Connect with us

EKONOMIJA

NEOPHODAN REBALANS

Damjanović: Budžetu nedostaje 50 miliona eura

„Kamate su veće nego ranije“, ocijenio je ministar finansija

Ministar finansija Aleksandar Damjanović , u emisiji „Okvir“ na TVCG, kazao je da u Budžetu za ovu godinu nedostaje 50 miliona eura i pojasnio razloge zbog čega je neophodan rebalans.

Damjanović je kazao da postoje problemi u planiranju budžeta za tekuću godinu.

„Već su ti podaci izneseni, vezani za dug Fonda zdravstva i obaveze koje su mnogo veće. Razlog za rebalans budžeta je neostvarivanje nekih prihoda za koje ne postoji ni zakonska osnova iako ih je prethodna Vlada planirala. Pokušaćemo da vidimo što je sa Zakonom o igrama na sreću koji je dvije godine u fiokama, sa markiranjem goriva, izmjenema zakona u vezi sa nezakonitim bogaćenjem, da makar spasimo jedan dio godine“, rekao je ministar.

On je saopštio da na rashodnoj strani slijede obaveze koje se tiču zakona i amandmana koji su prilikom usvajanja Budžeta usvojeni a nisu tada planirani u Budžetu.

„A oni su reda takođe nekoliko desetina miliona eura. Ali i zbog opreza zbog rasta inflacije, cijena hrane i naftnih derivata, ne smeta da se blagovoremeno obave pripreme“, kazao je Damjanović.

U ovom trenutku, uoči početka turističke sezone, kako je naveo, možemo da govorimo o nekih 50 miliona eura koji nedostaju da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima.

„Vidjećemo možemo li računati na dobru turističku sezonu, pa pokušati da taj rebalans umjesto u junu sagledamo na kraju sezone“, rekao je Damjanović.

Naveo je da su blagovremeno počeli razgovore sa međunardnim institucijama – Svjetskom bankom i MMF-om.

„Kamate su veće nego ranije. One su i dalje takve da to Crna Gora može da istrpi“, ocijenio je Damjanović.

On je poručio da država neće ući u kreditne aranžmane koji će tražiti korak unazad što se tiču zakonskih obaveza i prava koja su konstituisanja.

„Vlada i Ministarstvo finansija su rekli da će, bez obzira što je konstituisano a nije plaćeno, da će to izmiriti“, rekao je Damjanović.

„Politička nestabilnost, sukob unutar Vlade, i na relaciji Vlada – parlament, uzrokovao je lošu komunikaciju koja je u novembru i decembru morala da bude bolja da bi se dobio dobro isplanirani Budžet, sa dobrim mehanizmima zaštite.“

Naredna godina ne može da se čeka na način tako što praznite polako svoje depozite, jer tako finansirate deficit, i da ih dovedemo na minimum u oktobru, novembru i decembru, pa da se sjetimo 15. decembra da će nam ptrebati neka rezerva kada uđemo u narednu godinu“, rekao je Damjanović.

Poručio je da se mora razmišljati blagovremeno i biti svjestan situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.

„Da se nalazi u surovom geopolitičkom okruženje gdje se ekonosmki pravi šteta Crnoj Gori koje mora da preduzima u ekonomskom smislu slijedeći politiku EU koja se tiče rata u Ukrajini. Tu govorim o gubicima za turizam, strane direktne investicije, pitanje je da li će nam neko kompezovati dmakar dio tih gubitaka. Sve su to faktori koji pokazuju da se mora biti mudar i pametan i blagovremno ispregovarati i eventualno obezbijediti, u skladu sa potrebama, neke rezerve“, naglasio je Damjanović.

Najavljeno vanredno povećanje penzija

Penzioneri, Fond zdravstva i lokalne samouprave su najviše pogođeni novom poreskom politikom.

Od septembra minimalne penzije će iznositi od 220 do 230 eura.

Ministar je najavio dodatno povećanje penzija.

„Sad smo imali jedno, uzrokovano rastom minimalne i prosječne zarade i ono je bilo u nekim procentima, uslovno rečeno, koji se neće ponoviti kada bude naredno usklađivanje, jer plate neće rasti tom dinamikom.

Vanredno povećanje penzija, kako je dodao, najviše će uticati na minimalne penzije, ako i one prosječne i ispod prosjeka.

Ima ponuda za refinansiranje kineskog kredita

Damjanović je saopštio da ima ponuda za refinansiranje kredita kineske Eksim banke za auto-put Podgorica-Mateševo.

„Ne bi niko srećniji od mene bio kada bi znali da Crnoj Gori ne treba ni centa duga.“

Došle su od stane ozbiljnih međunarodnih finansijskih institucija, čak i od nekih država“, naveo je ministar.

Kazao je da treba razmišljati da se koriste mehanizi koje nisu kreditna podrška.

„Mislim da ima ozbiljnog prostora da se koriste IPA fondovi Evropske unije, da se sagledaju mogućnosti donacija, ali i realizaciji postojećih kreditinih aranžmana gdje plaćamo penale“, kazao je Damjanović.

Ispoštovaće sve zakone i socijalna davanja

Kada je riječ i dječjim dodacima, naknadama za novorođenčad, povećanju zarada ljekara, ministar je kazao da će Vlada ispoštovati sve zakonske obaveze koje slijede.

„Naravno, kroz analizu tih zakona imaćemo određene korekcije, nadam se, u pozitivnom smjeru“, naveo je Damjanović.

On je ocijenio da je jedan od težih zadataka ove Vlade da, spremajući Budžet za narednu godinu, pripremi ozbiljan i sveobuhvatan Zakon o zaradama u javnom sektoru.

„Postojeći zakon je nakon nove poreske politike koja je definisana zakonom u decembru potpuno izremećen i trebali bi da dođeno do jedng usaglašavanje, da napravimo, uslovno rečeno, takav zakon koji stimuliše“, kazao je Damjanović.

Fond zdravstva ni na nebu ni na zemlji

Damjanović je istakao da su se ozbiljno usložili problemi u finansiranju zdravstvenih usluga. Kaok je kazao Fond zdravstva je sada „ni na nebu ni na zemlji“.

„Ukinuli smo obaveze i doprinos i to smo gurnuli u potrošnju. Fond zdravstva je spao samo na budžetsko finansiranje i transfere, a nismo u dovoljnoj mjeri nadomjestili, preko leđa zdravstva smo isfansirali određene stvari. Dobili smo veće plate, ali problematične zdravstvene usluge“, upozorio je Damjanović.

On je saopštio da ima podatke da je 37 miliona eura naslijeđen dug prema Montefarmu za ljekove i medicinska sredstva, te da je za tekuće finansiranje potrebno oko 90 miliona eura dodatnih sredstava.

„Umjesto 334 miliona eura koji su budžetom opredijeljeni za ovu godinu, uključujući naslijeđene dugove trebalo planirati oko 400 miliona eura“, naveo je Damjanović.

On je za to da se vrati određeni procenat doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje koje je, kako je naglasio, obavezna ustavna kategorija.

Naveo je da je ranije predložio da se dopronosi ne ukidaju već da se stave na nula odsto kako bi se kasnije mogli vratiti.

„Zašto neko ko ima platu hiljadu – hiljadu i po eura ne bi imao 5 odsto dopronosa za zdravstv? Zašto bi on bio oslobođen doprinosa kao onaj sa platom do 450-500 eura?“, istakao je Damjanović.

Traže model za oduzete cigarete

Damjanović je saopštio da će još četiri-pet dana trajati izmiještanje cigareta koje su zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Naveo je da se paralelno sa izmještanjem na bezbjednu lokaciju vrši popis po brendovima, udnosno po uvoznicima te da se očekuju precizne brojke.

„Biće to količina koja je veoma ozbiljna. Cigarete su vrijedne više od 25 miliona eura“, naveo je Damjanović.

Kazao je da cigarete imaju jednostavnu sudbinu.

„Jedna količina će se vjerovatno uništiti zbog svega onoga što nalažu carinsku zakon, a jedan dio ne može da se plasira na domaće tržište zbog naših propisa jer se ne mogu akcizirati, mogu samo da se sa posebnom taksom oporezuju i da napuste Crnu Goru. Nadam se da ćemo moći da ostanemo u zoni domaćih i međunarodnih zakonskih propisa“, kazao je Damjanović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije