EKONOMIJA
"NEĆE BITI NI RESTRIKCIJA", KAZAO JE ROVČANIN
Direktor EPCG: Nema poskupljenja struje
Iz EPCG je saopšteno da su svi potrošači redovno snabdjeveni električnom energijom, i pored činjenice da se zemlje širom svijeta suočavaju sa energetskom krizom zbog poskupljenja energenata

Elektroprivreda ne razmišlja ni o poskupljenju električne energije, ni o restrikcijama, saopštio je njen izvršni direktor Nikola Rovčanin i dodao da je trenutna elektroenergetska situacija u Crnoj Gori stabilna.
Iz EPCG je saopšteno da su svi potrošači redovno snabdjeveni električnom energijom, i pored činjenice da se zemlje širom svijeta, Evrope i regiona, suočavaju sa energetskom krizom zbog poskupljenja energenata.
„Cijene elektične energije i gasa su na svom istorijskom maksimumu, a sve prognoze ukazuju da će cijena energije rasti ne samo u sljedećoj, već i narednim godinama. Energetska kriza dešava se u teškom periodu uveliko poremećenog cjelokupnog tržišta i to upravo kada se društvo počelo oporavljati od uticaja globalne recesije usljed pandemije“, navodi se u saopštenju.
EPCG za sada posluje optimalno, bez dodatnih gubitaka, a sve u cilju održavanja stabilnog snabdijevanja domaćinstava i privrede. Rovčanin je, povodom medijskih napisa o mogućim restrikcijama i poskupljenju električne energije, kazao da kompanija ne razmišlja o tome uprkos činjenici da je cijena na berzi dostigla 200 eura po megavat satu (MWh), dok je EPCG domaćinstvima i maloj privredi isporučuje po cijeni od 43 eura /MWh.
„Trenutna elektroenergetska situacija u Crnoj Gori je stabilna, iako se u akumulacijama bilježi manjak vode u odnosu na bilansne planove“, rekao je Rovčanin.
On je naveo da je rad TE Pljevlja, ključnog postrojenja, trenutno stabilan, dok je potrošnja usklađena sa planovima.
„To postrojenje trenutno pokriva 60 odsto potreba konzuma Crne Gore. U slučaju da dođe do ispadanja TE Pljevlja sa mreže, bili bismo primorani da uvozimo pet gigavat sati (GWh) dnevno, što bi značilo da nam je za uvoz, na dnevnom nivou, potrebno milion eura“, kazao je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, razlog tome su veoma visoke cijene električne energije na tržištima, koje ovih dana dostižu 200 eura /MWh.
„Podsjećamo da EPCG svim potrošačima prodaje električnu energiju po ponderisanoj cijeni od 43 €/MWh, pa je tako prosječan račun za prethodni mjeseci iznosio oko 25 eura. Kako ulazimo u kišni period – a svi relevantni pokazatelji upućuju na to da će se dotoci na našim rijekama, kao i nivoi u našim akumulacijama popraviti – cijenimo da nećemo biti u situaciji da razmišljamo o uvođenju restrikcija“, naveo je Rovčanin.
Što se tiče zavisnosti Crne Gore od uvoza električne energije, stanje je kompleksno, ali se i u tom domenu potvrđuje važnost navedenih postrojenja za energetsku i ekonomsku stabilnost.
„Električna energija i gas su posljednja dva mjeseca na berzama vrtoglavo poskupili preko 100 odsto, ali činjenica je da je proizvodnja EPCG diverzifikovana tako da se, na godišnjem nivou, iz hidroproizvodnje ostvaruje 53 odsto, iz termoelektrane 38 odsto i iz vjetroelektrana devet odsto proizvodnje, pa je lako je zaključiti da energetski bilans Crne Gore zavisi kako od hidroloških prilika, tako i od stabilnog rada TE Pljevlja“, navodi se u saopštenju.
Rovčanin je kazao da kada se posmatra godišnji nivo, može se reći da je Crna Gora u trenutnom energetskom balansu, odnosno da je potrošnja jednaka proizvodnji.
„Tokom prvog i četvrtog kvartala, imamo viškove električne energije, budući da su to periodi sa povoljnim hidrološkim prilikama, dok tokom ljeta imamo manjak električne energije koju, zbog povećane potrošnje, izazvane potrebama turističke sezone, moramo da uvozimo“, naveo je Rovčanin.
On je objasnio da sve veći uticaj na poslovanje EPCG ima i volatilnost cijena električne energije na tržištima Evrope, naročito tokom posljednje dvije godine, pa se, zbog nekih globalnih faktora, kao što su pandemija, situacija sa gasom, sumpor dioksidom, poput cijelog svijeta, suočavaju sa nekim izazovima kojih nije bilo u toj mjeri tokom prethodnih decenija.
Primjera radi, u ovoj godini su cijene za prvi kvartal bile 50 eura/MWh, a do četvrtog kvartala su porasle na 200 €/MWh.
„Pored navedene činjenice, građani nemaju razloga za brigu, jer ne razmišljamo ni o restrikcijama ni o povećanju cijene električne energije“, naveo je Rovčanin.
On je dodao da do restrikcija električne energije može doći jedino usljed više sile, havarije u prenosnoj i distributivnoj mreži.
„Takođe, moramo voditi računa i o likvidnosti kompanije, kako bismo bili u mogućnosti da servisiramo obaveze koje proizilaze iz ugovora o uvozu električne energije. Pogonska spremnost naših postrojenja je na visokom nivou i, dok god su TE Pljevlja i hidroenergetski objekti u funkciji, bićemo u poziciji ne samo da održavamo energetsku i ekonomsku stabilnost Crne Gore, nego i da djelujemo u pravcu izgradnje novih postrojenja“, poručio je Rovčanin.
EPCG će i dalje nastaviti da stimuliše potrošače koji redovno izmiruju svoje obaveze, a što je u ovom trenutku jako važno u cilju održavanja stabilnosti sistema.
„I pored činjenice da je sistem stabilan, EPCG poziva sve potrošače, da zbog aktuelne situacije, koje se reflektuje i na naš elektroenergetski sitem, racionalno koriste električnu energiju kako bi svi zajedno održali sistem stabilnim, posebno imajući u vidu neizvjestnost po pitanju aktuelne energetske krize“, zaključio je Rovčanin.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
















