EKONOMIJA
JOŠ SE NE ZNA ZA KOLIKO
Struja skuplja od januara
CEDIS tražio od regulatora povećanje svoje stavke na računu, a EPCG još analizira da li će povećati svoju. Cijena električne energije u Crnoj Gori u proteklih 12 godina povećana svega 10 odsto

Električna energija za domaćinstva i druge distributivne potrošače će izvjesno poskupiti u januaru, a za koliko procenata znaće se do 1. decembra.
Do tada Regulatorna agencija za energetiku i regulisana komunalne djelatnosti (REGAGEN) treba da odgovori na zahtjev Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za povećanje njihove stavke na računu, dok bi do tada i Elektroprivreda trebala odlučiti da li će i za koliko povećati iznos na svom dijelu računa.
Struja sada jeftinija nego prije pet godina
U posljednjih 12 godina konačna cijena kilovat sata za domaćinstva sa svim stavkama i porezom, povećana je za 10,3 odsto, i to najviše zbog povećanja PDV-a sa 17 na 21 odsto. U ovom periodu mnoge stavke na računu su dodavane, brisane ili mijenjane, pa to nije značajnije uticalo na konačnu vrijednost. Cijena kilovat sata sa svim stavkama i porezom, prema podacima Monstata i Eurostata, na kraju prošle godine iznosila je 9,6 cent i bila je manja nego 2018. i 2019. kada je iznosila 10,2 i 10,3 centa.
CEDIS-ove stavke čini oko 20 odsto ukupnog iznosa računa, tako da bi njeno povećanje i za deset odsto uticalo na rast ukupnog iznosa računa za oko dva odsto. Ni iz CEDIS-a ni iz REGAGEN-a nisu željeli “Vijestima” da odgovore za koliko je traženo povećanje ove stavke.
EPCG pripada 45 odsto računa i ona svoj dio može da poveća i bez odobrenja regulatora, ali to nije radila već četiri godine a i tada je bila simbolična promjena. Iz ove kompanije su “Vijestima” kazali da još analiziraju stanje na međunarodnim berzama, kao i da je ovo osjetljivo pitanje zbog ekonomsko-socijalnog uticaja.
EPCG: Uvažavamo socio-ekonomski ambijent
Oni su naveli da njihov dio računa ni simbolično nije povećavan od 2019. godine, a da je cijena na berzi u međuvremenu povećana za preko 100 odsto.
“EPCG će se nakon detaljne analize proizvodnih troškova električne energije, ali i uvažavajući socio-ekonomski ambijent krajnjih kupaca, donijeti eventualnu odluku o povećanju”, naveli su iz ove kompanije.
Prošle godine je CEDIS predao zahtjev za povećanje svoje stavke za 2023. godinu, ali ga je povukao na zahtjev upravnog odbora svog vlasnika EPCG. IZ EPCG su tada kazali da bi povećanje cijena uticalo na standard građana, kao i na smanjenje stepena naplate. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović takođe je tražio da se poveća cijena struje, što energetske kompanije nisu prihvatile.

foto: EPCG
Razlozi CEDIS-a za povećanjem cijena bila je ta što, prema regulativnim pravilima, za pokrivanje tehničkih gubitaka moraju da kupuju struju na berzi koja iznosi oko 11 centi za kilovat a da od potrošača mogu dobiti povrat u iznosi svega oko pet centi. To je uticalo na višemilionske gubitke.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prošle godine tražio povećanje svoje stavke za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži, što je regulator odobrio ali je istovremeno tom preduzeću smanjio drugu stavku jer je preduzeće povećalo komercijalne prihode od korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju. CGES sada nije tražio povećanje svojih stavki.
CEDIS dostavio dokumentaciju
Iz CEDIS-a su sada “Vijestima” kazali da su u skladu sa Zakonom o energetici i metodologijom Agenciji podnijeli zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema.
“CEDIS je ispunio svoju zakonom propisanu obavezu i 30. avgusta 2023. godine dostavio Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje REGAGEN utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod i cijene korišćenja mreže za tekući regulatorni period (2024-2025 godina), sa početkom primjene od 1. januara 2024. godine. REGAGEN utvrđuje regulatorni prihod i cijene za korišćenje mreže, tako da CEDIS ne može uticati na odluku REGAGEN o visini odobrenog regulatorno dozvoljenog prihoda pa samim tim ni o nivou utvrđenih cijena, osim u dijelu dostave dokumentacije koju zahtijeva Agencija”, naveli su iz kompanije.

CEDIS
Oni su kazali da su važeće cijene za korišćenje distributivne mreže utvrđene odlukom Regulatorne agencije iz 2019. godine.
Traže ravnotežu interesa kompanija i potrošača
Iz REGAGEN-a su saopštili “Vijestima” da je u toku postupak za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije po zahtjevu CEDIS-a.
“Agencija utvrđuje cijene u skladu sa unaprijed uspostavljenim regulatornim okvirom, koji sa zasniva na principu ravnoteže interesa operatora sistema i korisnika sistema, i principu obezbjeđenja održivosti poslovanja regulisanih subjekata koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa. U prethodnoj deceniji, postupci utvrđivanja cijena su rezultirali nekada padom, a nekada rastom regulisanih cijena, zavisno od argumentacije i dokaza na temelju kojih je Agencija cijenila utemeljenost zahtjeva regulisanih subjekata”, naveli su iz Regulatorne agencije.
Mujović: Ako struja poskupi, dio dobiti EPCG ide kao pomoć siromašnim
Novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je juče u “Bojama jutra” na TV Vijesti da u vezi s poskupljenjem struje nema razloga za paniku i zabrinutost iako je vjerovatno da će struja poskupiti.
“Ako je pitanje da li struja treba da poskupi? Moj odgovor bi bio da, i to će se siguran sam desiti prije ili kasnije, ali ne smatram to lošim. Naprotiv, od Evropske unije imamo stalne sugestije da električna energija ne smije biti moneta za potkusurivanje ili sredstvo za kupovinu socijalnog mira. Ako vi električnu energiju nabavljate po 100 ili 150 eura, a prodajete je potrošaču za 50 eura, da li je to realno, da li je to opravdano, apsolutno nije”, kazao je Mujović.

Mujović, foto: Printscreen YouTube
On je podsjetio da se CEDIS prošle godine odrekao svog regulatorno dozvoljenog prihoda kako bi računi bili niži.
“Da li je to ispravno? Smatram da nije. Ako vi stalno potiskujete tu cijenu električne energije i odričete se svojih dozvoljenih prihoda, to znači da nećete ulagati u vaš elektro-energetski sistem i to će vas dovesti do toga da ćete kratkoročno kupiti socijalni mir ali ćete ugroziti buduće generacije. Dakle, da li ja imam pravo prema generacijama koje dolaze da podržim neulaganje u elektro-energetski sistem, da podržim njegovo izrabljivanje do krajnjih granica bez ikakvog ulaganja”, kazao je ministar.
On je nagovijestio i mogućnost da će Vlada dio profita EPCG koji pripada budžetu iskoristiti za pomoć najranjivijim kategorijama.
Nije mogao da procjeni za koliko će struja biti skuplja.
“Teško je sada ad-hoc proračunati ali mogu vam reći kakva je situacija u Srbiji, u kojoj je od 1. novembra na snazi poskupljenje struje. Otprilike osam do devet procenata a to se desilo kao posljedica uticaja, odnosno dogovora Vlade Srbije sa MMF-om koji je insistirao da Vlada Srbije pusti Elektroprivredu i ostala državna preduzeća koja su pod većinskim državnim vlasništvom da se ponašaju tržišno”, kazao je Mujević.
EPCG: Cijene bile i deset puta više nego našim kupcima
Iz EPCG su na pitanja “Vijesti” o mogućem povećavanju njihove stavke na računu, kazali da još nisu donijeli odluku.
“Elektroprivreda još analizira troškove poslovanja i stanje na berzama, jer je pitanje cijene električne energije osjetljivo pitanje za svaku državu, pa i one puno razvijenije od nas. Ono što treba naglasiti je da je električna energija roba, doduše specifična jer se troši u trenutku proizvodnje, da se sa njom trguje na berzi i da njena cijena zavisi od ponude i potražnje, kao i za svaku drugu robu”, naveli su iz EPCG.
Kako su kazali, oni su jedna od rijetkih energetskih kompanija koja nije podizala cijene električne energije tokom energetske krize u protekle dvije godine.
“Cijene su tada desetostruko prelazile cijenu po kojoj EPCG prodaje struju svojim potrošačima. Cijene su se na tržištu sada stabilizovale, ali je ta cijena trenutno i dalje veća od one po kojoj je EPCG prodaje kupcima, naime prodajemo je kupcima po 45 eura po megavat satu, a na tržištu cijena je trenutno oko 120 eura po megavatsatu. Pored toga, svjedoci smo i da geopolitička situacija dodatno usložnjava snabdijevanje energentima i utiče na cijene energenata, pa i cijene električne energije”, kazali su iz ove kompanije.
Oni su naveli da se na njih odnose samo prve dvije stavke na računu aktivna energija niže (NT) i više tarife (VT).
“O te dvije stavke EPCG može da donosi odluke i one čine oko 45 odsto računa. Ostalih 55 odsto računa odnosi se na jedinične cijene mrežnih usluga koje se utvrđuju u regulatornom postupku, a po zahtjevu mrežnih operatora CEDIS-a i CGES-a, država, odnosno nadležno ministarstvo za poslove energetike određuje naknadu za obnovljive izvore energije, a tu je i porez na dodatu vrijednost koji je trenutno 21 odsto”, kazali su iz EPCG.
Naveli su i da cijelu situaciju oko cijena struje, ali i snabdijevanje energentima, usložnjava geopolitička situacija.
“Rat u Ukrajini je doveo do nestabilnosti u snabdijevanju Evrope gasom, pa su svi ostali resursi bili na maksimumu, dok je rat u Gazi podigao cijene ‘struje za dan’ 20 odsto”, saopštili su iz EPCG.
(Vijesti)
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















