Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada dovodi u pitanje svoju posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO-u.

„To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, rekao je Milatović u intervjuu za „Pobjedu“.

Smatra da bi novi izbori u Podgorici značili odlaganje suočavanja sa problemima i da bi trebalo da budu krajnja opcija, ali da je, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, „sud građana jedino pravično rješenje“.

Milatovića su pitali da li smatra da Crna Gora, s obzirom na neriješenu situaciju na čelu Generalštaba Vojske Crne Gore, trenutno odgovara svim izazovima i obavezama koje proističu iz njenog članstva u NATO-u, te kako gleda na javni sukob načelnika Genetalštaba VCG Zorana Lazarevića ministra odbrane Dragana Krapovića.

„Mislim da smo iz vida izgubili nekoliko važnih činjenica. Prvo, da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane, u tom pogledu, samo predlagač odluke. Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba“, rekao je Milatović.

„Drugo, podsjetiću da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu Savjeta. A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost“, dodoa je.

Kaže i da je Komisija za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, tom odlukom „samo potvrdila pogrešnost preduzetih radnji“ Krapovića, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Podsjeća i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO-u. Milatović je rekao da je više puta ukazivao Vladi da to narušava imidž države kao kredibilnog saveznika, te poručio da je to nedopustivo, „posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu“. Ocijenio je i da nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini.

„I peto, svjedočili smo neobičnim zahtjevima da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još uvijek neformalizovanom zahtjevu za ‘nadglasavanjem’ unutar Savjeta, imali smo i glasanja u parlamentu koja nijesu bila konzistentna sa našim strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse. Dakle, sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, kazao je Milatović.

Prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava

Rekao je da u priči oko izmjene politike državljanstava treba voditi računa o dvije stvari.

„Kao prvo, o potrebi ljudi koji decenijama žive u našoj zemlji, a još uvijek nemaju riješeno pitanje crnogorskog državljanstva, da isto ostvare i postanu ravnopravni dio društvene zajednice. Kao drugo, treba tražiti optimalno rješenje kojim bi s jedne strane bila uvažena potreba pripadnosti Crnoj Gori onih ljudi koji ne žive ovdje, a s druge strane spriječen mogući politički inženjering. U tom smislu, bilo bi dobro da Evropska unija bude aktivno uključena prilikom rješavanja ovog pitanja.

Smatra da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori.

„Kao i kod drugih važnih pitanja, ovdje je neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu. Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica“, poručio je Milatović.

„Novi izbori u Podgorici značili bi odlaganje suočavanja sa problemima“
On je, na pitanje da li je koalicija „Za bolju Podgoricu“ bliža odluci da bude dio buduće vlasti ili da će novi izbori na najbolji način pokazati ko je zaista sposoban da dobije povjerenje građana, rekao da su građani na izborima nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

„Novi izbori značili bi odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i, u tom smislu, trebali bi biti krajnja opcija. Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje. Ono što je važno da istaknem, a što sam ponovio više puta je da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup“.

„Ne pada mi na pamet da budem posredik u nesporazumu između Đukanovića i Vučića“

Milatović je, uz stav novinara da je na sceni kontinuirano povišen ton predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kada govori o Crnoj Gori, te njegovo impliciranje da se susjedna država i on lično ne miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, upitan i zbog čega nema zvaničnih odgovora crnogorskih institucija na takve izjave i konstatacije.

„Gospodin Vučić je u toku svog prisustva na Brdo-Brioni samitu u Tivtu svoje opaske konkretizovao u odnosu na bivšeg predsjednika Crne Gore i pojedine medije iz naše zemlje za koje smatra da ne izvještavaju profesionalno o stanju u Republici Srbiji. Nijesam konstatovao da je, u tom kontekstu, pominjao crnogorske državne institucije, čime bi se otvorio prostor za zvaničnu reakciju sa naše strane“, rekao je Milatović.

Kazao je da u potpunosti podržava slobodu medija da se bave temama za koje smatraju da su od značaja za njihovu uređivačku politiku i javni interes, uopšteno.

Milatović je rekao i da mu „ne pada na pamet“ da bude posrednik u, kako je rekao, nesporazumu između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Vučića.

„Podsjećam da smo sa samita u Tivtu izašli sa Deklaracijom sa važnim porukama koje se odnose na region, i na zajedničku evropsku budućnost. Za Crnu Goru je važno da je u Tivtu okupila sve lidere regiona koji su imali dijalog oko važnih tema i stali iza ovog zajedničkog dokumenta. To je suština“.

Poručio je da će se, dok god je predsjednik države, o Crnoj Gori odlučivati u Crnoj Gori i u njenom najboljem interesu. „To je način na koji ja vodim računa o zemlji koju predstavljam, u odnosu na bilo čije političke ili druge interese.“