Connect with us

BALKAN I SVIJET

Papa Franjo nikada nije priznao nezavisnost Kosova, želio da unaprijedi odnose sa SPC i zaustavio da Stepinac bude proglašen za sveca

„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Irineju

Foto: Marko Đoković / Tanjug

Papa Franjo, poglavar Rimokatoličke crkve, preminuo je danas u Vatikanu, ostavivši za sobom deceniju papinstva koja je, uprkos brojnim izazovima, ostavila dubok trag i na Balkanu. Za razliku od prethodnih papa, Franjo je bio specifičan po svom vrlo izbalansiranom pristupu prema regionu, posebno prema Srbiji.

Papa Franjo je često pokazivao interesovanje za unapređenje odnosa između Rimokatoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, iako nikada zvanično nije posjetio Srbiju. Njegov pristup bio je obilježen duhom pomirenja, mira i dijaloga, što je ključno pitanje u odnosima Vatikana i Srbije.

Papa Franjo se više puta sastao sa srpskim liderima, uključujući patrijarha Irineja i druge crkvene zvaničnike.

Ovi susreti su bili srdačni i imali su za cilj unapređenje odnosa, posebno imajući u vidu istorijske tenzije između crkava. Papa je često isticao važnost liječenja istorijskih rana, međusobnog poštovanja i hrišćanskog jedinstva.

Nikada nije priznao Kosovo

Iako je dolazio iz Latinske Amerike, papa Franjo je dobro razumio složenosti istorije Balkana, pa su njegovi potezi često iznenađivali i najtvrdokornije skeptike u Srbiji – i to prijatno. Tokom cijelog svog pontifikata, on nikada nije priznao nezavisnost Kosova. Vatikan je, i pod njegovim vođstvom, ostao uzdržan po tom pitanju, iako su mnoge zemlje Zapada to već odavno učinile. Ova pozicija Vatikana naišla je na odobravanje u Beogradu, gdje se papa Franja sve češće percipirao kao razuman i pravedan lider.

Stav o Aloziju Stepincu

Još snažnije reakcije u regionu izazvao je njegov stav o Alojziju Stepincu, nadbiskupu Zagreba iz vremena NDH, koji je u Hrvatskoj gotovo mitski uzdignut, a u Srbiji i dalje smatran kontroverznom figurom zbog njegove uloge tokom Drugog svetskog rata.

Papa Franjo je zaustavio proces kanonizacije Stepinca, što je izazvalo žestoke reakcije u Zagrebu, ali je naišlo na gotovo univerzalnu podršku u srpskoj javnosti. Uprkos pritiscima iz Hrvatske biskupske konferencije, papa je insistirao da se istina mora utvrditi do kraja i formirao je zajedničku komisiju Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvata. Nakon tri godine rada, komisija je zaključila – dogovora nema. Ali ono što se u Beogradu čitalo između redova jeste da papa Franjo zapravo ne želi Stepinca za sveca.

„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Irineju, s kojim je bio u direktnoj komunikaciji tokom procesa oko Stepinca. Srpska strana je imala osjećaj da je na njihovoj strani bio i sam papa. Kako su prenijeli članovi komisije, hrvatski teolozi nisu uspeli da odbrane Stepinčevu ulogu ni prije 1941. godine, a kamoli tokom i posle rata. Papa Franjo, prema tvrdnjama iz crkvenih krugova, nije želio da Katolička crkva nosi teret potencijalne rehabilitacije istorijskih figura sa mračnim sjenkama.

Za vreme njegovog pontifikata, Srpska pravoslavna crkva je prvi put stekla utisak da Vatikan ne samo da saslušava njene stavove – već ih i uvažava. U tom svjetlu treba posmatrati i rijetke, ali značajne gestove poput poziva na mir na Balkanu, nenametanja papine posjete Srbiji, kao i očigledno razumijevanje složenog odnosa Srba prema Katoličkoj crkvi kroz istoriju.

U Zagrebu, međutim, situacija je bila obrnuta – dio hrvatskog klera je papu Franju optuživao da „žrtvuje Hrvate zbog politike“, a neki su išli toliko daleko da ga nazovu „antihrvatskim papom“. Njegovo kritičko distanciranje od klerikalizma i nacionalizma unutar crkve, ali i potezi poput istrage o finansijama hrvatskog klera ili rezervisanost prema Međugorju, samo su pojačali tenzije.

Papa Franjo je svoj poslednji javni nastup imao na Uskrs, kada je iz bolničke postelje, uprkos teškoj upali pluća i slabom zdravlju, vjernicima uputio poruku mira i pozvao na hitan prekid vatre u Gazi. Vjernici su mu uzvikivali „Živio papa“, dok je iz specijalnog vozila blagosiljao okupljene. Ali ono što je možda poslednje ostalo kao tiho svjedočenje njegove politike jeste činjenica da je preminuo bez da je ikada priznao Kosovo, i bez da je Stepinac postao svetac.

U svijetu u kojem su crkveni kompromisi često diktirani geopolitičkim interesima, papa Franjo je na Balkanu ostao figura čiji su stavovi delovali iznenađujuće principijelno. A za mnoge u Srbiji – i pravedno.

Izvor: Nova.rs i Blic

BALKAN I SVIJET

U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura

Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa

Foto: Michael Bihlmayer/CHROMORANGE/picture alliance Oglas

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.

Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.

Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.

Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.


Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.

Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.

Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.

Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.

„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.

Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.

„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.

Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.

O e-cigaretama

Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.

Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.

Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.

Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.

Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.

Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.

Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).

U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.

Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.

U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Oteta 16-godišnja djevojčica u Novom Pazaru: Osumnjičeni krenuo sa njom za Beograd, uhapšen kod Mladenovca

Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato

Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju djevojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda, prenijela je agencija RINA.

„Osumnjičeni za otmicu maloljetnice lociran je i uhapšen na području Mladenovca“, potvrđeno je za agenciju RINA u Policijskoj upravi Novi Pazar.

Pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije su brzo su reagovali i ušli u trag osumnjičenom.

Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato, kao ni detalji policijske akcije.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Požar na Kopaoniku: Izgorio poznati hotel „Club A“

Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema

Foto: 192.rs

Dan nakon požara koji je sinoć nakon 22 časa izbio u hotelu „Club A“ na Kopaoniku pokazuje razmjere buktinje. Od hotela nije ostalo ništa, a prizor je sablastan, piše Direktno.rs.

Vatra je sinoć neposredno nakon 22 časa zahvatila hotel „Club A“ na Kopaoniku koji je bio u završnoj fazi renoviranja, nakon čega je uslijedila hitna i brza reakcija vatrogasaca. Prema najnovijim informacijama, požar još nije ugašen, ali je pod kontrolom, saznaje Telegraf.rs.

Pričinjena je velika materijalna šteta, čiji će tačan obim biti utvrđen naknadno. Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema.

Kako se vidi na fotografijama koje je objavila stranica 192_rs, ogroman plamen je gutao zgradu od koje je ostala samo konstrukcija. Urušio se čitav krov.

Kako saznaje portal Direktno.rs, na objektu se zapalio dii krova, a intervenciju su izvršili pripadnici VSЈ Kopaonik i Kraljevo as 24 vatrogasaca-spasilaca i šest vozila.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije