U Crnoj Gori skoro svaki drugi stanovnik posjeduje automobil ili neku vrstu motornog i priključnog vozila, pokazuju podaci Vlade, odnosno 620.000 stanovnika imalo je na kraju prošle godine 256.180 registrovanih motornih i priključnih vozila.

Podaci o starosti tih automobila ipak ukazuju na loš standard jer su vozila u prosjeku stara 15,3 godine, a na sjeveru, u regiji koja je i ekonomski najugrožnija, taj prosjek je i do 20 godina.

Ipak, dok građani voze stara i dotrajala vozila, predsjednik države Milo Đukanović već dvije godine odbija da vrati „mercedes majbah“ koji je prilikom nabavke koštao oko 700.000 eura, piše Dan.

Podsjetimo, Agencija za nacionalnu bezbjednost je u novembru 2017. kupila dva identična „mercedesa majbah S650“, za koje je uplaćeno gotovo 1,3 miliona eura. Jedan od „majbaha“ koristi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a drugi je, dok je bio premijer, koristio poslanik DPS-a Duško Marković. Bivši premijer Zdravko Krivokapić nije koristio „majbah“ već su tokom mandata pokušavali da ga prodaju i sredstva opredijele za socijalne programe, navodi ovaj medij.

Građani u Crnoj Gori imaju najviše putničkih automobila i to 219.515, teretnih vozila 18.820, motocikala 6.137, priključnih vozila 3.456, vučnih vozila 1.927, autobusa 1.207, specijalnih i radnih vozila 459, kombija 359 i traktora 255. Najmanja prosječna starost vozila je u Budvi, 12,6 godina, u Kotoru 13 godina, u Podgorici 13,5 godina, dok je najveća u Andrijevici, 19,8 godina, Šavniku 19,5 godina, Plavu 18,8, Pljevljima 18,4 i u Beranama i Bijelom Polju 18 godina.

Prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, podaci o automobilima generalno reflektuju koliko je naše građanstvo siromašno i koliko zaostajemo za razvijenim zemljama, u kojima se auta nakon pet do osam godina zamjenjuju novim. Istovremeno, kako ističe, to pokazuje i koliko zastareli automobili prolaze našim putevima, naročito na sjeveru zemlje, ili kolokvijalno rečeno – u dobroj mjeri vozimo „krš“.

„To je nimalo zavidna situacija, jer je dobro poznato da je siguran automobil jedan od ključnih faktora bezbjednosti samih vozača i sigurnosti na putevima. Stoga je pitanje koliko su auta stara dvije decenije uopšte sigurna u vožnji i koliko ugrožavaju bezbjednost u saobraćaju. Takođe ću primijetiti da, dok mnogi građani voze stara auta, javni funkcioneri, političari ili menadzeri u državnim ili lokalnim kompanijama ne brinu o tome, jer se od našeg novca voze skupocjenim limuzinama.

Tako se aktuelni predsjednik države, zahvaljujući čijoj trodecenijskoj politici su građani u dobroj mjeri gurnuti u opšte siromaštvo, a zemlja se na brojnim domaćim i međunarodnim adresama označava kao korumpirana i s uplivom kriminala, vozi skupocjenim „majbahom“, vrijednim više stotina hiljada eura, iza čijih zatamnjenih stakala ne primjećuje sumornu sliku prosječnog građanina.

„Majbah“ mu je 2017. godište, a imajući u vidu da njegova partija sada podržava novu manjinsku vladu (izabranu na neustavan način), ne bi bilo iznenađenje da mu se vrlo brzo trguje novi „majbah“. Takođe, opšte je poznato i da čelnici ministarstava ili organa državnih i lokalnih vlasti voze skupocjene automobile. Sve od našeg novca“, ističe Mrdović u izjavi za Dan.

Prema riječima Mitra Radonjića iz Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, evidentno je povećanje broja vozila u Crnoj Gori, ali to govori u prilog činjenici da je vozilo zaista potreba, a ne luksuz.

„Još jedna nepobitna činjenica je da je starost vozila srazmjerna negativnom ekonomskom statusu građana s obzirom na prosječnu starost vozila“, smatra Radonjić.

Zarija Pavićević iz Alternative Crne Gore kaže da je prosječna starost vozila crnogorskih građana u skladu sa primanjima koje imaju.

„Radnik u Crnoj Gori može da sanja kupovinu novog vozila na kredit, jer su primanja nestabilna, a poslovi isuviše slabo plaćeni za kupovinu novog vozila. Zato je u našoj zemlji razvijen posao uvoza polovnih vozila. Ono što građani ne znaju jeste to da se kupovinom polovnog vozila troši mnogo više nego kupovinom novog. Svako onaj ko kupi polovan automobil star preko 10 godina ima višegodišnja ulaganja u održavanje, servisiranje, registraciju. Zato se na Zapadu automobili odbacuju poslije 10 godina. Taj otpad završava kod nas jer mi nemamo strogu politiku regulacije tog otpada. Jedino kod nas se još trguje „golfovima 2“, „audijima“ starim po 15 godina… To govori o tome koliko je slaba kupovna moć i slaba ekološka svijest kod nas“, ocjenjuje Pavićević.

Dodaje da Alternativa zna da bez podizanja nivoa prihoda ovo neće biti regulisano, a tek kad se podignu plate, kad budu iznad 1.000 eura, ovaj problem može biti riješen.

Sa starim vozilima se ugrožava i bezbjednost

Najveći broj registrovanih vozila je u Podgorici, 83.662, u Nikšiću 24.280, Baru 21.017, Herceg Novom 14.575, Budvi 13.622, Kotoru 12.067, Bijelom Polju 12.047 itd. U toku 2021. godine u Crnoj Gori prvi put je registrovano 17.527 motornih i priključnih vozila. Najviše je po prvi put registrovano motornih i priključnih vozila u 2021. godini u Podgorici, i to 6.005, a zatim u Nikšiću 1.910, u Baru 1.245, Bijelom Polju 1.027…

„Starost vozila bitno utiče na bezbjednost u saobraćaju, tako da smatram da bi država, po uzoru na recimo Hrvatsku, trebalo posebnim ekonomskim mjerama da stimuliše građane da zamijene vozila po sistemu staro za novo i time doprinese ne samo bezbjednosti nego i ekološkoj održivosti. Dakle, prosječna starost vozila u Crnoj Gori govori u prilog činjenici da nismo socijalno i ekonomski razvijeno društvo, da bezbjednost i sigurnost u saobraćaju nisu na zavidnom nivou, a ekološki doprinos je izuzetno nizak“, poručuje Mitar Radonjić.