Connect with us

POLITIKA

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE I DPS-A

Đukanović: I da sam pjevao jači smo od Srbije, je li to mržnja

Đukanović rekao da Crna Gora nema ozbiljan državno politički menadžment da uradi domaći zadatak koji joj je zadala Evropa

Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da ne zna da li je tokom slavlja rezultata DPS-a na lokalnim izborima u Podgorici pjevao ‘Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije’.

„Moje pitanje je šta i da jesam? Ako bismo pjevali jači smo od Srbije, Amerike, Rusije, je li to mržnja“, pitao je Đukanović, koji je jedan od učesnika 2BS Foruma.

Đukanović je rekao i da Crna Gora nema ozbiljan državno politički menadžment da uradi domaći zadatak koji joj je zadala Evropa.

On smatra da je Crna Gora ukupnim razvojem potvrdila da ima unutrašnji kapacitet da relizuje reforme i da se pridruži EU. Ipak, kaže Đukanović, ne možemo da ne primijetimo regresiju u prethodne četiri godine.

„To je donijelo ozbiljno ruiniranje krhkih ostvarenja do kojih smo došli za 14 godina i to na svim poljima – na bezbjednosnom, na političkom planu, na planu obrazovanja i zdravstva. Crna Gora je izgubila ključnu pretpostavku onoga što je kvalifikovalo kao zemlju lidera i predvodnicu ovog regiona, a to je uzorna politička stabilnost. Tome svjedoči činjenica da smo promijenili do sada tri vlade, od kleronacionalističke do velikosrpske i populističke. To govori da Crna Gora ne bi mogla iskoristiti šansu koja se sada ukazuje“, ocijenio je Đukanović.

Rekao je da Crna Gora sada ima opet odškrinuta vrata za proširenje.

„Ako ostanu odškrinuta, nema sumnje da je Crna Gora ispred ostalih kandidata. Naš domaći zadatak ne može obaviti niko do mi. Crna Gora ima potencijal ali ona traži ozbiljan državno – politički menadžment kojeg Crna Gora trenutno nema“, rekao je Đukanović.

Upitan da li Srbija sada ima potencijal da bude na evropskoj strani, Đukanović je rekao da „nema sumnje da Srbija ima unutrašnji potencijal da bude na evro-atlantskoj strani“, ali je, kako kaže, problematična državna politika koja je obilježena ideologijom velikosrpskog nacionalizma.

„To je ugrožavanje mira i stabilnosti u regionu. Srbija balansira između istoka i zapada i takva politika je bila politika uspjeha na kratak rok, jer se Vučić uspio održati na toj tankoj zici, ali ja ne mislim da je to dobra politika, jer kada se završi trajanje te politike, onda je ta država na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka“, ocijenio je bivši crnogorski predsjednik.

Interes regiona je stabilnost, kaže Đukanović i dodaje da je velikorspska politika, koju je dozvolila međunarodna zajednica, ugrozila suverenitet susjednih zemalja.

„Ako ste vi velikosrpskom nacionalizmu dozvolili Srbiji da, neodličnom politikom Zapada, uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve, se opet igra Miloševićevom mantrom: „Srbi su ugroženi, pa treba da ih Srbija zaštiti“, onda se takvom politikom ugrožava suverenitet susjednih zemalja, stabilnost i zaustavlja razvoj. To je učinak međunarodne politike u ovom regionu u prethodnom periodu“, istakao je Đukanović.

Govoreći o rezultatima izbora u Podgorici, rekao je da su indikativni, jer su pokazali da vladajuća većina sa državnog nivoa nema većinu. Primjećuje i, kako je rekao, strmoglavi pad novih partija, koje sebe zovu proevropskim.

Bivši predsjednik Slovenije Boris Pahor rekao je da je Crna Gora u sjajnoj poziciji i da mogla biti prva naredna država u redu za proširenje.

„Postoji mišljenje da bi Crna Gora mogla biti država koja bi na Balkanu biti biti prva na redu za proširenja. Ako postoji takva vizija i filozofija, Crna Gora to treba da iskoristi. Crna Gora treba napraviti sve što je moguće da bi mogla doći do takve odluke za proširenje“, rekao je Pahor.

Istakao je da nakon agresije na Ukrajinu promijenjen stav o proširenju koji je do tada važio u Briselu.

„Nemojte potcjenjivati tu promjenu mentaliteta u vezi proširenja u Briselu. Ta promjena je stvarna, sada postoji politička volja da se ide sa proširenjem na Balkan. Sa geopolitičkog vidika, apsolutno, ali treba imati u vidu da Brisel traži stvarne reforme i da nije samo stvar u geopolitiici radi stabilnosti. Sada stvarno vidimo šansu za proširenje u svim zemljama Balkana“, ocijenio je Pahor.

Smatra da na nema uzroka da bi na Zapadnom Balkanu došlo do nekih konflikata, ali ako izvan neko ima interes da do njega dođe, to bi bila Rusija.

POLITIKA

Razriješen načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Lazarević, imenovan Vuksanović

Odluka je donijeta jednoglasno

Lazarević i Vuksanović

Završena je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet je razriješio brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavio Miodraga Vuksanovića za načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Predsjednik države Jakov Milatović zahvalio je Lazareviću na dosadašnjem radu. Odluka je donijeta jednoglasno.

Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je da je Lazarević razriješen po sili zakona.

„Donijeta je odluka da ga zamijeni Miodrag Vuksanović. Prepoznali smo još jedan broj oficira, i posebno podcrtavam budućeg komodora Darka Vukovića, koji će predvoditi Mornaricu VCG“, istakao je Krapović.

Čestitao je Vuksanoviću na izboru, i istakao da je riječ o veoma važnoj odluci.

„Danas smo demonstrirali državničku odgovornost, i jedinstvo državnog vrha“, istakao je Krapović.

Savjet za odbranu i bezbjednost (Foto: Predsjednik Crne Gore)

Članovi Savjeta upoznali su se sa Izvještajem o upotrebi jedinica pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za 2024. godinu.

Sjednici su, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika, prisustvovali ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević.

Bilo je riječi i o dinamičkom planu izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja.

U tom dijelu, na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Potvrđeno pisanje „Berane online“: Marko Kovačević ponovo izabran za predsjednika Opštine Nikšić

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ (ZBNK) reizabran je na funkciju predsjednika te Opštine, sa 22 glasa, 16 protiv i bez uzdržanih

Marko Kovačević (Foto: Opština Nikšić)

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ (ZBNK) Marko Kovačević reizabran je na funkciju predsjednika te Opštine, sa 22 glasa, 16 protiv i bez uzdržanih.

Portal Berane online je ranije objavio da će Kovačević biti ponovo kandidat za predsjednika Opštine Nikšić.

„Drago mi je što drugi mandat počinje danas na dan svetog Cara Konstantina i carice Jelene. Po novom kalendaru je 3. jun a po starom 21. maj. Neka i u toj simbolici bude snage da napravimo nove mostove između nas. Nastavljamo i hvala vam“, naveo je Kovačević.

Povezana vijest:

U nastavku konstitutivne sjednice juče je Milica Lalatović Žižić izabrana za predsjednicu nikšićke skupštine.

Kovačević je i prethodne četiri godine bio na čelu grada.

Ta funkcija dogovor je koalicionih partnera koji će činiti novu lokalnu vlast u Nikšiću, odnosno ZBNK, koalicije Demokrate-Plenum 083 i Pokreta Evropa sad (PES).ZBNK osvojila je 15 mandata, Demokrate-Plenum 083 tri, a PES pet mandata. DPS u novom sazivu nikšićke skupštine ima 16 mandata, a Evropski savez dva.

Odbornici su na današnjoj sjednici birali i Odbor za izbor i imenovanja.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Svetozar Marović šeta Beogradom

Crna Gora godinama traži izručenje

Marović u Beogradu, Foto: Ustupljeno redakciji N1

Svetozar Marović, bivši predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore i nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), snimljen je na Vračaru u Beogradu, prenosi N1.

On se godinama nalazi na međunarodnoj potjernici, koju je za njim raspisala Crna Gora.

Marović je 2016. godine u Crnoj Gori pravosnažno osuđen zbog korupcije, nakon što je priznao da je bio na čelu kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu Opštini Budva.

U okviru sporazuma sa tužilaštvom, osuđen je na zatvorsku kaznu, ali je napustio zemlju prije njenog izdržavanja i od tada boravi u Srbiji.

Zastara kazne na koju je Marović osuđen – tri godine i devet mjeseci zatvora – nastupa u oktobru 2026. godine.

Uprkos zahtjevima Crne Gore za izručenje, srpske vlasti to do danas nisu to učinile. Marović se, i pored međunarodne potjernice, očigledno slobodno kreće Beogradom, piše N1.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, komentarišući pitanje izručenja Marovića, svojevremeno za „Vijesti“ izjavio da o tome odlučuju pravosudni organi Srbije, a ne predsjednik te države.

Crnogorsko Ministarstvo pravde je nedavno sedmi put zatražilo izručenje Marovića, ali bez uspjeha.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije