elektroprivreda još analizira troškove poslovanja i stanje na berzama, jer je pitanje cijene električne energije osjetljivo pitanje za svaku državu, pa i one puno razvijenije od nas. Ono što treba naglasiti je da je električna energija roba, doduše specifična jer se troši u trenutku proizvodnje, da se sa njom trguje na berzi i da njena cijena zavisi od ponude i potražnje, kao i za svaku drugu robu”, naveli su iz EPCG.

Kako su kazali, oni su jedna od rijetkih energetskih kompanija koja nije podizala cijene električne energije tokom energetske krize u protekle dvije godine.

“Cijene su tada desetostruko prelazile cijenu po kojoj EPCG prodaje struju svojim potrošačima. Cijene su se na tržištu sada stabilizovale, ali je ta cijena trenutno i dalje veća od one po kojoj je EPCG prodaje kupcima, naime prodajemo je kupcima po 45 eura po megavat satu, a na tržištu cijena je trenutno oko 120 eura po megavatsatu. Pored toga, svjedoci smo i da geopolitička situacija dodatno usložnjava snabdijevanje energentima i utiče na cijene energenata, pa i cijene električne energije”, kazali su iz ove kompanije.

Oni su naveli da se na njih odnose samo prve dvije stavke na računu aktivna energija niže (NT) i više tarife (VT).

“O te dvije stavke EPCG može da donosi odluke i one čine oko 45 odsto računa. Ostalih 55 odsto računa odnosi se na jedinične cijene mrežnih usluga koje se utvrđuju u regulatornom postupku, a po zahtjevu mrežnih operatora CEDIS-a i CGES-a, država, odnosno nadležno ministarstvo za poslove energetike određuje naknadu za obnovljive izvore energije, a tu je i porez na dodatu vrijednost koji je trenutno 21 odsto”, kazali su iz EPCG.

Naveli su i da cijelu situaciju oko cijena struje, ali i snabdijevanje energentima, usložnjava geopolitička situacija.

“Rat u Ukrajini je doveo do nestabilnosti u snabdijevanju Evrope gasom, pa su svi ostali resursi bili na maksimumu, dok je rat u Gazi podigao cijene ‘struje za dan’ 20 odsto”, saopštili su iz EPCG.

(Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije