Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić pozvao je predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića da pronađu zajednički jezik i nastave saradnju.

On je u otvorenom pismu istako da je važno da predsjednik i premijer pronađu „most koji će spojiti nepotreban jaz“, a onda da sa najdobronamjernijim saradnicima (bez ucjena i egolatrije) definišu principe i programe koje će zajednički realizovati u korist svih građana Crne Gore.

„Svaka odluka suprotna ovoj vodila bi u politički avanturizam i samodestrukciju, što bi imalo štetne posljedice za sve, a ponajviše za Crnu Goru“, naveo je Krivokapić.

Pismo Krivokapića prenosimo integralno:

Na današnji dan, prije tačno četiri godine, donio sam odluku da je moje jedino opredjeljenje da budem premijer, a ne igračka u rukama prevrtljivih političara, i da je jedino rješenje za izlazak iz hibridnog režima – ekspertska vlada. Obojica znate da smo tada definisali dvija ključna principa: 1) promjene, a ne zamjene, i 2) struka iznad politike.

U tom trenutku sam vas dvojicu, na bazi vaših referenci, prve prepoznao kao buduće ministre u ekspertskoj vladi. Dijeleći dobro i zlo imali smo, pored svih izazova, jedan suštinski – da osjetno unaprijedimo kvalitet života svih crnogorskih građana. Podsjećanja radi, nakon dolaska iz Japana u julu 2021. godine projektovao sam da će prosječna plata početkom 2025. godine biti 1000 eura.

Dakle, uspjeli smo da skrenemo pažnju sa glavne teme – nacionalizma, ali se ispostavilo da ekonomske teme nisu jedine važne u Crnoj Gori. Ispostavilo se da je jednako važna tema, iako još uvijek nedostižna – pravda. Zato i Njegoš smješta sve ljudske vrline u tu jednu. Pravednost.

Obojica znate da vam nikada ništa nisam nametao, već sam uvijek tražio najbolje rješenje koje odgovara određenom trenutku. Štitio sam vas i sve ostale članove 42. Vlade, dok sam prema vama dvojici iskazivao posebnu naklonost.

Protežirao sam vas na svakom mjestu i smatrao da ste vas dvojica najbolje što je Crna Gora mogla u tom trenutku da iznjedri na polju finansijsko-ekonomske ekspertize.

Ja sam se povukao iz političke kaljuge dok ste vi, kao mladi ljudi, to prepoznali kao prostor za nastavak političke borbe za bolju i zdraviju Crnu Goru, naslanjajući se na rezultate i kontinuitet 42. Vlade.

I tada sam vas intenzivno podržavao. Trudio se da vam pomognem, koliko je to bilo u mojoj moći, iako su vam brzo i slučajni prolaznici postali bliži od pravih i iskrenih prijatelja, koji su prema vama osjećali roditeljsku, bratsku ili sestrinsku naklonost. Zaboravili ste, međutim, da onaj koji se odrekne prijatelja biva po pravilu okružen neprijateljima.

U svim javnim nastupima sam se suzdržavao od kritika na vaš račun, a i kada sam to radio kroz intervjue ili tvitove, trudio sam se da prosijem sopstvene riječi kroz najfinije sito.

Težio sam, direktno ili indirektno, da vam ukažem na greške, jer nema čovjeka koji ne griješi. Sve sa ciljem da budete bolji i uspješniji.

Boljelo me je vaše razdvajanje, jer znam da ono nije imalo veze sa ideološkim ili programskim razlikama, već je, uvjeren sam u to, postalo stvar ličnog ponosa i sujete.

Zato ću vas podsjetiti na riječi patrijarha Pavla, koji je govorio da nije suština u tome „da budemo važni i slavni, već da budemo dorasli vremenu u kom smo i mjestu na kome smo”.

Sada, u ovom zaista prelomnom trenutku, imam obavezu zbog građana Crne Gore da vas pozovem da nastavite saradnju, ma koliko ona bila nepodnošljiva za vaše lične sujete. Da zbog interesa Crne Gore i njene evropske budućnosti, date sve od sebe da revitalizujete barem dio onoga što ste radili tokom 42. Vlade i osnivanja PES-a.

Nadam se da je, poslije podgoričkih izbora, kod vas nastupilo otrježnjenje i zato sam više nego ubijeđen da postoji prostor i šansa koju ne smijete propustiti. To od vas očekuju građani, koji su siti svakodnevnih izbora i koji gube povjerenje u trenutne političke procese.

Smjenjivost je polazna odrednica demokratije, ali u ovom trenutku vas dvojica, predsjedniče i premijeru, u interesu napretka i težnje da Crna Gora postane najbolje mjesto za život u ovom dijelu Evrope, imate jedinstvenu priliku da napravite, ne kratkoročni dogovor i riješite samo pitanje lokalne vlasti u Podgorici, već da sklopite primirje ili pakt o nenapadanju, nazovite ga kako god želite, do realizacije konačnog cilja a to je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To je vrhovni državni interes, a vaša je obaveza da se u tom smislu ponesete državnički.

Kohabitacija je neprirodna definicija u opisivanju odnosa između vas dvojice. Jer vi niste ni tradicionalni, ni ideološki suparnici. Sjetite se da je car Solomon od Boga tražio samo Mudrost.

Zato je važno da vas dvojica – mudro – pronađete most koji će spojiti nepotreban jaz, a onda da sa najdobronamjernijim saradnicima (bez ucjena i egolatrije) definišite principe i programe koje ćete zajednički realizovati u korist svih građana Crne Gore.

Svaka odluka suprotna ovoj vodila bi u politički avanturizam i samodestrukciju, što bi imalo štetne posljedice za sve, a ponajviše za Crnu Goru.

Odbor povjerenika u petak će održati drugu sjednicu na kojoj će izabrati predsjednika Opštine Berane. Sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda danas je zakazao predsjednik Odbora Zlatko Gligorović.

Vlada Crne Gore je 4. oktobra uvela prinudnu upravu u Beranama i imenovala odbor povjerenika, ali je ovo prvi put da se uvodi prinudna uprava a da neka opstina nema predsjednika još od 13. juna, odnosno 13. jula do kada nije uspjela rotacija na tom mjestu izmedju NSD i Demokrata.

Odbor povjerenika je na prethodnoj sjednici najavio da će ubrzati angazman, nakon što im je dostavljeno pismo sindikata Komunalnog preduzeća koji su se žalili da ne primaju plate jer nije usvojen rebalans budžeta.

Zato se očekuje da će to biti prioritetna odluka koju će predložiti predsjednik kojeg izabere Odbor povjerenika. Zbog ne usvojenog rebalansa plate ne primaju još neka preduzeća koja su istrošila budžet.

Vanredni lokalni izbori u Beranama su zakazani za 8. decembar, i do formiranja nove vlasti Odbor povjerenika mijenjace Skupstinu a novoizabrani predsjednik biti na toj funkciji do završetka izbornog ciklusa i izbora redovnog predsjednika.

Izvor: Portal RTCG

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada dovodi u pitanje svoju posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO-u.

„To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, rekao je Milatović u intervjuu za „Pobjedu“.

Smatra da bi novi izbori u Podgorici značili odlaganje suočavanja sa problemima i da bi trebalo da budu krajnja opcija, ali da je, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, „sud građana jedino pravično rješenje“.

Milatovića su pitali da li smatra da Crna Gora, s obzirom na neriješenu situaciju na čelu Generalštaba Vojske Crne Gore, trenutno odgovara svim izazovima i obavezama koje proističu iz njenog članstva u NATO-u, te kako gleda na javni sukob načelnika Genetalštaba VCG Zorana Lazarevića ministra odbrane Dragana Krapovića.

„Mislim da smo iz vida izgubili nekoliko važnih činjenica. Prvo, da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane, u tom pogledu, samo predlagač odluke. Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba“, rekao je Milatović.

„Drugo, podsjetiću da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu Savjeta. A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost“, dodoa je.

Kaže i da je Komisija za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, tom odlukom „samo potvrdila pogrešnost preduzetih radnji“ Krapovića, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Podsjeća i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO-u. Milatović je rekao da je više puta ukazivao Vladi da to narušava imidž države kao kredibilnog saveznika, te poručio da je to nedopustivo, „posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu“. Ocijenio je i da nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini.

„I peto, svjedočili smo neobičnim zahtjevima da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još uvijek neformalizovanom zahtjevu za ‘nadglasavanjem’ unutar Savjeta, imali smo i glasanja u parlamentu koja nijesu bila konzistentna sa našim strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse. Dakle, sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, kazao je Milatović.

Prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava

Rekao je da u priči oko izmjene politike državljanstava treba voditi računa o dvije stvari.

„Kao prvo, o potrebi ljudi koji decenijama žive u našoj zemlji, a još uvijek nemaju riješeno pitanje crnogorskog državljanstva, da isto ostvare i postanu ravnopravni dio društvene zajednice. Kao drugo, treba tražiti optimalno rješenje kojim bi s jedne strane bila uvažena potreba pripadnosti Crnoj Gori onih ljudi koji ne žive ovdje, a s druge strane spriječen mogući politički inženjering. U tom smislu, bilo bi dobro da Evropska unija bude aktivno uključena prilikom rješavanja ovog pitanja.

Smatra da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori.

„Kao i kod drugih važnih pitanja, ovdje je neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu. Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica“, poručio je Milatović.

„Novi izbori u Podgorici značili bi odlaganje suočavanja sa problemima“
On je, na pitanje da li je koalicija „Za bolju Podgoricu“ bliža odluci da bude dio buduće vlasti ili da će novi izbori na najbolji način pokazati ko je zaista sposoban da dobije povjerenje građana, rekao da su građani na izborima nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

„Novi izbori značili bi odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i, u tom smislu, trebali bi biti krajnja opcija. Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje. Ono što je važno da istaknem, a što sam ponovio više puta je da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup“.

„Ne pada mi na pamet da budem posredik u nesporazumu između Đukanovića i Vučića“

Milatović je, uz stav novinara da je na sceni kontinuirano povišen ton predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kada govori o Crnoj Gori, te njegovo impliciranje da se susjedna država i on lično ne miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, upitan i zbog čega nema zvaničnih odgovora crnogorskih institucija na takve izjave i konstatacije.

„Gospodin Vučić je u toku svog prisustva na Brdo-Brioni samitu u Tivtu svoje opaske konkretizovao u odnosu na bivšeg predsjednika Crne Gore i pojedine medije iz naše zemlje za koje smatra da ne izvještavaju profesionalno o stanju u Republici Srbiji. Nijesam konstatovao da je, u tom kontekstu, pominjao crnogorske državne institucije, čime bi se otvorio prostor za zvaničnu reakciju sa naše strane“, rekao je Milatović.

Kazao je da u potpunosti podržava slobodu medija da se bave temama za koje smatraju da su od značaja za njihovu uređivačku politiku i javni interes, uopšteno.

Milatović je rekao i da mu „ne pada na pamet“ da bude posrednik u, kako je rekao, nesporazumu između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Vučića.

„Podsjećam da smo sa samita u Tivtu izašli sa Deklaracijom sa važnim porukama koje se odnose na region, i na zajedničku evropsku budućnost. Za Crnu Goru je važno da je u Tivtu okupila sve lidere regiona koji su imali dijalog oko važnih tema i stali iza ovog zajedničkog dokumenta. To je suština“.

Poručio je da će se, dok god je predsjednik države, o Crnoj Gori odlučivati u Crnoj Gori i u njenom najboljem interesu. „To je način na koji ja vodim računa o zemlji koju predstavljam, u odnosu na bilo čije političke ili druge interese.“