Connect with us

POLITIKA

BIVŠI PREMIJER I FUNKCIONER DPS-A

Duško Marković želi poslaničku platu, vratio bi penziju

Poslanička naknada po prestanku funkcije iznosila bi mu oko 1.950, a penzija oko 1.200 eura

Marković, Foto: Boris Pejović

Bivši predsjednik Vlade i donedavni poslanik DPS-a Duško Marković predao je Skupštini zahtjev da narednih 12 mjeseci prima naknadu po prestanku poslaničke funkcije, a istovremeno je Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja podnio zahtjev za obustavu isplate penzije, koju dobija od decembra 2020. godine, kako bi mogao da prima poslaničku naknadu.

Prema podacima iz imovinskog kartona poslanička naknada po prestanku funkcije iznosila bi mu oko 1.950, a penzija oko 1.200 eura.

Tako da se Marković odlučio da prima naknadu je jer za oko 750 eura veća od penzije.

Međutim, izvor “Vijesti” je kazao da je Marković u zahtjevu naveo netačnu informaciju – da je korisnik prijevremene penzije, a ne da je korisnik pune starosne penzije sa više od 40 godina radnog staža.

Prema tumačenju izvora “Vijesti” razlika je u tome što bi Marković, da je korisnik prijevremene penzije, imao pravo na poslaničku naknadu nakon prestanka te funcije, ako bi se odrekao te penzije, ali da nema pravo na poslaničku naknadu ako je korisnik staračke penzije bez obzira i ako zatraži obustavu njene isplate.

Marković je zahtjev za penzionisanje predao Fondu PIO 7. decembra 2020. godine, tri dana nakon što mu je prestao mandat predsjednika Vlade. Tada mu je izdato privremeno rješenje o priznanju starosne penzije sa 40 godina i pet mjeseci radnog staža.

Prema podatku iz imovinskog kartona penzija za decembar 2020. godine iznosila mu je 948 eura. Protekle dvije i po godine on je istovremeno primao poslaničku platu i penziju.

Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2008. godine, omogućeno je starosnim penzionerima da dopunski mogu da budu radno angažovani i da za taj rad primaju platu.

On je tokom 2021. godine, prema imovinskom kartonu, primao i poslaničku platu koja je iznosila 1.901 euro mjesečno, kao i penziju od 968 eura. Odnosno ukupno je u toj godini primo 22.820 eura na ime poslaničke plate i 11.622 eura penzije.

Marković je u 2022. godini primao platu poslanika koja je zavisno od mjeseci iznosila od 1.901 do 1.949 eura, odnosno ukupno 22.974 eura. U toj godini je nastavio da prima starosnu penziju koja je zbog usklađivanja porasla sa 948 na 1.093 eura, što je ukupno za tu godinu 12.291 euro.

Ukupno plate i penzije za tu godinu primio je 35.265 eura.

Na pitanje “Vijesti” o zahtjevu da prima poslaničku naknadu nakon prestanka funkcije, kao i o tome da li ima starosnu ili prijevremenu penziju, Marković je odgovorio da je podnio zahtjev za odobravanje naknade nakon prestanka funkcije i istovremeno zahtjev Fondu PIO da mu obustave isplatu privremene penzije ako mu se odobri naknada.

“Dakle, čekam odluku Administrativnog odbora da li imam pravo na naknadu i pod kojim uslovima. Pošto nijesam ispunio starosnu granicu za penzionisanje, penzija je privremena i konačno rješenje o stalnoj penziji se donosi nakon napunjenih 66 godina po Zakonu o radu ili 67 po Zakonu o državnim službenicima. U svakom slučaju, ne mogu primati penziju i naknadu. Podnio sam zahtjev Fondu PIO da mi zamrznu privremenu penziju ako ostvarim pravo na naknadu. Valjda kao i svaki drugi građanin mogu da se obratim institucijama. Zakon je jednak za sve i ne razumijem tu zabrinutost da li mogu ostvariti neko pravo mimo Zakona”, kazao je Marković.

Nedavno je u penziju otišao i dugogodišnji poslanik Predrag Bulatović, koji je kazao da zbog prijema starosne penzije nema pravo na poslaničku naknadu po prestanku funkcije već samo na otpremninu za odlazak u penziju od ukupno hiljadu i po eura.

O Markovićevom zahtjevu, kao i o drugim, odlučivaće novi administrativni odbor Skupštine nakon što se formira.

Skupština: Penzionisani poslanici ne mogu primati naknade

Na pitanje “Vijesti” o tome da li Marković ima pravo da dobija poslaničku naknadu ako je otišao u starosnu penziju, iz Skupštine nisu direktno odgovorili.

Naveli su da u novom sazivu nema 50 poslanika iz prethodnog saziva i da oni mogu ostvariti pravo na naknadu po prestanku funkcije ako nisu ostvarili pravo na penziju ili nisu izabrani i imenovani na druge javne funkcije.

“Sekretarijat Administrativnog odbora nema u posjedu informacije ko je od poslanika 27. saziva Skupštine ostvario pravo na penziju ili je izabran ili imenovan na drugu funkciju. Navedene informacije imaćemo nakon isteka roka od 30 dana od prestanka njihove poslaničke funkcije, kada budu podnijeti zahtjevi za ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije. Svi poslanici 27. saziva Skupštine Crne Gore koji su profesionalno obavljali funkciju, kojima nije potvrđen mandat u 28. sazivu Skupštine Crne Gore, i koji takođe nijesu nakon poslaničkog mandata imenovani i izabrani na drugu funkciju, zaposleni ili koriste pravo na penziju, mogu u roku od 30 dana od prestanka poslaničkog mandata ostvariti pravo na naknadu po prestanku funkcije”, naveli su u odgovoru iz Skupštine.

Izvor: Vijesti

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

„Spajić je kazao da će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o Srebrenici, ali je neće kosponzorisati“

Imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu

Spajić sa njemačkim kancelarom Šolcem danas u Berlinu, Foto: DPA

Njemački stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje NATO Milan Nič kazao je da je, između ostalog, pitao premijera Milojka Spajića o potencijalnom crnogorskom sponzorisanju Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, na šta je Spajić odgovorio da Crna Gore neće sponzorisati Rezoluciju, ali će je podržati.

Nič koji je član njemačkog Savjeta za vanjske poslove, imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu.

„Imao sam priliku da pitam Spajića o kretanju Crne Gore ka EU, da li je bolje da ide sama ili u manjoj grupi. Takođe, zanimalo me balansiranje između krhke parlamentarne većine naspram principa činilaca vlasti, kao i njegov stav i stav Vlade o predloženoj Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici“, naveo je Nič.

Kako je kazao, Spajić je istako da je kancelar Šolc potvrdio da Crna Gora ide ka članstvu u EU, i da će nakon dobijanja IBAR-a pokazati da je spremna da bude prva naredne članica.

„Kada su u pitanju regionalne tenzije i miješanje Beograda, Spajić tvrdi da je to stalno pitanje, ali je medijska percepcija pretjerana“, rekao je Nič.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Majke Srebrenice: „Hvala slobodarskom Cetinju i Đuraškoviću! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani istorije“

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici

Foto: Screenshot

Majke Srebrenice zahvalile su se danas Cetinju i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću zbog podrške Rezoluciji Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje.

„Zahvalne slobodarskom Cetinju! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani historije, hvala Vam!“, navodi se u objavi na društvenoj mreži Iks.

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici.

„Podrška Rezoluciji predstavlja znak posebnog poštovanja i žaljenja više od 8000 stradalih u genocidu u Srebrenici i poruku mira, suživota i jednakog prava na život svih, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost“, kazao je Đurašković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Vlada da bude sponzor predloga rezolucije o genocidu u Srebrenici

Nikolić objavio da Spajiću uputilo pismo 35 poslanika, među kojima su i trojica iz parlamentarne većine

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je objavio da je 35 poslanika uputilo pismo premijeru Milojku Spajiću, pozivajući Vladu da, bez daljeg odgađanja, donese odluku o kosponzorstvu predloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će se uskoro naći pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

„Tekst pisma koje je poslato Vladi Crne Gore, ponuđen je na potpis poslanicima svih poslaničkih klubova Skupštine Crne Gore, osim poslanicima nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji negiraju da se u Srebrenici dogodio genocid“, napisao je Nikolić na društvenoj mreži Iks.

Među potpisnicima pisma su i predstavnici skupštinske većine – član kluba poslanika Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, te poslanici Albanskog foruma Nikola Camaj i Artan Čobi.

Pismo su potpisali i poslanici DPS-a, Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca,

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije