Connect with us

EKONOMIJA

NEOPHODAN REBALANS

Damjanović: Budžetu nedostaje 50 miliona eura

„Kamate su veće nego ranije“, ocijenio je ministar finansija

Ministar finansija Aleksandar Damjanović , u emisiji „Okvir“ na TVCG, kazao je da u Budžetu za ovu godinu nedostaje 50 miliona eura i pojasnio razloge zbog čega je neophodan rebalans.

Damjanović je kazao da postoje problemi u planiranju budžeta za tekuću godinu.

„Već su ti podaci izneseni, vezani za dug Fonda zdravstva i obaveze koje su mnogo veće. Razlog za rebalans budžeta je neostvarivanje nekih prihoda za koje ne postoji ni zakonska osnova iako ih je prethodna Vlada planirala. Pokušaćemo da vidimo što je sa Zakonom o igrama na sreću koji je dvije godine u fiokama, sa markiranjem goriva, izmjenema zakona u vezi sa nezakonitim bogaćenjem, da makar spasimo jedan dio godine“, rekao je ministar.

On je saopštio da na rashodnoj strani slijede obaveze koje se tiču zakona i amandmana koji su prilikom usvajanja Budžeta usvojeni a nisu tada planirani u Budžetu.

„A oni su reda takođe nekoliko desetina miliona eura. Ali i zbog opreza zbog rasta inflacije, cijena hrane i naftnih derivata, ne smeta da se blagovoremeno obave pripreme“, kazao je Damjanović.

U ovom trenutku, uoči početka turističke sezone, kako je naveo, možemo da govorimo o nekih 50 miliona eura koji nedostaju da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima.

„Vidjećemo možemo li računati na dobru turističku sezonu, pa pokušati da taj rebalans umjesto u junu sagledamo na kraju sezone“, rekao je Damjanović.

Naveo je da su blagovremeno počeli razgovore sa međunardnim institucijama – Svjetskom bankom i MMF-om.

„Kamate su veće nego ranije. One su i dalje takve da to Crna Gora može da istrpi“, ocijenio je Damjanović.

On je poručio da država neće ući u kreditne aranžmane koji će tražiti korak unazad što se tiču zakonskih obaveza i prava koja su konstituisanja.

„Vlada i Ministarstvo finansija su rekli da će, bez obzira što je konstituisano a nije plaćeno, da će to izmiriti“, rekao je Damjanović.

„Politička nestabilnost, sukob unutar Vlade, i na relaciji Vlada – parlament, uzrokovao je lošu komunikaciju koja je u novembru i decembru morala da bude bolja da bi se dobio dobro isplanirani Budžet, sa dobrim mehanizmima zaštite.“

Naredna godina ne može da se čeka na način tako što praznite polako svoje depozite, jer tako finansirate deficit, i da ih dovedemo na minimum u oktobru, novembru i decembru, pa da se sjetimo 15. decembra da će nam ptrebati neka rezerva kada uđemo u narednu godinu“, rekao je Damjanović.

Poručio je da se mora razmišljati blagovremeno i biti svjestan situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.

„Da se nalazi u surovom geopolitičkom okruženje gdje se ekonosmki pravi šteta Crnoj Gori koje mora da preduzima u ekonomskom smislu slijedeći politiku EU koja se tiče rata u Ukrajini. Tu govorim o gubicima za turizam, strane direktne investicije, pitanje je da li će nam neko kompezovati dmakar dio tih gubitaka. Sve su to faktori koji pokazuju da se mora biti mudar i pametan i blagovremno ispregovarati i eventualno obezbijediti, u skladu sa potrebama, neke rezerve“, naglasio je Damjanović.

Najavljeno vanredno povećanje penzija

Penzioneri, Fond zdravstva i lokalne samouprave su najviše pogođeni novom poreskom politikom.

Od septembra minimalne penzije će iznositi od 220 do 230 eura.

Ministar je najavio dodatno povećanje penzija.

„Sad smo imali jedno, uzrokovano rastom minimalne i prosječne zarade i ono je bilo u nekim procentima, uslovno rečeno, koji se neće ponoviti kada bude naredno usklađivanje, jer plate neće rasti tom dinamikom.

Vanredno povećanje penzija, kako je dodao, najviše će uticati na minimalne penzije, ako i one prosječne i ispod prosjeka.

Ima ponuda za refinansiranje kineskog kredita

Damjanović je saopštio da ima ponuda za refinansiranje kredita kineske Eksim banke za auto-put Podgorica-Mateševo.

„Ne bi niko srećniji od mene bio kada bi znali da Crnoj Gori ne treba ni centa duga.“

Došle su od stane ozbiljnih međunarodnih finansijskih institucija, čak i od nekih država“, naveo je ministar.

Kazao je da treba razmišljati da se koriste mehanizi koje nisu kreditna podrška.

„Mislim da ima ozbiljnog prostora da se koriste IPA fondovi Evropske unije, da se sagledaju mogućnosti donacija, ali i realizaciji postojećih kreditinih aranžmana gdje plaćamo penale“, kazao je Damjanović.

Ispoštovaće sve zakone i socijalna davanja

Kada je riječ i dječjim dodacima, naknadama za novorođenčad, povećanju zarada ljekara, ministar je kazao da će Vlada ispoštovati sve zakonske obaveze koje slijede.

„Naravno, kroz analizu tih zakona imaćemo određene korekcije, nadam se, u pozitivnom smjeru“, naveo je Damjanović.

On je ocijenio da je jedan od težih zadataka ove Vlade da, spremajući Budžet za narednu godinu, pripremi ozbiljan i sveobuhvatan Zakon o zaradama u javnom sektoru.

„Postojeći zakon je nakon nove poreske politike koja je definisana zakonom u decembru potpuno izremećen i trebali bi da dođeno do jedng usaglašavanje, da napravimo, uslovno rečeno, takav zakon koji stimuliše“, kazao je Damjanović.

Fond zdravstva ni na nebu ni na zemlji

Damjanović je istakao da su se ozbiljno usložili problemi u finansiranju zdravstvenih usluga. Kaok je kazao Fond zdravstva je sada „ni na nebu ni na zemlji“.

„Ukinuli smo obaveze i doprinos i to smo gurnuli u potrošnju. Fond zdravstva je spao samo na budžetsko finansiranje i transfere, a nismo u dovoljnoj mjeri nadomjestili, preko leđa zdravstva smo isfansirali određene stvari. Dobili smo veće plate, ali problematične zdravstvene usluge“, upozorio je Damjanović.

On je saopštio da ima podatke da je 37 miliona eura naslijeđen dug prema Montefarmu za ljekove i medicinska sredstva, te da je za tekuće finansiranje potrebno oko 90 miliona eura dodatnih sredstava.

„Umjesto 334 miliona eura koji su budžetom opredijeljeni za ovu godinu, uključujući naslijeđene dugove trebalo planirati oko 400 miliona eura“, naveo je Damjanović.

On je za to da se vrati određeni procenat doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje koje je, kako je naglasio, obavezna ustavna kategorija.

Naveo je da je ranije predložio da se dopronosi ne ukidaju već da se stave na nula odsto kako bi se kasnije mogli vratiti.

„Zašto neko ko ima platu hiljadu – hiljadu i po eura ne bi imao 5 odsto dopronosa za zdravstv? Zašto bi on bio oslobođen doprinosa kao onaj sa platom do 450-500 eura?“, istakao je Damjanović.

Traže model za oduzete cigarete

Damjanović je saopštio da će još četiri-pet dana trajati izmiještanje cigareta koje su zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Naveo je da se paralelno sa izmještanjem na bezbjednu lokaciju vrši popis po brendovima, udnosno po uvoznicima te da se očekuju precizne brojke.

„Biće to količina koja je veoma ozbiljna. Cigarete su vrijedne više od 25 miliona eura“, naveo je Damjanović.

Kazao je da cigarete imaju jednostavnu sudbinu.

„Jedna količina će se vjerovatno uništiti zbog svega onoga što nalažu carinsku zakon, a jedan dio ne može da se plasira na domaće tržište zbog naših propisa jer se ne mogu akcizirati, mogu samo da se sa posebnom taksom oporezuju i da napuste Crnu Goru. Nadam se da ćemo moći da ostanemo u zoni domaćih i međunarodnih zakonskih propisa“, kazao je Damjanović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije