Connect with us

EKONOMIJA

PROJEKAT MONTROSE POD ZNAKOM PITANJA

Damjanović: Investitor iz Kuvajta se povlači iz Crne Gore

Ministar finansija u tehničkom mandatu kazao da je zbog propusta bivše Vlade doveden u pitanje važan projekat koji se tiče izgradnje turističkog kompleksa na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica

Foto: Gov.me

Kuvajtski investitori koji su trebali da izgrade turističke kompleks „Montrose” na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica obavijestili su Vladu Crne Gore da se povlače iz ovog projekta za koji je potpisan ugovor 2009. godine.

To je saopštio ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade.

Direktni vlasnik investicije je kuvajtska vladajuća familija.

„Ministarstvu finansija je 22. jula dostavljen dopis kompanije „Northstar“ o ugovoru o zakupu zemljišta u kojem obavještavaju Vladu o raskidanju istog. Oni su dali input da su se obraćali tokom 2021. godine bivšoj administraciji koja ih nije udostojila razgovora kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su u više navrata imala sastanke sa bivšom administracijom, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Zaprimili smo ovo obavještenje koje je došlo bez najave“, rekao je Damjanović.

On je kazao da su „Northstaru“ odgovorili 12. avgusta i tražili da se u direktnom sastanku vide šta su problemi.

„Dobili smo odgovor 22. avgusta da se na tu temu održe razgovori van Crne Gore. Mi smo novim dopisom tražili da se ti razgovori održe ovdje u Crnoj Gori, da ne bi smo prejudicirali našim odlaskom ishod ili sami postupak. Predstavnici kompanije su nas onda 5. septembra ponovo pozvali da razgovoramo van Crne Gore. Ova Vlada je spremna da rješava sve probleme koje je zatekla, a koje neko drugi nije smio ili htio da rješava… U tom kontekstu smo ponovo napravili dopis preko ambasade i tražimo komunikaciju direktno sa investitorima i pozvali smo ih da dođu u Crnu Goru“, rekao je Damjanović.

On je kazao da u ovom trenutku ne bi govorio argumentaciji jedne i druge strane, te da ne bi prejudicirao sam ishod postupka.

„Dok ne dobijemo zvanično od partnera da li oni žele da se sastanu sa nama, ovdje govorim o direktnim vlasnicima“, rekao je Damjanović.

On je ponovio da je ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno.

„Krajnji rok je 23. septembar i do tada očekujem direktnu komunikaciju između Vlade i vlasnika“, rekao je Damjanović.

Premijer Dritan Abazović je kazao da u ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune.

„Što je neko išao u projekat sa takvim zahtjevima to je pitanje za neke prethodne garniture… Pokušajte što prije da organizujete sastanak , mi vam stojimo na raspolaganju. Cilj je da se ta investicija realizuje, radi se o ogromnoj investiciji za crnogorske prilike. Mi ćemo pokušati da sve ono što su bili naslijeđeni problemi iz prethodnog perioda, da damo garancijae da ćemo ih završiti… Sasvim logično je da ako neko 6-7 godina ne može da uradi ono što je obećao onda je ta rezigniranost investitora potpuno očekivana“, rekao je Abazović.

Konzorcijum koji čine kompanije „Northstar” i „Equest Capital Limited Jersey” platio je gotovo četiri miliona za zakupninu skoro pola miliona kvadrata državnog zemljišta. Zakupnina se odnosi na period od 10 godina, odnosno do 26. avgusta 2023. godine.

Vlada je u septembru 2009. sa konzorcijumom potpisala ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom.Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti, ali do danas realizovanje te investicije nije počelo. U avgustu 2013. potpisan je prvi aneks ugovora kojim je određena obaveza investitora da u narednih pet godina u prvu fazu projekta investira 141,8 miliona eura. Drugim aneksom, koji je predložen 2017. godine, smanjuje se vrijednost investicije prve faze na 80 miliona, sa novim rokom od pet godina, a konstatovano je da “ugovorne strane nisu ispunile obaveze iz osnovnog ugovora . Drugim aneksom, Vlada i Opština Herceg Novi su se obavezale da obezbijede infrastrukturu (elektro, vodovodnu i saobraćajnu) do lokacije gdje će se graditi kompleks.

Obaveza investitora iz aneksa je da minimalna investiciona obaveza bude 80 miliona eura za prvu fazu projekta i još 130 miliona nakon što se završi minimalna investiciona obaveza, kao i da uplati avansku zakupninu od dva miliona eura. Investitor je uplatio zakupninu za prvih 10 godina zakupa, odnosno za period do 26. avgusta 2023. godine, u skladu sa ugovorom, u iznosu od 3.934.211 eura.Uz to,uplatio je sredstva po osnovu ugovorne kazne zbog kašnjenja prilikom dostavljanja činidbene garancije u iznosu od 82.857,14 eura. Shodno aneksu II investitor je uplatio i avansnu zakupninu iz dva jednaka dijela, u ukupnom iznosu od dva miliona eura. To je bilo preduslov da se projektnoj kompaniji vrati ranije dostavljena činidbena garancija na iznos od milion eura

Vlada i Opština Herceg Novi su se drugim aneksom ugovora obavezale da najkasnije do dana predviđenog za završetak minimalne investicione obaveze obezbijede ukupnu infrastrukturu i priključke do projektne lokacije, prema prostorno-planskoj dokumentaciji i iskazanim potrebama investitora, pri čemu je ugovoreno da za svako kašnjenje u dogovorenoj dinamici izgradnje infrastrukture do lokacije srazmjerno budu produžavani rokovi za završetak minimalne investicione obaveze.

U cilju realuztacije projekta obrazovan je koordinacioni tim u cilju ispunjenja obaveza predviđenih drugim aneksom koji čine predstavnici kabineta predsjednika Vlade, ministarstava turizma i finansija,opština Herceg Novi i Tivat, JP za upravljanje morskim dobrom, CGES-a,CEDIS-a i Northstara.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije