Connect with us

EKONOMIJA

NEOPHODAN REBALANS

Damjanović: Budžetu nedostaje 50 miliona eura

„Kamate su veće nego ranije“, ocijenio je ministar finansija

Ministar finansija Aleksandar Damjanović , u emisiji „Okvir“ na TVCG, kazao je da u Budžetu za ovu godinu nedostaje 50 miliona eura i pojasnio razloge zbog čega je neophodan rebalans.

Damjanović je kazao da postoje problemi u planiranju budžeta za tekuću godinu.

„Već su ti podaci izneseni, vezani za dug Fonda zdravstva i obaveze koje su mnogo veće. Razlog za rebalans budžeta je neostvarivanje nekih prihoda za koje ne postoji ni zakonska osnova iako ih je prethodna Vlada planirala. Pokušaćemo da vidimo što je sa Zakonom o igrama na sreću koji je dvije godine u fiokama, sa markiranjem goriva, izmjenema zakona u vezi sa nezakonitim bogaćenjem, da makar spasimo jedan dio godine“, rekao je ministar.

On je saopštio da na rashodnoj strani slijede obaveze koje se tiču zakona i amandmana koji su prilikom usvajanja Budžeta usvojeni a nisu tada planirani u Budžetu.

„A oni su reda takođe nekoliko desetina miliona eura. Ali i zbog opreza zbog rasta inflacije, cijena hrane i naftnih derivata, ne smeta da se blagovoremeno obave pripreme“, kazao je Damjanović.

U ovom trenutku, uoči početka turističke sezone, kako je naveo, možemo da govorimo o nekih 50 miliona eura koji nedostaju da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima.

„Vidjećemo možemo li računati na dobru turističku sezonu, pa pokušati da taj rebalans umjesto u junu sagledamo na kraju sezone“, rekao je Damjanović.

Naveo je da su blagovremeno počeli razgovore sa međunardnim institucijama – Svjetskom bankom i MMF-om.

„Kamate su veće nego ranije. One su i dalje takve da to Crna Gora može da istrpi“, ocijenio je Damjanović.

On je poručio da država neće ući u kreditne aranžmane koji će tražiti korak unazad što se tiču zakonskih obaveza i prava koja su konstituisanja.

„Vlada i Ministarstvo finansija su rekli da će, bez obzira što je konstituisano a nije plaćeno, da će to izmiriti“, rekao je Damjanović.

„Politička nestabilnost, sukob unutar Vlade, i na relaciji Vlada – parlament, uzrokovao je lošu komunikaciju koja je u novembru i decembru morala da bude bolja da bi se dobio dobro isplanirani Budžet, sa dobrim mehanizmima zaštite.“

Naredna godina ne može da se čeka na način tako što praznite polako svoje depozite, jer tako finansirate deficit, i da ih dovedemo na minimum u oktobru, novembru i decembru, pa da se sjetimo 15. decembra da će nam ptrebati neka rezerva kada uđemo u narednu godinu“, rekao je Damjanović.

Poručio je da se mora razmišljati blagovremeno i biti svjestan situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.

„Da se nalazi u surovom geopolitičkom okruženje gdje se ekonosmki pravi šteta Crnoj Gori koje mora da preduzima u ekonomskom smislu slijedeći politiku EU koja se tiče rata u Ukrajini. Tu govorim o gubicima za turizam, strane direktne investicije, pitanje je da li će nam neko kompezovati dmakar dio tih gubitaka. Sve su to faktori koji pokazuju da se mora biti mudar i pametan i blagovremno ispregovarati i eventualno obezbijediti, u skladu sa potrebama, neke rezerve“, naglasio je Damjanović.

Najavljeno vanredno povećanje penzija

Penzioneri, Fond zdravstva i lokalne samouprave su najviše pogođeni novom poreskom politikom.

Od septembra minimalne penzije će iznositi od 220 do 230 eura.

Ministar je najavio dodatno povećanje penzija.

„Sad smo imali jedno, uzrokovano rastom minimalne i prosječne zarade i ono je bilo u nekim procentima, uslovno rečeno, koji se neće ponoviti kada bude naredno usklađivanje, jer plate neće rasti tom dinamikom.

Vanredno povećanje penzija, kako je dodao, najviše će uticati na minimalne penzije, ako i one prosječne i ispod prosjeka.

Ima ponuda za refinansiranje kineskog kredita

Damjanović je saopštio da ima ponuda za refinansiranje kredita kineske Eksim banke za auto-put Podgorica-Mateševo.

„Ne bi niko srećniji od mene bio kada bi znali da Crnoj Gori ne treba ni centa duga.“

Došle su od stane ozbiljnih međunarodnih finansijskih institucija, čak i od nekih država“, naveo je ministar.

Kazao je da treba razmišljati da se koriste mehanizi koje nisu kreditna podrška.

„Mislim da ima ozbiljnog prostora da se koriste IPA fondovi Evropske unije, da se sagledaju mogućnosti donacija, ali i realizaciji postojećih kreditinih aranžmana gdje plaćamo penale“, kazao je Damjanović.

Ispoštovaće sve zakone i socijalna davanja

Kada je riječ i dječjim dodacima, naknadama za novorođenčad, povećanju zarada ljekara, ministar je kazao da će Vlada ispoštovati sve zakonske obaveze koje slijede.

„Naravno, kroz analizu tih zakona imaćemo određene korekcije, nadam se, u pozitivnom smjeru“, naveo je Damjanović.

On je ocijenio da je jedan od težih zadataka ove Vlade da, spremajući Budžet za narednu godinu, pripremi ozbiljan i sveobuhvatan Zakon o zaradama u javnom sektoru.

„Postojeći zakon je nakon nove poreske politike koja je definisana zakonom u decembru potpuno izremećen i trebali bi da dođeno do jedng usaglašavanje, da napravimo, uslovno rečeno, takav zakon koji stimuliše“, kazao je Damjanović.

Fond zdravstva ni na nebu ni na zemlji

Damjanović je istakao da su se ozbiljno usložili problemi u finansiranju zdravstvenih usluga. Kaok je kazao Fond zdravstva je sada „ni na nebu ni na zemlji“.

„Ukinuli smo obaveze i doprinos i to smo gurnuli u potrošnju. Fond zdravstva je spao samo na budžetsko finansiranje i transfere, a nismo u dovoljnoj mjeri nadomjestili, preko leđa zdravstva smo isfansirali određene stvari. Dobili smo veće plate, ali problematične zdravstvene usluge“, upozorio je Damjanović.

On je saopštio da ima podatke da je 37 miliona eura naslijeđen dug prema Montefarmu za ljekove i medicinska sredstva, te da je za tekuće finansiranje potrebno oko 90 miliona eura dodatnih sredstava.

„Umjesto 334 miliona eura koji su budžetom opredijeljeni za ovu godinu, uključujući naslijeđene dugove trebalo planirati oko 400 miliona eura“, naveo je Damjanović.

On je za to da se vrati određeni procenat doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje koje je, kako je naglasio, obavezna ustavna kategorija.

Naveo je da je ranije predložio da se dopronosi ne ukidaju već da se stave na nula odsto kako bi se kasnije mogli vratiti.

„Zašto neko ko ima platu hiljadu – hiljadu i po eura ne bi imao 5 odsto dopronosa za zdravstv? Zašto bi on bio oslobođen doprinosa kao onaj sa platom do 450-500 eura?“, istakao je Damjanović.

Traže model za oduzete cigarete

Damjanović je saopštio da će još četiri-pet dana trajati izmiještanje cigareta koje su zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Naveo je da se paralelno sa izmještanjem na bezbjednu lokaciju vrši popis po brendovima, udnosno po uvoznicima te da se očekuju precizne brojke.

„Biće to količina koja je veoma ozbiljna. Cigarete su vrijedne više od 25 miliona eura“, naveo je Damjanović.

Kazao je da cigarete imaju jednostavnu sudbinu.

„Jedna količina će se vjerovatno uništiti zbog svega onoga što nalažu carinsku zakon, a jedan dio ne može da se plasira na domaće tržište zbog naših propisa jer se ne mogu akcizirati, mogu samo da se sa posebnom taksom oporezuju i da napuste Crnu Goru. Nadam se da ćemo moći da ostanemo u zoni domaćih i međunarodnih zakonskih propisa“, kazao je Damjanović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skuplje sve vrste goriva od ponoći

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila

Foto: Berane online

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa saopštilo je da danas će od ponoći poskupiti sve vrste goriva.

Litar obje vrste benzina u naredne dvije sedmice biće skuplji po tri centa – BMB 98 koštaće 1,51 eura, a BMB 95 – 1,47 eura.

Cent će biti skuplji eurodizel i koštaće 1,36 eura po litru.

Lož ulje će takođe poskupiti za cent i koštaće 1,30 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije