POLITIKA
LOKALNI IZBORI
Vlast promijenjena u sedam opština: Pogledajte sve rezultate
Pobjednici 30. avgusta ostvarili su ubjedljive pobjede u Podgorici, Zeti, Žabljaku, Pljevljima, Budvi, Tivtu…

Koalicija „Svi za naš grad“ osvojila je najviše glasova na izborima u Podgorici, ali većinu imaju stranke koje su pobijedile na parlamentarnim izborima 2020. godine, pokazuju preliminarni rezultati juče održanih lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština.
DPS je imao vlast u osam od 14 gradova u kojima su birane lokalne vlasti. Ali DPS će, kako sada stvari stoje, vlast formirati u Baru, Plavu i Bijelom Polju, dok su opozicione stranke ostvarile pobjedu u Pljevljima, na Žabljaku, Danilovgradu i Kolašinu.
Promjena vlasti dogodila se, po preliminarnim podacima, u sedam opština.
Prema posljednjim podacima, DPS će biti u vlasti zajedno sa SD-om i SDP-om u Plavu. U Rožajama, apsolutnu pobjedu ostvarila je Bošnjačka stranka.
S druge strane, političke snage koje su osvojile na državnom nivou vlast 30. avgusta 2020. godine bile su ubjedljive u Podgorici, Zeti, Žabljaku, Pljevljima, Budvi i Tivtu.
Donosimo preliminarne rezultate izbora po gradovima, po mandatima ili procentima. Promjene su moguće, samim tim i mogućnost greške. Za Opštinu Rožaje još nema detaljnih podataka.
Podgorica (podaci CDT-a)
Pravo glasa u Glavnom gradu Podgorica imalo je 143.523 građana. Izašlo je nešto manje od 70 odsto.
1. SNP – “Temeljno za Podgoricu” – Nebojša Vuksanović – 2,8% – 0 mandata
2. Svetosavska srpska lista – “Saberimo se za Nemanjin grad” – Mirko Rmandić – 0,2 – 0
3. Pokret Evropa sad – Jakov Milatović – 21,7% – 13
4. Aleksa Bečić – Demokrate – Demos – Ujedinjena Crna Gora – “Idemo ljudi – Danilo Šaranović” – 10,8 % – 6
5. Demokratski front – “Za budućnost Podgorice – Jelena Borovinić Bojović” – 18,2 % – 11
6. Dritan Abazović – “Može Podgorica – Ovo je naš grad!” – Građanski pokret URA – CIVIS – Albanska alternativa – Luka Rakčević – 6,4 % – 4
7. Preokret – Srđan Perić – 1,8 – 0
8. Pokret “Svi za naš GRAD – Ivan Vuković” – 38,1 – 24
Bar (izvor Demokrate)
Pravo glasa u opštini Bar imalo je 39.854.
1. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Bar” – jedan mandat
2. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – nula mandata
3. Radomir Novaković Cakan – “Biram Bar” – dva mandata
4. Vukan Golubović – Prava Crna Gora – Marko Milačić – nula mandata
5. “Za budućnost Bara” – Maja Vukićević – pet mandata
6. “Novo vrijeme za Bar” – Socijaldemokrate – Branislav Bane Nenezić – tri mandata
7. Dragan Tufegdžić – “Idemo ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar” – Demokrate – Evropa sad – Ujedinjena Crna Gora – osam mandata
8. “Prava stvar – Koalicija Zajedno Bar” – Dušan Raičević – Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija – Liberalna partija – 15 mandata
9. Dritan Abazović – “Može Bar! Može Crna Gora” – Građanski pokret URA – Civis – Albanska alternativa – tri mandata
10. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Bar” – nula mandata
Bijelo Polje (izvor DF)
Pravo glasa u opštini Bijelo Polje imalo je 39.469.
1. Evropa sad – Za Bijelo Polje – četiri mandata
2. Stranka pravde i pomirenja – Za buduće generacije – nula mandata
3. Idemo ljudi – Miodrag Migo Pajović – Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – Građanski pokret “Ljudi i tačka” – pet mandata
4. Dritan Abazović – Može Bijelo Polje! Može Crna Gora – Građanski pokret URA – dva mandata
5. Demokratski front – Za budućnost Bijelog Polja – pet mandata
6. Nezavisna građanska lista – Nijaz Avdić – nula mandata
7. Demokratska partija socijalista – Socijaldemokrate – Socijaldemokratska partija – Bjelopoljska partija – Liberalna partija – “Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje” – 15 mandata
8. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Bijelo Polje” – dva mandata
9. Svetosavska srpska lista – Svetislav Perišić – “Za grad Miroslavljevog jevanđelja” – nula mandata
10. Predrag Terzić – Prava Crna Gora – Držimo riječ – Marko Milačić – nula mandata
11. Bošnjačka stranka – „Ispravno za Bijelo Polje“ – četri mandata
Pljevlja
Pravo glasa u opštini Pljevlja imalo je 24.592 birača. Izašlo je 70, 52 upisanih birača.
1. Nikola Rovčanin – “Idemo ljudi” – Demokrate, Pokret za Pljevlja, Ujedinjena Crna Gora – sedam mandata
2. Demokratski front – “Za Budućnost Pljevalja” – Milan Lekić – 12 mandata
3. Evropa sad – “Za Pljevlja” – četiri mandata
4. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – nula mandata
5. Saša Grbović, Nidal Idris – “Temelj za bolja Pljevlja” – Socijalistička narodna partija, Građanski pokret URA – dva mandata
6. “Prava stvar – Da pobijede Pljevlja” – Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija – devet mandata
Rožaje (nema kompletnih podataka)
Pravo glasa imalo je 22.806 građana.
1. Evropa sad – “Za Rožaje”
2. “Za budućnost Rožaja” – Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija –
3. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Rožaje” – 22 mandata
4. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – Seid Hadžić
5. Dritan Abazović – “Može Rožaje! Može Crna Gora!” – Građanski pokret URA
6. “Prava stvar – Koalicija za bolji život Rožaja” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Liberalna partija
7. Aleksa Bečić – “Idemo ljudi” – Demokrate
Budva (izvor Demokrate)
Pravo glasa imalo je 18.783.
1. Demokratski front – Milo Božović – „Budva na prvom mjestu“ – 49.50% – 18 mandata
2. Koalicija „Prava stvar, jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović“ – DPS, SDP, SD; LP i GI 21.maj“ – 26,17 % – devet mandata
3. Prava Crna Gora – „Držimo riječ – Marko Milačić za sve građane Budve“ – nula mandata
4. Socijalistička narodna partija – „Temeljno za Budvu“ – 3.49 % – jedan mandat
5. Koalicija Demokratska Crna Gora – Demos „Dragan Krapović – Idemo ljudi – Demokrate – Demos“ – 13,02 % – četiri mandata
6. Grupa birača Građanska akcija – “Božidar Vujičić Građanska akcija – Za bolju Budvu” – nula mandata
7. Građanski pokret URA – „Dritan Abazović – Može Budva Može Crna Gora” – 5,24 % – jedan mandat
Danilovgrad (izvor DF)
Pravo glasa imalo je 13.179 mandata.
1. “Prava stvar – koalicija Stabilno naprijed za Danilovgrad” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i Liberalna partija – Branko Bošković – deset mandata
2. Građanska inicijativa “21. maj” – Branko Baletić – nula mandata
3. Ujedinjeni za pravi grad – jedan mandat
4. Evropa sad – “Za Danilovgrad” – osam mandata
5. Aleksa Bečić – Demokrate – “Idemo ljudi” – pet mandata
6. SDP i Građani – “Svim srcem za Danilovgrad” – jedan mandat
7. Dritan Abazović – “Može Danilovgrad! Može Crna Gora!” – Građanski pokret URA – dva mandata
8. “Preokret za Danilovgrad” – Vuk Iković – jedan mandat
9. SNP – “Temeljno za Danilovgrad” – jedan mandat
10. Demokratski front – “Za budućnost Danilovgrada” – pet mandata
11. “Danilovgrađani naša snaga” – nula mandata
Zeta (izvor DF)
Pravo glasa imalo je 12.524 građana.
1. Demokratska Crna Gora – Aleksa Bečić – “Idemo ljudi – Idemo Zeta” – 21 %
2. Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate – “Prava stvar – Dokazano za Zetu” – 25 %
3. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Zetu – Slađana Kaluđerović” – 4,1 %
4. Demokratski front – “Za budućnost Zete” – 49 %
Tivat (izvor savez Da zapečatimo)
Pravo glasa imalo je 11.993.
1. “Temelj za bolji Tivat – URA-SNP” – nula mandata
2. Tivatska akcija i Goran Božović – “Časno i odgovorno za bolji Tivat- jer smijemo i umijemo – Mirko Kovačević” – jedan mandat
3. Bokeški forum – “Ajmo za Tivat, ajmo za Boku” – jedan mandat
4. “Prava stvar za Tivat svih nas“ – koalicija Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija – 12 mandata
5. Željko Komnenović – “Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad – Za Tivat” – deset mandata
6. Demokratski front – “Za budućnost Tivta i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija)” – tri mandata
7. HGI „Tivat – naše mjesto pod suncem” – tri mandata
8. Krtoljska lista – “Složno svi” – dva mandata
9. Arsenal za Tivat – nula mandata
Plav (izvor DPS-SDP-SD)
Pravo glasa u Plavu imalo je 9.364 građana.
1. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Plav” – sedam mandata
2. Koalicija “Zajedno za pobjednički Plav” – Socijaldemokrate, Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija – 16 mandata
3. Evropa sad – “Za Plav” – nula mandata
4. Esad Barjaktarević – “Može Plav! Može Crna Gora” – Građanski pokret URA, Albanska alternativa – tri mandata
5. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Plav” – jedan mandat
6. “Za našu budućnost” – Demokratska narodna partija, Nova srpska demokratija, Prava Crna Gora – četiri mandata
Kolašin (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 6.097 građana.
1. Socijalistička narodna partija – „Temeljno za Kolašin“ – 8,94 % – tri mandata
2. Demokratski front – „Za budućnost Kolašina“ – 13,69 % – četiri mandata
3. „Može Kolašin! Može Crna Gora! – Dritan Abazović – Građanski pokret URA i slobodni građani“ – 3,56 % jedan mandat
4. Evropa sad – „Za Kolašin“ – 11,61 % – tri mandata
5. Grupa birača – Za naš Kolašin – Momčilo Vukčević – 5,95 % – dva mandata
6. Vladimir Martinović – “Idemo ljudi” – Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – 26,74 % – devet mandata
7. Pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ – Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija – Socijaldemokrate – 29,51 % – devet mandata
Žabljak (izvor Demokrate)
Pravo glasa imao je 3.031 birač.
1. “Prava stvar, koalicija radimo i razvijamo Žabljak – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate Crne Gore” – 11 mandata
2. Demokratski front – “Za budućnost Žabljaka” – pet mandata
3. “Demokrate – Pero Popović – Idemo ljudi” – pet mandata
4. Durmitorska inicijativa – “Naš grad naša inicijativa” – šest mandata
5. “Velibor Ostojić – Prava Crna Gora – Držimo riječ – Marko Milačić” – jedan mandat
6. SNP – “Temeljno za Žabljak” – dva mandata
Plužine (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 2.382 birača.
1. “Aleksa Bečić – Demokrate – DSS – Idemo ljudi” – četiri mandata
2. “Za budućnost Pive – Nova srpska demokratija” – šest mandata
3. SNP – “Plužine znaju zašto” – 17 mandata
4. “Može Piva – Može Crna Gora – Dritan Abazović” – jedan mandat
5. “Prava stvar, koalicija Napredak za Plužine – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate Crne Gore“ – dva mandata
Šavnik (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 1.968 birača. Glasanje je, međutim, prekinuto na pet biračkih mjesta, i biće ponovljeno. Tamo gdje se glasalo, rezultati su sljedeći:
1. Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – Evropa sad – “Idemo ljudi” – 80 glasova
2. “Prava stvar – Koalicija Nastavljamo domaćinski za Šavnik” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate – 429 glasova
3. “Za budućnost Šavnika” – Socijalistička narodna partija – Nova srpska demokratija – Demokratska narodna partija – 424 glasa
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA1 дан ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA1 дан ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
















