EKONOMIJA
NEOPHODAN REBALANS
Damjanović: Budžetu nedostaje 50 miliona eura
„Kamate su veće nego ranije“, ocijenio je ministar finansija
Ministar finansija Aleksandar Damjanović , u emisiji „Okvir“ na TVCG, kazao je da u Budžetu za ovu godinu nedostaje 50 miliona eura i pojasnio razloge zbog čega je neophodan rebalans.
Damjanović je kazao da postoje problemi u planiranju budžeta za tekuću godinu.
„Već su ti podaci izneseni, vezani za dug Fonda zdravstva i obaveze koje su mnogo veće. Razlog za rebalans budžeta je neostvarivanje nekih prihoda za koje ne postoji ni zakonska osnova iako ih je prethodna Vlada planirala. Pokušaćemo da vidimo što je sa Zakonom o igrama na sreću koji je dvije godine u fiokama, sa markiranjem goriva, izmjenema zakona u vezi sa nezakonitim bogaćenjem, da makar spasimo jedan dio godine“, rekao je ministar.
On je saopštio da na rashodnoj strani slijede obaveze koje se tiču zakona i amandmana koji su prilikom usvajanja Budžeta usvojeni a nisu tada planirani u Budžetu.
„A oni su reda takođe nekoliko desetina miliona eura. Ali i zbog opreza zbog rasta inflacije, cijena hrane i naftnih derivata, ne smeta da se blagovoremeno obave pripreme“, kazao je Damjanović.
U ovom trenutku, uoči početka turističke sezone, kako je naveo, možemo da govorimo o nekih 50 miliona eura koji nedostaju da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima.
„Vidjećemo možemo li računati na dobru turističku sezonu, pa pokušati da taj rebalans umjesto u junu sagledamo na kraju sezone“, rekao je Damjanović.
Naveo je da su blagovremeno počeli razgovore sa međunardnim institucijama – Svjetskom bankom i MMF-om.
„Kamate su veće nego ranije. One su i dalje takve da to Crna Gora može da istrpi“, ocijenio je Damjanović.
On je poručio da država neće ući u kreditne aranžmane koji će tražiti korak unazad što se tiču zakonskih obaveza i prava koja su konstituisanja.
„Vlada i Ministarstvo finansija su rekli da će, bez obzira što je konstituisano a nije plaćeno, da će to izmiriti“, rekao je Damjanović.
„Politička nestabilnost, sukob unutar Vlade, i na relaciji Vlada – parlament, uzrokovao je lošu komunikaciju koja je u novembru i decembru morala da bude bolja da bi se dobio dobro isplanirani Budžet, sa dobrim mehanizmima zaštite.“
Naredna godina ne može da se čeka na način tako što praznite polako svoje depozite, jer tako finansirate deficit, i da ih dovedemo na minimum u oktobru, novembru i decembru, pa da se sjetimo 15. decembra da će nam ptrebati neka rezerva kada uđemo u narednu godinu“, rekao je Damjanović.
Poručio je da se mora razmišljati blagovremeno i biti svjestan situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.
„Da se nalazi u surovom geopolitičkom okruženje gdje se ekonosmki pravi šteta Crnoj Gori koje mora da preduzima u ekonomskom smislu slijedeći politiku EU koja se tiče rata u Ukrajini. Tu govorim o gubicima za turizam, strane direktne investicije, pitanje je da li će nam neko kompezovati dmakar dio tih gubitaka. Sve su to faktori koji pokazuju da se mora biti mudar i pametan i blagovremno ispregovarati i eventualno obezbijediti, u skladu sa potrebama, neke rezerve“, naglasio je Damjanović.
Najavljeno vanredno povećanje penzija
Penzioneri, Fond zdravstva i lokalne samouprave su najviše pogođeni novom poreskom politikom.
Od septembra minimalne penzije će iznositi od 220 do 230 eura.
Ministar je najavio dodatno povećanje penzija.
„Sad smo imali jedno, uzrokovano rastom minimalne i prosječne zarade i ono je bilo u nekim procentima, uslovno rečeno, koji se neće ponoviti kada bude naredno usklađivanje, jer plate neće rasti tom dinamikom.
Vanredno povećanje penzija, kako je dodao, najviše će uticati na minimalne penzije, ako i one prosječne i ispod prosjeka.
Ima ponuda za refinansiranje kineskog kredita
Damjanović je saopštio da ima ponuda za refinansiranje kredita kineske Eksim banke za auto-put Podgorica-Mateševo.
„Ne bi niko srećniji od mene bio kada bi znali da Crnoj Gori ne treba ni centa duga.“
Došle su od stane ozbiljnih međunarodnih finansijskih institucija, čak i od nekih država“, naveo je ministar.
Kazao je da treba razmišljati da se koriste mehanizi koje nisu kreditna podrška.
„Mislim da ima ozbiljnog prostora da se koriste IPA fondovi Evropske unije, da se sagledaju mogućnosti donacija, ali i realizaciji postojećih kreditinih aranžmana gdje plaćamo penale“, kazao je Damjanović.
Ispoštovaće sve zakone i socijalna davanja
Kada je riječ i dječjim dodacima, naknadama za novorođenčad, povećanju zarada ljekara, ministar je kazao da će Vlada ispoštovati sve zakonske obaveze koje slijede.
„Naravno, kroz analizu tih zakona imaćemo određene korekcije, nadam se, u pozitivnom smjeru“, naveo je Damjanović.
On je ocijenio da je jedan od težih zadataka ove Vlade da, spremajući Budžet za narednu godinu, pripremi ozbiljan i sveobuhvatan Zakon o zaradama u javnom sektoru.
„Postojeći zakon je nakon nove poreske politike koja je definisana zakonom u decembru potpuno izremećen i trebali bi da dođeno do jedng usaglašavanje, da napravimo, uslovno rečeno, takav zakon koji stimuliše“, kazao je Damjanović.
Fond zdravstva ni na nebu ni na zemlji
Damjanović je istakao da su se ozbiljno usložili problemi u finansiranju zdravstvenih usluga. Kaok je kazao Fond zdravstva je sada „ni na nebu ni na zemlji“.
„Ukinuli smo obaveze i doprinos i to smo gurnuli u potrošnju. Fond zdravstva je spao samo na budžetsko finansiranje i transfere, a nismo u dovoljnoj mjeri nadomjestili, preko leđa zdravstva smo isfansirali određene stvari. Dobili smo veće plate, ali problematične zdravstvene usluge“, upozorio je Damjanović.
On je saopštio da ima podatke da je 37 miliona eura naslijeđen dug prema Montefarmu za ljekove i medicinska sredstva, te da je za tekuće finansiranje potrebno oko 90 miliona eura dodatnih sredstava.
„Umjesto 334 miliona eura koji su budžetom opredijeljeni za ovu godinu, uključujući naslijeđene dugove trebalo planirati oko 400 miliona eura“, naveo je Damjanović.
On je za to da se vrati određeni procenat doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje koje je, kako je naglasio, obavezna ustavna kategorija.
Naveo je da je ranije predložio da se dopronosi ne ukidaju već da se stave na nula odsto kako bi se kasnije mogli vratiti.
„Zašto neko ko ima platu hiljadu – hiljadu i po eura ne bi imao 5 odsto dopronosa za zdravstv? Zašto bi on bio oslobođen doprinosa kao onaj sa platom do 450-500 eura?“, istakao je Damjanović.
Traže model za oduzete cigarete
Damjanović je saopštio da će još četiri-pet dana trajati izmiještanje cigareta koje su zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar.
Naveo je da se paralelno sa izmještanjem na bezbjednu lokaciju vrši popis po brendovima, udnosno po uvoznicima te da se očekuju precizne brojke.
„Biće to količina koja je veoma ozbiljna. Cigarete su vrijedne više od 25 miliona eura“, naveo je Damjanović.
Kazao je da cigarete imaju jednostavnu sudbinu.
„Jedna količina će se vjerovatno uništiti zbog svega onoga što nalažu carinsku zakon, a jedan dio ne može da se plasira na domaće tržište zbog naših propisa jer se ne mogu akcizirati, mogu samo da se sa posebnom taksom oporezuju i da napuste Crnu Goru. Nadam se da ćemo moći da ostanemo u zoni domaćih i međunarodnih zakonskih propisa“, kazao je Damjanović.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA1 дан ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA3 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET5 сати ranije
Preminuo Dragan Marković Palma
- BALKAN I SVIJET2 дана ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu