Connect with us

EKONOMIJA

PROJEKAT MONTROSE POD ZNAKOM PITANJA

Damjanović: Investitor iz Kuvajta se povlači iz Crne Gore

Ministar finansija u tehničkom mandatu kazao da je zbog propusta bivše Vlade doveden u pitanje važan projekat koji se tiče izgradnje turističkog kompleksa na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica

Foto: Gov.me

Kuvajtski investitori koji su trebali da izgrade turističke kompleks „Montrose” na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica obavijestili su Vladu Crne Gore da se povlače iz ovog projekta za koji je potpisan ugovor 2009. godine.

To je saopštio ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade.

Direktni vlasnik investicije je kuvajtska vladajuća familija.

„Ministarstvu finansija je 22. jula dostavljen dopis kompanije „Northstar“ o ugovoru o zakupu zemljišta u kojem obavještavaju Vladu o raskidanju istog. Oni su dali input da su se obraćali tokom 2021. godine bivšoj administraciji koja ih nije udostojila razgovora kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su u više navrata imala sastanke sa bivšom administracijom, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Zaprimili smo ovo obavještenje koje je došlo bez najave“, rekao je Damjanović.

On je kazao da su „Northstaru“ odgovorili 12. avgusta i tražili da se u direktnom sastanku vide šta su problemi.

„Dobili smo odgovor 22. avgusta da se na tu temu održe razgovori van Crne Gore. Mi smo novim dopisom tražili da se ti razgovori održe ovdje u Crnoj Gori, da ne bi smo prejudicirali našim odlaskom ishod ili sami postupak. Predstavnici kompanije su nas onda 5. septembra ponovo pozvali da razgovoramo van Crne Gore. Ova Vlada je spremna da rješava sve probleme koje je zatekla, a koje neko drugi nije smio ili htio da rješava… U tom kontekstu smo ponovo napravili dopis preko ambasade i tražimo komunikaciju direktno sa investitorima i pozvali smo ih da dođu u Crnu Goru“, rekao je Damjanović.

On je kazao da u ovom trenutku ne bi govorio argumentaciji jedne i druge strane, te da ne bi prejudicirao sam ishod postupka.

„Dok ne dobijemo zvanično od partnera da li oni žele da se sastanu sa nama, ovdje govorim o direktnim vlasnicima“, rekao je Damjanović.

On je ponovio da je ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno.

„Krajnji rok je 23. septembar i do tada očekujem direktnu komunikaciju između Vlade i vlasnika“, rekao je Damjanović.

Premijer Dritan Abazović je kazao da u ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune.

„Što je neko išao u projekat sa takvim zahtjevima to je pitanje za neke prethodne garniture… Pokušajte što prije da organizujete sastanak , mi vam stojimo na raspolaganju. Cilj je da se ta investicija realizuje, radi se o ogromnoj investiciji za crnogorske prilike. Mi ćemo pokušati da sve ono što su bili naslijeđeni problemi iz prethodnog perioda, da damo garancijae da ćemo ih završiti… Sasvim logično je da ako neko 6-7 godina ne može da uradi ono što je obećao onda je ta rezigniranost investitora potpuno očekivana“, rekao je Abazović.

Konzorcijum koji čine kompanije „Northstar” i „Equest Capital Limited Jersey” platio je gotovo četiri miliona za zakupninu skoro pola miliona kvadrata državnog zemljišta. Zakupnina se odnosi na period od 10 godina, odnosno do 26. avgusta 2023. godine.

Vlada je u septembru 2009. sa konzorcijumom potpisala ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom.Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti, ali do danas realizovanje te investicije nije počelo. U avgustu 2013. potpisan je prvi aneks ugovora kojim je određena obaveza investitora da u narednih pet godina u prvu fazu projekta investira 141,8 miliona eura. Drugim aneksom, koji je predložen 2017. godine, smanjuje se vrijednost investicije prve faze na 80 miliona, sa novim rokom od pet godina, a konstatovano je da “ugovorne strane nisu ispunile obaveze iz osnovnog ugovora . Drugim aneksom, Vlada i Opština Herceg Novi su se obavezale da obezbijede infrastrukturu (elektro, vodovodnu i saobraćajnu) do lokacije gdje će se graditi kompleks.

Obaveza investitora iz aneksa je da minimalna investiciona obaveza bude 80 miliona eura za prvu fazu projekta i još 130 miliona nakon što se završi minimalna investiciona obaveza, kao i da uplati avansku zakupninu od dva miliona eura. Investitor je uplatio zakupninu za prvih 10 godina zakupa, odnosno za period do 26. avgusta 2023. godine, u skladu sa ugovorom, u iznosu od 3.934.211 eura.Uz to,uplatio je sredstva po osnovu ugovorne kazne zbog kašnjenja prilikom dostavljanja činidbene garancije u iznosu od 82.857,14 eura. Shodno aneksu II investitor je uplatio i avansnu zakupninu iz dva jednaka dijela, u ukupnom iznosu od dva miliona eura. To je bilo preduslov da se projektnoj kompaniji vrati ranije dostavljena činidbena garancija na iznos od milion eura

Vlada i Opština Herceg Novi su se drugim aneksom ugovora obavezale da najkasnije do dana predviđenog za završetak minimalne investicione obaveze obezbijede ukupnu infrastrukturu i priključke do projektne lokacije, prema prostorno-planskoj dokumentaciji i iskazanim potrebama investitora, pri čemu je ugovoreno da za svako kašnjenje u dogovorenoj dinamici izgradnje infrastrukture do lokacije srazmjerno budu produžavani rokovi za završetak minimalne investicione obaveze.

U cilju realuztacije projekta obrazovan je koordinacioni tim u cilju ispunjenja obaveza predviđenih drugim aneksom koji čine predstavnici kabineta predsjednika Vlade, ministarstava turizma i finansija,opština Herceg Novi i Tivat, JP za upravljanje morskim dobrom, CGES-a,CEDIS-a i Northstara.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije