Connect with us

POLITIKA

DOŽIVJELI PORAZ U VEĆINI OPŠTINA

Đukanović i DPS izgubili i sjever

Partija Mila Đukanovića ostala je na vlasti u Bijelom Polju i Plavu, dok je izgubila Pljevlja, Žabljak i Kolašin. Rezultati u Šavniku još neizvjesni, ponavlja se glasanje na pet mjesta

Đoković, Foto: BBC

Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila je vlast u većini opština na sjeveru u kojima su juče održani izbori.

DPS sa partnerima je ostao na vlasti u Bijelom Polju i Plavu, dok je izgubio Pljevlja, Žabljak i Kolašin.

U Plužinama je na vlasti ostala Socijalistička narodna partija (SNP), a Bošnjačka stranka (BS) u Rožajama.

DPS računa i na Šavnik, ali zbog ponavljanja glasanja na nekoliko biračkih mjesta, rezultat je još neizvjestan.

DPS računa i na Šavnik: Jakić, foto: Svetlana Mandić

Glasanje u Šavniku obilježili su incidenti i veći broj nepravilnosti, zbog čega će izbori biti ponovljeni na pet biračkih mjesta.

DPS-SD je, prema podacima OIK-a, na 18 biračkih mjesta osvojio 429 glasova, Za budućnost Šavnika 474, a “Idemo ljudi” 80. Izlaznost je bila 50,53 odsto.

U Šavniku će izbori biti ponovljeni na biračkim mjestima Šavnik, Bijela, Komarnica, Mokro i Kruševice. Prema riječima predsjednika OIK-a Dušana Radanovića na tim biračkim mjestima nije dozvoljeno pojedinim biračima da glasaju, dok su prema njegovim riječima, pojedini članovi biračkih odbora i otuđili glasačke listiće.

Policija je podnijela više krivičnih prijava protiv članova pojedinih biračkih odbora jer nijesu građanima dozvolili da glasaju, a pojedini su i uzeli dio glasačkih listića. Kako su članovi biračkih odbora iz opozicionih partija kazali nijesu dozvolili da o sudbini Šavničana odlučuju ljudi koji nemaju nikakve veze sa tim krajem.

Izbore u Šavniku obilježio je veliki broj novoupisanih birača, pa ih je tako u odnosu na parlamentarne izbore bilo više za 350, a u odnosu na lokalne izbore održane u maju 2018. godine 245 više.

Na lokalnim izborima u Šavniku koji su održani prije četiri godine, koalicija DPS-SD je osvojila 19 mandata (862 glasa), koalicija SNP-Demokratski front osam (381), dok su Demokrate, koje su izašle samostalno, osvojili tri mandata (152). Tada je izlaznost bila skoro 82 odsto.

Dominacija SNP-a u Plužinama

SNP, koja je u Plužinama na vlasti od 1998. godine, nastaviće da vrši vlast. Prema rezultatima iz te partije osvojili su mandat više u odnosu na prethodne izbore, tako da sada imaju 17 mandata (1.064 glasa).

”Nastavljamo dalje na dobrobit svih Pivljana”: SNP, Plužine, Foto: privatna arhiva

”Naši rezultati su pokazali da su građani opštine Plužine zadovoljni našim dosadašnjim učinkom i da ne žele da mijenjaju vlast. Nastavljamo dalje na dobrobit svih Pivljana”, poručio je nosilac liste i budući predsjednik opštine Slobodan Delić.

Koalicija koju čine Demokrate i Demokratska srpska stranka osvojila je 284 glasa ili četiri mandata, koliko su imali i na prethodnim izborima, dok će Nova srpska demokratija imati šest odbornika (408 glasova) ili dva više nego u prethodnom skupštinskom sazivu.

Koalicija DPS-a i SD-a je najveći gubitnik lokalnih izbora u Plužinama. Osvojili su 136 glasova ili dva odbornička mandata. Na prethodnim izborima ove dvije partije su nastupile samostalno i osvojile su šest mandata (DPS pet, a SD jedan).

Na ovim lokalnim izborima prvi put je nastupio Građanski pokret URA i osvojio jedan mandat (64 glasa).

Pravo glasa u Plužinama, na 24 biračka mjesta, imala su 2.382 birača, 54 manje u odnosu na parlamentarne izbore održane 30. avgusta 2020, odnosno 162 manje u odnosu na lokalne izbore 2018. Glasalo je nešto preko 82 odsto birača.

Na lokalne izbore koji su održani 2018. godine izašlo je 85,29 odsto birača, odnosno 2.170. Tada je SNP dobio 1.143 glasova (16 mandata), DPS 337 (pet mandata), DF 293 (četiri mandata), Demokrate 270 (četiri mandata) i Socijaldemokrate 98 glasova (jedan mandat).

Demokrate u Kolašinu očekuju mjesto predsjednika Opštine

DPS je izgubio vlast i u Kolašinu. Pokret “Zajedno gradimo Kolašin”, koji su činili DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti osvojio je između devet i deset mandata.

Nosilac liste koalicije Demokrate i Ujedinjena, Vladimir Martinović saopštio je da je njegova izborna lista, sa devet osvojenih mandata, najveći pobjednik izbora, te da će budući predsjednik opštine biti iz Demokrata.

Prema nezvaničnim rezltatima, koje je saopštila ta stranka, DF je osvojio četiri, Evropa sad tri, koliko će u budućem lokalnom parlamentu imati i SNP. Lista URA i slobodni građani osvojila je jedan, a Grupa birača, dosadašnji tradicionalni koalicioni partner DPS-a, dva mandata.

Martinović je kazao da će buduća kolašinska vlast “biti vlast svih građana bez obzira na njihovo političko opredjeljenje. On je takođe rekao i da koalicija koju je predvodio neće dozvoliti ucjene ni od jednog političkog subjekta.

Nositeljka liste pokreta “Zajedno gradimo Kolašin” Marta Šćepanović kazala je “Vijestima” da je zadovoljna načinom “na koji je protekao izborni proces, u jednoj zdravoj i demokratskoj atmosferi”.

Izborni dan u Kolašinu protekao je bez većih nepravilnosti, a na dva biračka mjesta desili su se manji incidenti koji nijesu poremetili izborni proces.

Na loklanim izborima 2018. godine DPS je osvojio 13 mandata, pa su minule četiri godine obavljali vlast sa GB, koja je imao tri i SD, koji je imao dva odbornika. Demokrate su u dosadašnjem sazivu lokalnog parmaneta imale šest, koalicija DF i SNP pet, a SDP dva odbornika.

DPS oduvan u Pljevljima

DPS je sa Bošnjačkom strankom, SD i SDP ubjedljivo poražena na izborima u Pljevljima, pa će priliku da formiraju novu lokalnu vlast u ovom gradu imati do sada opozicione partije.

To pokazuju nezvanični podaci jučerašnjih lokalnih izbora, na kojima je pravo glasa u Pljevljima imalo 24.592 birača.

Od tog broja biračko pravo na 74 biračka mjesta iskoristilo je 70,52 odsto odsto birača.

Koalicija koju predvodi DPS osvojila je devet mandata što je 12 mandata manje u odnosnu na lokalne izbore 2018. godine.

Najviše glasova, ili 13 mandata osvojio je DF. Koalicija Demokrate, Pokret za pljevlja i Ujedinjena Crna Gora osvojili su sedam mandata, Pokret Evropa sad četiri mandata, a iz te partije su kazali da očekuju i peti mandat.

Koalicija SNP i URA imaju dva mandata.

Lokalni parlament u Pljevljima ima 34 odbornička mjesta, jedno manje u odnosu na lokalne izbore održane prije četiri godine.

Iz Opštinske izborne komisije “Vijestima” su rekli da nije bilo većih nepravilnosti koje bi mogle uticati na izborni proces.

Nisu zabilježene veće tenzije tokom izbornog dana a pristalice opozicionih partija okupile su se oko sjedišta partija, a neki su slavili ulicama Pljevalja.

Ove izbore je obilježila niža izlaznost u odnosu na prethodne prije četiri godine kada je glasalo skoro 80 odsto građana Pljevalja.

U odnosu na te izbore u Pljevljima u birački spisak za ove izbore upisano je 1.445 birača manje pa će jedan od najvažnijih zadataka buduće lokalne vlasti biti kako zaustaviti odseljavanje stanovnika ovog grada i poboljšati natalitet.

DPS gubi i Žabljak

Prema podacima Demokrata, DPS je na Žabljaku osvojio 11 manadata, “Durmitorska inicijativa” 6, Demokrate i koalicija “Za budućnost Žabljaka” po pet, SNP dva, a Prava Crna Gora 1.

Predsjednik OO DPS-a Žabljak Milorad Zarubica kazao je za TVCG da nijesu zadovoljni rezultatima u tom gradu iako su pojedinačno najjača partija.

Kako kaže, sa SD-om osvojili su 11 mandata. Naveo je da imaju primjedbe na glasanje na najvećem biračkom mjestu gdje ima skoro 900 birača.

“Tražićemo da se izuzme video nadzor u školi”, kazao je Zarubica.

U Bijelom Polju DPS-u najviše mandata
Koalicija “Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje”, koju predvodi DPS osvojila je najviše mandata na lokalnim izborima u tom gradu i sa Bošnjačkom strankom može da formira vlast.

To je kazao nosilac liste, Abaz Dizdarević. On je saopštio da je “Prava stvar” u Bijelom Polju osvojila 18 mandata, Bošnjačka stranka pet, a sve ostale partije 14.

“Iz ovog izbornog procesa niko ne treba da se osjeti pobijeđenim, mi ćemo pozvati sve ostale suverenističke partije koje su nastupale na ovim izborima da se pridruže da zajedno gradimo Bijelo Polje”, rekao je Dizdarević na konferenciji za novinare.

Odbornik Demokrata u Bijelom Polju Marko Ljujić je kazao da na osnovu 75,9 odsto obrađenog biračkog materijala (do 23 sata) koalicija oko DPS-a (38,4 osto) i Bošnjačke stranke (9,81 odsto) ima oko 50 odsto glasova, koliko imaju koalcija “Idemo ljudi” i DF, “Evropa sad”, SNP i URA.

”Očekujemo da nam pristigne materijal sa još 25 odsto biračkih mjesta, nakon čega ćemo moći preciznije da se izjasnimo o rezultatima”, kazao je Ljujić.

Nosilac liste SNP-a Miodrag Mijo Vojinović kazao je da je razočaran rezultatom svoje partije u Bijelom Polju.

”Očigledno je da građani nisu prepoznali žrtvu koju je naša partija podnijela ulaskom u vlast na državnom nivou, i kao rezultat svega toga imamo rezultat koji nije na zadovoljavajućem nivou”, kazao je Vojinović, dodajuće da očekuje da ta partija uđe u lokalni parlament, ali da je to daleko od onog što su očekivali.

Bošnjačka stranka (BS) sa osvojenih pet mandata postigla je istorijski rezultat, kazao je nosilac liste Ernad Suljević.

Nositeljka liste “Može Bijelo Polje”, Suada Zoronjić zadovoljna je rezultom izbora u Bijelom Polju, nakon što je ta partija osvojila dva mandata. “Naravno, nismo zadovoljni time što je vlast ista, ali to je izbor građana. Postigli smo trostruko bolje rezultate u odnosu na parlamentarne izbore, i nešto bolje u odnosu na prethodne lokalne izbore 2018. godine”, kazala je.

Više krivičnih prijava podneseno je juče u Bijelom Polju zbog sumnji u regularnosti izbora, glasanja istih lica više puta, kupovine ličnih karata, kao i pravljenja spiskova i dijeljenja novca glasačima.

SD ostao na vlasti u Plavu

Portparol Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Nikola Zirojević, kazao je da će njihov funkcioner Nihad Canović i naredne četiri godine biti predsjednik Opštine Plav. On je kazao da je koalicija “Zajedno pobjednički za Plav” osvojila 15, a najvjerovatnije i 16 odborničkih mjesta.

Rekao je da će samostalno moći da formiraju vlast.

Zirojević je saopštio da je Bošnjačka stranka osvojila oko 1.000 glasova, koalicija URA – Albanska alternativa 550 glasova, SNP oko 200 i DF 585 glasova.

Iz Uprave policije saopšteno je da je predstavnik Bošnjačke stranke u Plavu, Z. M. prijavio da ga je R. K. fizički napao i udario pesnicom u glavu na biračkom mjestu Vojno Selo. “Nakon toga, po poništenju glasačkog listića od strane glasačke komisije, na pomenutom biračkom mjestu, R. K. je poslije verbalne rasprave ponovo fizički napao oštećenog Z. M.”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

BS slavi u Rožajama

Kako je saopšteno iz BS, na osnovu 80 odsto prebrojanih glasova imaće u Rožajama 21 odbornika, možda i 22.

Prema podacim TVCG, Stranka pravde i pomirenja vjerovatno će preći cenzus, SNP i Evropa sad zasada su bez mandata.

URA u Rožajama očekuje tri mandata. U toj partiji se žale na nepravilnosti tokom izbornog procesa.

”Istorijski rezultat Bošnjačke stranke u Rožajama, gdje je BS osvojio apsolutnu vlast sa 22 mandata, pokazatelj je da je Bošnjačka stranka jedini autentični predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i istinski zastupnik prava bošnjačkog naroda”, saopšteno je iz BS.

Poručili su da će nastaviti da vode ispravnu politiku kao i do sada.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije