BALKAN I SVIJET
Papa Franjo nikada nije priznao nezavisnost Kosova, želio da unaprijedi odnose sa SPC i zaustavio da Stepinac bude proglašen za sveca
„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Irineju

Papa Franjo, poglavar Rimokatoličke crkve, preminuo je danas u Vatikanu, ostavivši za sobom deceniju papinstva koja je, uprkos brojnim izazovima, ostavila dubok trag i na Balkanu. Za razliku od prethodnih papa, Franjo je bio specifičan po svom vrlo izbalansiranom pristupu prema regionu, posebno prema Srbiji.
Papa Franjo je često pokazivao interesovanje za unapređenje odnosa između Rimokatoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, iako nikada zvanično nije posjetio Srbiju. Njegov pristup bio je obilježen duhom pomirenja, mira i dijaloga, što je ključno pitanje u odnosima Vatikana i Srbije.
Papa Franjo se više puta sastao sa srpskim liderima, uključujući patrijarha Irineja i druge crkvene zvaničnike.
Ovi susreti su bili srdačni i imali su za cilj unapređenje odnosa, posebno imajući u vidu istorijske tenzije između crkava. Papa je često isticao važnost liječenja istorijskih rana, međusobnog poštovanja i hrišćanskog jedinstva.
Nikada nije priznao Kosovo
Iako je dolazio iz Latinske Amerike, papa Franjo je dobro razumio složenosti istorije Balkana, pa su njegovi potezi često iznenađivali i najtvrdokornije skeptike u Srbiji – i to prijatno. Tokom cijelog svog pontifikata, on nikada nije priznao nezavisnost Kosova. Vatikan je, i pod njegovim vođstvom, ostao uzdržan po tom pitanju, iako su mnoge zemlje Zapada to već odavno učinile. Ova pozicija Vatikana naišla je na odobravanje u Beogradu, gdje se papa Franja sve češće percipirao kao razuman i pravedan lider.
Stav o Aloziju Stepincu
Još snažnije reakcije u regionu izazvao je njegov stav o Alojziju Stepincu, nadbiskupu Zagreba iz vremena NDH, koji je u Hrvatskoj gotovo mitski uzdignut, a u Srbiji i dalje smatran kontroverznom figurom zbog njegove uloge tokom Drugog svetskog rata.
Papa Franjo je zaustavio proces kanonizacije Stepinca, što je izazvalo žestoke reakcije u Zagrebu, ali je naišlo na gotovo univerzalnu podršku u srpskoj javnosti. Uprkos pritiscima iz Hrvatske biskupske konferencije, papa je insistirao da se istina mora utvrditi do kraja i formirao je zajedničku komisiju Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvata. Nakon tri godine rada, komisija je zaključila – dogovora nema. Ali ono što se u Beogradu čitalo između redova jeste da papa Franjo zapravo ne želi Stepinca za sveca.
„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Irineju, s kojim je bio u direktnoj komunikaciji tokom procesa oko Stepinca. Srpska strana je imala osjećaj da je na njihovoj strani bio i sam papa. Kako su prenijeli članovi komisije, hrvatski teolozi nisu uspeli da odbrane Stepinčevu ulogu ni prije 1941. godine, a kamoli tokom i posle rata. Papa Franjo, prema tvrdnjama iz crkvenih krugova, nije želio da Katolička crkva nosi teret potencijalne rehabilitacije istorijskih figura sa mračnim sjenkama.
Za vreme njegovog pontifikata, Srpska pravoslavna crkva je prvi put stekla utisak da Vatikan ne samo da saslušava njene stavove – već ih i uvažava. U tom svjetlu treba posmatrati i rijetke, ali značajne gestove poput poziva na mir na Balkanu, nenametanja papine posjete Srbiji, kao i očigledno razumijevanje složenog odnosa Srba prema Katoličkoj crkvi kroz istoriju.
U Zagrebu, međutim, situacija je bila obrnuta – dio hrvatskog klera je papu Franju optuživao da „žrtvuje Hrvate zbog politike“, a neki su išli toliko daleko da ga nazovu „antihrvatskim papom“. Njegovo kritičko distanciranje od klerikalizma i nacionalizma unutar crkve, ali i potezi poput istrage o finansijama hrvatskog klera ili rezervisanost prema Međugorju, samo su pojačali tenzije.
Papa Franjo je svoj poslednji javni nastup imao na Uskrs, kada je iz bolničke postelje, uprkos teškoj upali pluća i slabom zdravlju, vjernicima uputio poruku mira i pozvao na hitan prekid vatre u Gazi. Vjernici su mu uzvikivali „Živio papa“, dok je iz specijalnog vozila blagosiljao okupljene. Ali ono što je možda poslednje ostalo kao tiho svjedočenje njegove politike jeste činjenica da je preminuo bez da je ikada priznao Kosovo, i bez da je Stepinac postao svetac.
U svijetu u kojem su crkveni kompromisi često diktirani geopolitičkim interesima, papa Franjo je na Balkanu ostao figura čiji su stavovi delovali iznenađujuće principijelno. A za mnoge u Srbiji – i pravedno.
Izvor: Nova.rs i Blic
BALKAN I SVIJET
Herojski potez: Direktor škole spasio 900 djece od poplava u Nepalu
Naredio evakuaciju 10 minuta prije smrtonosne bujice

Direktor škole u Nepalu uspio je spasiti živote oko 900 učenika nakon što je nekoliko minuta prije katastrofalnih poplava dobio upozorenja o nadolazećoj bujici.
Rajendra Dawadi, direktor srednje škole Tribhuvan Trishuli u okrugu Nuwakot, za BBC je ispričao kako je u samo nekoliko minuta donio odluku koja je mogla biti presudna za stotine djece. U 9:10 sati po lokalnom vremenu dobio je četiri telefonska poziva s upozorenjima da se približava velika poplava. Nakon toga nije želio riskirati.
Odmah je naredio evakuaciju učenika prema višem terenu, dok je autobusima koji su prevozili djecu poručeno da se okrenu i napuste ugroženo područje.
„Da nismo brzo donijeli odluku, da je prošlo još 10 minuta, niko od nas – ni učenici ni ja – danas ne bi mogao razgovarati s vama“, kazao je Dawadi.
Posebno ga je uvjerila informacija jednog roditelja koji je stigao u školu kako bi odveo svoju kćerku.
„Roditelji ne dolaze po djecu bez ozbiljnog razloga. Tada sam znao da ne smijem izgubiti ni sekundu“, ispričao je direktor.
Škola zatrpana blatom
Ubrzo se pokazalo koliko je odluka bila važna. Razorne poplave pogodile su Nepal, a školski kompleks Tribhuvan Trishuli zatrpan je ogromnom količinom blata i nanosa.
Dawadi kaže da je voda stigla nevjerovatnom brzinom. Zgrada internata udaljena svega oko 100 metara od rijeke gotovo je odmah bila poplavljena.
Učenici i nastavnici uspjeli su se prvo povući nekoliko stotina metara uzbrdo, a potom su nastavili prema obližnjem selu. Zbog uništenih puteva i poremećenog saobraćaja, mnogi su tamo ostali zarobljeni dvije noći prije nego što su spasilačke ekipe uspjele doći do njih.
Među učenicima je bila i 16-godišnja Yunisha Amatya.
Ona kaže da je sa prijateljima uspjela pobjeći svega nekoliko sekundi prije nego što je bujica zahvatila područje.
„Preživjeli smo za samo 10 sekundi“, rekla je Yunisha.
Učenici su izašli kroz uski prolaz iza škole i penjali se prema višem terenu. Yunisha kaže da joj je bilo teško hodati, pa su joj prijatelji pomagali.
„Ubrzo je pijaca nestala pred mojim očima“, ispričala je.
Otac mislio da je izgubio kćerku
Dok su se učenici borili da dođu do sigurnog mjesta, njihove porodice nisu znale šta se događa.
Yunishin otac Yubaraj Amatya odmah je krenuo prema školi nakon što je čuo za poplavu. Pokušavao je dobiti kćerku telefonom, ali se nije javljala.
Kada je stigao do područja škole, ugledao je razmjere katastrofe.
„Trishuli Bazaar je cijeli odnijela poplava i pomislio sam da moje kćerke više nema“, ispričao je.Gotovo sat vremena nije znao je li Yunisha živa. Onda je telefon konačno zazvonio.
„Kada je konačno primila moj poziv, nisam mogao zaustaviti suze. Dvoje rođaka koji su bili sa mnom također su plakali i zagrlili me“, rekao je.
Yunisha se prisjetila trenutka kada je, nakon dolaska na sigurno, razgovarala s ocem.„Bio je uplakan i tada nisam mogla izgovoriti ni riječ“, kazala je.
Nakon tri dana ponovo je bila sa svojom porodicom.
Ipak, katastrofa je ostavila i pitanje šta dalje. Yunisha sada brine kako će nastaviti školovanje jer je škola uništena i možda će morati nastaviti obrazovanje na drugom mjestu.
„Ako budem morala promijeniti školu, nedostajat će mi stari prijatelji i bit će mi teško steći nove“, kazala je.
Direktor Dawadi smatra da bi bolji sistemi ranog upozoravanja, uključujući sirene i automatske obavijesti o evakuaciji, mogli pomoći da se stanovništvo još ranije skloni na sigurno.
Ipak, uvjeren je da je njegova odluka da odmah reaguje spriječila tragediju nesagledivih razmjera.
„Da sam odlučio zatvoriti školu kasnije, možda ništa ne bi ostalo. Samo bi zvono zvonilo u 9:30“, kazao je.
Izvor: BBC

U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu, preminuo je general Ratko Mladić, saznaje Euronews Srbija.
Vijest o smrti generala potvrdila je njegova porodica.
General Mladić je doživeo više moždanih udara, nakon čega se njegovo stanje, koje je već bilo jako loše, dodatno pogoršalo.
Porodica i ljekari su više puta upozoravali na stanje u kojem se general nalazio i zahtijevali puštanje iz zatvora na dalje liječenje, ali su svi takvi zahtjevi odbijeni od strane nadležnih organa u Hagu.
Informacije o datumu i mjestu sahrane biće saopštene naknadno.
Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji.
Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.
BALKAN I SVIJET
Bosanka Almasa Cajić osvojila 2 miliona dolara na lutriji u Americi
Uplatila 1 dolar više i osvojila 2 miliona

Almasa Cajić iz Lina osvojila je 2 miliona dolara na Powerballu, a dio nagrade će da potroši na kupovinu kuće u BiH.Zvaničnici Lutrije države Masačusets identifikovali su mještanku koja je osvojila 2 miliona dolara na Poverbolu (Powerball) istog dana kada je neko u Ilinoisu osvojio 1,04 milijarde dolara.
Cajić je kupila je dobitni listić u prodavnici u Istočnoj aveniji u Moldenu. Prodavnica će dobiti bonus od 20.000 dolara za prodaju dobitnog listića, piše NBC Boston.
Cajić je osvojila nagradu nakon što se prvih pet brojeva na njenom listiću poklopilo sa prvih pet brojeva izvučenih prošle srijde, saopštili su zvaničnici lutrije. Doplatom opcije „Power Play“ za dodatni 1 dolar, uspela je da nagradu od 1 miliona pretvori u 2 miliona dolara. Da bi se osvojio glavni džekpot, svih pet dobitnih brojeva plus Poverbol broj moraju se poklopiti sa izvučenim brojevima.
Kupiće kuću u BiH
Ona je u četvrtak preuzela svoju nagradu od 2 miliona dolara (pre oporezivanja) u sjedištu Lutrije države Masačusets u Dorčesteru. Rekla je zvaničnicima lutrije da planira da iskoristi dobitak kako bi kupila jednu kuću u Masačusetsu, a drugu u Bosni.
Prošlonedjeljni džekpot od 1,04 milijarde dolara bio je osmi po veličini u istoriji Powerball-a.
HRONIKA3 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
HRONIKA1 дан ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
DRUŠTVO2 дана ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA19 сати ranijeUhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
















