DRUŠTVO
NEKADAŠNJI VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Država Ivicu Stankovića častila preko 48.000 eura
Stanković je dva puta od države dobijao stambeni kredit, i to u iznosima od 20.000 i 40.000 eura, od čega je državi vratio nešto preko 11.000 eura
Bivši vrhovni državni tužilac koji je penzionisan, Ivica Stanković, od države je dva puta dobijao stambeni kredit u ukupnom iznosu od 60.000 eura, od čega je vratio svega 11.648 eura, pokazuje dokumentacija Uprave za katastar i državnu imovinu koja je dostavljena „Danu“ na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. To znači da mu je država bukvalno poklonila 48.352 eura.
Prvi kredit od 20.000 eura Stanković je dobio rješenjem od 1. aprila 2005. godine, od čega je vratio 4.848 eura u ratama od 20,20 eura.
„Kreditna sredstva dodijeljena su u skladu sa odlukom Vlade od 1. aprila 2005. godine“, navodi se u ugovoru o vraćanju kredita koji su potpisali Ivica Stanković, a ispred Direkcije za javne nabavke direktor Blažo Šaranović.
Jedanaest godina kasnije (odlukom bivše vlade Duška Markovića od 9. marta 2016. godine), Stanković dobija od države novi povlašćeni stambeni kredit u iznosu od 40.000 eura „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“. Od tog iznosa Stanković je državi vratio svega 6.800 eura, a ugovor je zaključen između Stankovića i nekadašnjeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića. U trenutku dobijanja kredita 2016. godine, Stanković je u imovinskom kartonu prijavio dvosoban stan od 78 kvadrata i trosoban stan od 124 kvadrata, dok je njegova supruga Draginja Vuksanović Stanković u tom trenutku takođe imala dvije stambene jedinice, i to trosoban stan od 118 kvadrata i dvosoban stan od 68 kvadrata.
„Kredit u povlašćenom iznosu od 8.000 eura korisnik vraća u jednoj rati. Iznos iz stava 1 ovog člana umanjuje se na osnovu gotovinske uplate za iznos od 15 odsto i iznosi 6.800 eura koju će korisnik kredita uplatiti u roku od deset dana nakon potpisivanja ugovora na račun davaoca“, piše u ugovoru o stambenom kreditu Stankoviću u iznosu od 40.000 eura, prenosi Dan.
Intresantno je i da je Stanković u kartonu iz 2022, godinu po prestanku funkcije, između ostalog, prijavio novac od stambenog kredita Vlade u iznosu od preko 28.000 eura.
Povlašćeni kredit od 20.000 eura odlukom vlade Duška Markovića od 4. marta 2019. godine, dobio je tadašnji državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dražen Burić.
„Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 4.848,25 eura, a mjesečna rata 20,20 eura“, navodi se u ugovoru koju su potpisali Blažo Šaranović i Dražen Burić. Povlašćeni kredit je dobio radi „poboljšanja uslova stanovanja“.
Burić je godinu prije dobijanja stambenog kredita 2018. godine prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije stan od 37 kvadrata, dok su se na njegovu suprugu tada vodile dvije stambene jedinice, od 119 i 50 kvadrata.
Isti iznos povlašćenog stambenog kredita (20.000 eura) odlukom Vlade od 25. septembra 2017. godine dobio je i tadašnji državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veselin Vučković.
„Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 4.204,76 eura, a mjesečna rata je 70,08 eura“, navodi se u ugovoru između Blaža Šaranovića i Veselina Vučkovića. I on je kredit dobio radi „poboljšanja uslova stanovanja“. Vučković je godinu ranije Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio stan od 73 metra kvadratna.
„Za poboljšanje uslova stanovanja“ odlukom tadašnje vlade od 4. marta 2019. godine 30.000 eura povlašćenog kredita dobila je i tadašnja državna tužiteljka Ljiljana Lakić.
„Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 6.619 eura, a mjesečna rata 55,16 eura“, piše u ugovoru o stambenom kreditu za Ljiljanu Lakić. Na Lakić se godinu prije dobijanja stambenog kredita vodilo pola stana od 46 metara kvadratnih.
Radonjiću 40.000 eura za „poboljšanje uslova stanovanja“
Odlukom vlade Duška Markovića od 4. marta 2019. godine 40.000 eura stambenog kredita u cilju „poboljšanja uslova stanovanja“ dobio je i tadašnji rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
„Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 9.696 eura, a mjesečna rata je 40,41 euro“, piše u ugovoru o kreditu.
Radonjić je godinu prije dobijanja sredstava od Vlade prijavio da njegova supruga posjeduje stan, potkrovlje, plus tavan od oko 100 kvadrata.
Privilegije i za Jovanića
Vladin kredit od 40.000 svojevremeno je dobio i nekadašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koji je optužen za zloupotrebu službenog položaja. Njemu je kredit dat odlukom od 18. januara 2017. godine.
„Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 9.696 eura, a mjesečna rata 40,41 euro“, navodi se u ugovoru o kreditu za Jovanića, koji je godinu prije dobijanja stambenog kredita imao polovinu stana od 118 kvadrata, prenosi Dan.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“
Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca
Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja
Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ministarstvo sporta predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Njegošu
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
Tragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
Zatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
Poginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru