New York Post uvrstio je Crnu Goru među šest destinacija u kojima su pojedini putnici prijavili neprijatna iskustva. Tekst se oslanja na komentare turista i izjave sagovornika, bez predstavljene metodologije koja bi omogućila pouzdano poređenje destinacija, piše investitor.me.

Crna Gora našla se u tekstu američkog New York Posta o destinacijama u kojima su pojedini turisti nezadovoljni ljubaznošću i odnosom prema gostima. Uz pohvale prirodnim ljepotama i hrani, list prenosi i oštre pritužbe dijela posjetilaca na osjećaj nedobrodošlice, navodi ovaj medij.

U članku autorke Rede Vigl, Crna Gora navedena je uz Pariz, Italiju, Njemačku, Južnu Koreju i Njujork. Za domaću turističku privredu ovakav medijski prikaz otvara pitanje koliko iskustvo gosta prati sliku destinacije koja se promoviše na međunarodnom tržištu.

Ipak, riječ je o medijskom izboru zasnovanom na pojedinačnim iskustvima, a ne o reprezentativnom istraživanju zadovoljstva turista. U tekstu nijesu navedeni uporedivi rezultati, uzorak ispitanika ili sistem bodovanja koji bi opravdali zaključak da Crna Gora ima jednu od najneljubaznijih turističkih usluga.

Šta pojedini turisti zamjeraju Crnoj Gori

New York Post prenosi objavu korisnika Reddita koji tvrdi da je tokom boravka u Crnoj Gori doživljavao neprijatne poglede, podsmijeh i nedostatak osnovne učtivosti. Prema njegovom opisu, ponašanje ljudi ostavljalo mu je utisak da svojim prisustvom smeta.

Drugi komentator, čije riječi list takođe navodi, pohvalio je hranu i pejzaže, ali je naveo da se zbog odnosa prema turistima ne bi vratio.

Takve ocjene predstavljaju lična iskustva njihovih autora. Iz prenesenih navoda nije moguće utvrditi koliko su ona rasprostranjena, koje su konkretne usluge koristili niti u kojoj mjeri opisuju iskustvo većine gostiju.

Komentari se, pritom, odnose i na susrete s lokalnim stanovništvom, pa ih ne treba automatski poistovjećivati sa ocjenom rada hotela, restorana i cijelog turističkog sektora.

Kulturne razlike mogu uticati na utisak gosta

Jedna od tema izvornog članka jeste razlika između neljubaznosti i ponašanja koje posjetioci drugačije tumače zbog sopstvenih očekivanja i kulturnih navika.

U primjerima iz Njemačke i Njujorka, dio komentatora objašnjava da kratka komunikacija, direktnost ili odsustvo neobaveznog razgovora ne moraju značiti neprijateljstvo prema turistima. U slučaju Italije, pojedini učesnici rasprave ukazuju na opterećenje popularnih mjesta velikim brojem posjetilaca.

Iskustva nijesu jednoznačna ni kada je riječ o Južnoj Koreji: uz negativne komentare, list prenosi i svjedočenja putnika koji su nailazili na izrazitu ljubaznost i spremnost ljudi da pomognu.

To dodatno pokazuje zašto pojedinačne internet objave nijesu dovoljne za opštu ocjenu gostoprimstva neke zemlje.

Za crnogorski turizam, pitanje je i poslovne reputacije

Iz poslovnog ugla, objavljivanje ovakvih iskustava u međunarodnom mediju predstavlja povod da se pažljivije razmotri odnos prema gostima.

Prirodne ljepote mogu privući posjetioca, ali na njegovu odluku da ponovo dođe utiče i svakodnevno iskustvo: način na koji je dočekan, jasnoća informacija, spremnost zaposlenih da pomognu i postupanje kada nastane problem.

Za turističke kompanije praktičan odgovor bio bi sistematično praćenje recenzija, provjera ponavljajućih pritužbi i ulaganje u komunikaciju zaposlenih s gostima. Tek tako se može razlikovati izolovano nezadovoljstvo od problema koji zahtijeva promjenu.

Pojedinačni negativni komentari nijesu presuda crnogorskom turizmu, ali jesu povod da se kvalitet odnosa prema gostu ozbiljno razmotri.

Iako Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na predloženo povećanje, građani i privreda mogli bi od naredne godine plaćati znatno veće naknade pri registraciji vozila. Za putnička vozila naknada raste sa 2,50 na pet eura, dok kod pojedinih kategorija teretnih vozila dostiže 362 eura. Ministarstvo finansija nije saglasno sa predloženim povećanjem godišnjih naknada za korišćenje puteva koje se plaćaju prilikom registracije vozila, ocjenjujući da bi predložena rješenja, sa povećanjima od 100 do čak 500 odsto, imala značajan uticaj na građane i privredu.

Prema mišljenju Ministarstva finansija, dostavljenom Ministarstvu saobraćaja, naknada za putnička vozila povećala bi se sa dosadašnjih 2,50 na najmanje pet eura, dok bi za autobuse iznos naknade, zavisno od kategorije, porastao sa 11,60 odnosno 13,60 eura na 30, odnosno 88 eura.

Za teretna vozila predviđeno je znatno veće povećanje i to sa dosadašnjih 3,40 do 63 eura, na raspon od 10 do 362 eura. Naknade za priključna vozila bile bi povećane sa 2,50–27,20 eura na tri do 100 eura.

Ministarstvo finansija u mišljenju navodi da je upravo obim predloženog povećanja razlog zbog kojeg ne daje saglasnost sa aspekta poslovnog ambijenta.

„Imajući u vidu obim i visinu predloženih povećanja naknada u rasponu od 100 odsto do 500 odsto, kao i njihov uticaj na privredu i građane, Ministarstvo finansija, sa aspekta uticaja na poslovni ambijent, nije saglasno sa predloženim rješenjem”, smatraju u resoru na čijem čelu je Novica Vuković.

Iz tog resora traže da se preispita opravdanost povećanja kako bi se, kako naglašavaju, uspostavila ravnoteža između potrebe za finansiranjem održavanja putne infrastrukture i prihvatljivog finansijskog opterećenja za korisnike vozila.

Ministarstvo saobraćaja: Naknade nijesu mijenjane 20 godina

U obrazloženju predložene odluke Ministarstvo saobraćaja navodi da se postojeće naknade primjenjuju još od 2005. godine i da više ne odgovaraju realnim troškovima održavanja i korišćenja putne infrastrukture.

„U proteklih 20 godina došlo je do kumulativnog rasta cijena i inflacije“, ističe se u obrazloženju, uz ocjenu da je usklađivanje naknada potrebno radi očuvanja njihove ekonomske svrhe, održivog finansiranja i pravične raspodjele troškova među korisnicima.

Kao jedan od razloga za donošenje nove odluke navodi se i usklađivanje crnogorskih propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije EU.Ministarstvo saobraćaja kao cilj navodi povećanje prihoda opština i stabilnije finansiranje javnih potreba, prije svega unapređenje lokalne putne infrastrukture.

Za putnička vozila od pet do 30 eura

Prema predloženom cjenovniku, naknada za putnička vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem iznosila bi pet eura za vozila do 900 kubika, sedam eura za 901–1.350 kubika, devet eura za 1.351–1.800 kubika, 11 eura za 1.801–2.500 kubika, 25 eura za 2.501–3.150 kubika i 30 eura za vozila sa zapreminom motora većom od 3.150 kubika.

Za putnička vozila sa šest do devet sjedišta ovi iznosi bi se množili sa 1,30, dok bi isti koeficijent važio i za PHEV vozila.

Kod električnih putničkih vozila predložene naknade kreću se od sedam do 30 eura, zavisno od snage elektromotora.

Motociklisti bi bili znatno manje opterećeni. Naknade se kreću od 1,50 do 3,50 eura, zavisno od radne zapremine motora.

Teretna vozila i autobusiKod autobusa predložena naknada zavisi od najveće dozvoljene mase i broja osovina, a kreće se od 30 eura za vozila sa dvije osovine do 5.000 kilograma, pa naviše.

Za teretna motorna vozila kategorije N1 naknada bi iznosila od 10 eura za vozila do 1.000 kilograma do 40 eura za vozila od 3.001 do 3.500 kilograma.

Kod težih teretnih vozila iznosi rastu znatno više, pa je za pojedine kategorije predviđena naknada od čak 362 eura.

Za priključna vozila predviđeni su različiti iznosi u zavisnosti od kategorije, broja osovina i najveće dozvoljene mase.

Ministarstvo finansija: Budžet nema primjedbi

Iako se protivi predloženom povećanju sa aspekta poslovnog ambijenta, Ministarstvo finansija nema primjedbi kada je riječ o uticaju odluke na državni budžet.

U mišljenju se navodi da za sprovođenje odluke nije potrebno izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava iz državnog budžeta Crne Gore, dok bi njena primjena donijela direktan prihod budžetima jedinica lokalne samouprave.

Predložena odluka predviđa da se godišnja naknada plaća prilikom podnošenja zahtjeva za produženje registracije, u jednokratnom iznosu unaprijed za 12 mjeseci. Za vozila koja se registruju na period kraći od godinu dana plaćao bi se srazmjerni iznos.

Odluka bi, prema predloženom tekstu, stupila na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivala bi se od 1. jula 2027. godine.

U analizi uticaja propisa navodi se i da javne konsultacije nijesu organizovane, dok je pri izradi predložene odluke korišćena eksterna podrška profesora Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Kako se zaključuje u obrazloženju, dodatni prihod od naknada bio bi usmjeren ka budžetima lokalnih samouprava, dok bi jedan od pokazatelja uspješnosti primjene nove odluke trebalo da bude poboljšano stanje mreže lokalnih puteva.

Aleksandra Obradović (CdM)

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.