EKONOMIJA
PROJEKAT MONTROSE POD ZNAKOM PITANJA
Damjanović: Investitor iz Kuvajta se povlači iz Crne Gore
Ministar finansija u tehničkom mandatu kazao da je zbog propusta bivše Vlade doveden u pitanje važan projekat koji se tiče izgradnje turističkog kompleksa na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica
Kuvajtski investitori koji su trebali da izgrade turističke kompleks „Montrose” na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica obavijestili su Vladu Crne Gore da se povlače iz ovog projekta za koji je potpisan ugovor 2009. godine.
To je saopštio ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade.
Direktni vlasnik investicije je kuvajtska vladajuća familija.
„Ministarstvu finansija je 22. jula dostavljen dopis kompanije „Northstar“ o ugovoru o zakupu zemljišta u kojem obavještavaju Vladu o raskidanju istog. Oni su dali input da su se obraćali tokom 2021. godine bivšoj administraciji koja ih nije udostojila razgovora kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su u više navrata imala sastanke sa bivšom administracijom, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Zaprimili smo ovo obavještenje koje je došlo bez najave“, rekao je Damjanović.
On je kazao da su „Northstaru“ odgovorili 12. avgusta i tražili da se u direktnom sastanku vide šta su problemi.
„Dobili smo odgovor 22. avgusta da se na tu temu održe razgovori van Crne Gore. Mi smo novim dopisom tražili da se ti razgovori održe ovdje u Crnoj Gori, da ne bi smo prejudicirali našim odlaskom ishod ili sami postupak. Predstavnici kompanije su nas onda 5. septembra ponovo pozvali da razgovoramo van Crne Gore. Ova Vlada je spremna da rješava sve probleme koje je zatekla, a koje neko drugi nije smio ili htio da rješava… U tom kontekstu smo ponovo napravili dopis preko ambasade i tražimo komunikaciju direktno sa investitorima i pozvali smo ih da dođu u Crnu Goru“, rekao je Damjanović.
On je kazao da u ovom trenutku ne bi govorio argumentaciji jedne i druge strane, te da ne bi prejudicirao sam ishod postupka.
„Dok ne dobijemo zvanično od partnera da li oni žele da se sastanu sa nama, ovdje govorim o direktnim vlasnicima“, rekao je Damjanović.
On je ponovio da je ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno.
„Krajnji rok je 23. septembar i do tada očekujem direktnu komunikaciju između Vlade i vlasnika“, rekao je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović je kazao da u ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune.
„Što je neko išao u projekat sa takvim zahtjevima to je pitanje za neke prethodne garniture… Pokušajte što prije da organizujete sastanak , mi vam stojimo na raspolaganju. Cilj je da se ta investicija realizuje, radi se o ogromnoj investiciji za crnogorske prilike. Mi ćemo pokušati da sve ono što su bili naslijeđeni problemi iz prethodnog perioda, da damo garancijae da ćemo ih završiti… Sasvim logično je da ako neko 6-7 godina ne može da uradi ono što je obećao onda je ta rezigniranost investitora potpuno očekivana“, rekao je Abazović.
Konzorcijum koji čine kompanije „Northstar” i „Equest Capital Limited Jersey” platio je gotovo četiri miliona za zakupninu skoro pola miliona kvadrata državnog zemljišta. Zakupnina se odnosi na period od 10 godina, odnosno do 26. avgusta 2023. godine.
Vlada je u septembru 2009. sa konzorcijumom potpisala ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom.Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti, ali do danas realizovanje te investicije nije počelo. U avgustu 2013. potpisan je prvi aneks ugovora kojim je određena obaveza investitora da u narednih pet godina u prvu fazu projekta investira 141,8 miliona eura. Drugim aneksom, koji je predložen 2017. godine, smanjuje se vrijednost investicije prve faze na 80 miliona, sa novim rokom od pet godina, a konstatovano je da “ugovorne strane nisu ispunile obaveze iz osnovnog ugovora . Drugim aneksom, Vlada i Opština Herceg Novi su se obavezale da obezbijede infrastrukturu (elektro, vodovodnu i saobraćajnu) do lokacije gdje će se graditi kompleks.
Obaveza investitora iz aneksa je da minimalna investiciona obaveza bude 80 miliona eura za prvu fazu projekta i još 130 miliona nakon što se završi minimalna investiciona obaveza, kao i da uplati avansku zakupninu od dva miliona eura. Investitor je uplatio zakupninu za prvih 10 godina zakupa, odnosno za period do 26. avgusta 2023. godine, u skladu sa ugovorom, u iznosu od 3.934.211 eura.Uz to,uplatio je sredstva po osnovu ugovorne kazne zbog kašnjenja prilikom dostavljanja činidbene garancije u iznosu od 82.857,14 eura. Shodno aneksu II investitor je uplatio i avansnu zakupninu iz dva jednaka dijela, u ukupnom iznosu od dva miliona eura. To je bilo preduslov da se projektnoj kompaniji vrati ranije dostavljena činidbena garancija na iznos od milion eura
Vlada i Opština Herceg Novi su se drugim aneksom ugovora obavezale da najkasnije do dana predviđenog za završetak minimalne investicione obaveze obezbijede ukupnu infrastrukturu i priključke do projektne lokacije, prema prostorno-planskoj dokumentaciji i iskazanim potrebama investitora, pri čemu je ugovoreno da za svako kašnjenje u dogovorenoj dinamici izgradnje infrastrukture do lokacije srazmjerno budu produžavani rokovi za završetak minimalne investicione obaveze.
U cilju realuztacije projekta obrazovan je koordinacioni tim u cilju ispunjenja obaveza predviđenih drugim aneksom koji čine predstavnici kabineta predsjednika Vlade, ministarstava turizma i finansija,opština Herceg Novi i Tivat, JP za upravljanje morskim dobrom, CGES-a,CEDIS-a i Northstara.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA3 дана ranijeUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA1 дан ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA2 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET1 дан ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO2 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
