Connect with us

POLITIKA

UGOVOR PROGLAŠEN TAJNIM, VIJESTI DOŠLE DO DOKUMENTACIJE

Dva miliona isparila iz Ministarstva odbrane dok je ministar bio Predrag Bošković?

Vijesti imale uvid u dokumenta koja potvrđuju da se za nabavku vojnih vozila “oshkosh” pojavljuje razlika od više od dva miliona eura između toga koliko je proizvođaču iz SAD plaćen ovaj posao i onoga kolika je njegova zvanično saopštena vrijednost. Ugovor 2019. potpisalo Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu bio Bošković (DPS)

Predrag Bošković

Crna Gora je nova lakoooklopljena vozila “oshkosh JLTV”, koje je za potrebe svoje vojske nabavila za vrijeme bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića (DPS), platila znatno skuplje u odnosu na cijenu koju su tom proizvođaču plaćali Ministarstvo odbrane SAD i neke druge države, potvrđuje dokumentacija u koju su “Vijesti” imale uvid.

Takođe, za ovaj aranžmana koji je potpisan 2019., pojavljuje se razlika od više od dva miliona eura u odnosu između toga koliko je proizvođaču iz SAD plaćen ovaj posao i onoga kolika je njegova zvanično saopštena vrijednost.

To proizlazi iz dokumentacije do koje su došle “Vijesti” i njene komparacije sa onim što je do sada javnosti bilo dostupno o ovom poslu, kojeg je Ministarstvo odbrane sa Boškovićem na čelu, označilo stepenom tajnosti.

Cijeli taj posao inače, od samog početka karakterišu kontroverze i netranspartentnost, iako je triječ o utrošku nekoliko desetina miliona eura novca crnogorskih poreskih obveznika.

”Vijesti” su i ranije pisale o nekim kontroverznim aspektima ove nabavke – jedne od tri velike inostrane kupovine naoružanja i opreme za Vojske Crne Gore realizovane za vrijeme Boškovićevog mandata na mjestu ministra odbrane, a koje će poreske obveznike koštati preko 100 miliona eura.

Crna Gora je 23. oktobra 2019. sa američkim proizvođačem “Oshksosh Defence” sklopila ugovor za kupovinu ukupno 67 lakooklopljenih patrolnih vozila za potrebe dvije pješadijske čete VCG.

Kupljena su vozila tipa “oshkosh JLTV”, a ugovor vrijedan 36,17 miliona dolara treba da se ispuni do 2023. Tada ističe rok za isporuku svih 67 naručenih vozila. Četiri vozila će biti u u komandnoj, odnosno varijanti za medicinsku evakuaciju, osam u protivoklopnoj naoružani sa vođenim protivtenkovskim raketama, a 55 komada će biti nadograđeno sa tzv. daljinski upravljanim borbenim stanicama opremljenim mitraljezima.

Vozila “Oshkosh”, foto: Predrag Bošković/Twitter

Do sada je isporučena trećina naručenih vozila, pri čemu Ministarstvo odbrane tokom mandata tri ministra, počev od Boškovića, nikada nije objavilo cijenu po kojoj su kupljeni, niti saopšti druge komercijalno-tehničke aspekte ovog posla. Na čelu MO bila je Olivera Injac a sada je Raško Konjević.

Za javnost je do danas ostala misterija ko je sačinjavao radni tim koji je ministar Bošković svojevremeno formirao sa zadatkom da izabere lakooklopljeno patrolno vozilo. Takođe, kako se u odnosu na činjenicu da je taj tim u uži izbor uvrstio pet tipova takvih vozila proizvođača iz NATO zemalja (Turske i Španije) na kraju posao sklopio sa “Oshkoshem” koji uopšte nije ni bio u tom užem izboru.

Najskuplja cijena koju je platilo MO

Iz dokumentacije do koje su “Vijesti” došle vidi se da prosječna cijena jednog crnogorskog oklopnog vozilla, po aranžmanu sklopio ministar Bošković i njegova tadašnja pomoćnica za materijalne resurse Alma Ljuljanaj – Jovićević (DPS), iznosi 412.746,48 dolara.

Za taj novac kupljeno je vozilo u tzv.bazičnoj konfiguraciji – bez sredstava veze, naoružanja i druge opreme, kao i bez uključenih troškova transporta, bez kontingenta rezervnih djelova makar za neki početni period korišćenja, te bez ikakvih uključenih stavki koje podrazumijevaju održavanje i slično.

Iako kompanija Oshkosh krije podatke koliko pojedinačno naplaćuje vozila koja isporučuje kupcima u nekoliko država svijeta, procjena Vlade SAD je da Ministarstvo odbrane SAD jedan “oshkosh” u prosjeku plaća od 344.000 do 395.000 dolara.

Po posljednjem velikom ugovoru koje je MO SAD sklopilo sa “Oshkoshem” za isporuku nove serije tih vozila ukupne vrijenosti 911 miliona dolara iz decembra 2020., cijena pojedinačnog primjerka a pala je na 333.000 eura.

Litvanija je sklopila posao vrijedan 170,8 miliona dolara za nabavku 500 vozila, koji za razliku od crnogorskog aranžmana, uključuje razne aspekte tehničke podrške proizvođača kupcu nakon nabavke (održavanje, rezervne djelove, servis itd). Tako, jedan litvanski “oshkosh JLTV” poreske obveznike te državi u prosjeku košta značajno manje nego jedan crnogorski naše građene – oko 341.600 dolara po komadu.

Rumunija je sklopila ugovor vrijedan 54,6 miliona dolara za nabavku 130 vozila. Prema javnosti dostupnim podacima, cijena po komadu, zavisno od opreme i naoružanja, kreće se od 230.000 do 433.000 dolara.

Vozila „Oshkosh“, foto: Predrag Bošković/Twitter

Belgija je septembra 2020. zaključila ugovor vrijedan 135 miliona eura za kupovinu 322 vozila, pri čemu treba imati u vidu da njih 135 dolazi opremljeno sa tzv. daljinski upravljanim borbenim stanicama, a 20 komada je u specijalno opremljenoj varijanti za medicinsku evakuaciju povrijeđenih sa bojišta.

Čak i sa takvom dodatnom opremom, belgijsko vozilo u prosjeku ispada daleko jefiniji od crnogorskog kada se uma u vidu da opremanje 55 naših vozila sa daljinski upravljanim borbenim stanicama izraelskog proizvođača Elbit Systems košta dodatnih 35 miliona eura – preko cijene koje plaćamo Oshkoshu za “suva” vozila.

Šta pokazuje račun proizvođača

”Vijesti” posjeduju račun koji je kompanija “Oshkmodsh Defence LLC” iz Viskonsina 31.avgusta 2020. ispostavila crnogorskom Ministarstvu odbrane na čijem je čelu tada još bio Predrag Bošković. U tom dokumentu se navode serijski brojevi 15 “oshkosh JLTV” naručenih tih vozila za Crnu Goru.

U njemu piše da je pojedinačna cijena od 412.746 dolara i 48 centi po komadu. Ukupna vrijednost ove nabavke je 4.952.957 dolara i 76 centi.

Na to treba dodati i troškove transporta od 1.225.527 dolara i 96 centi.

Račun sa vrijednošću pojedinačnog vozila iz prve isporuke za Crnu Goru, foto: Siniša Luković

Amerikanci su 11.septembra iste godine našem MO fakturisali i račun za ugradnju dodatne opreme, koja pojedinačno po vozilu iznosi 16.604,78 dolara, što čini ukupnu sumu od 498.143 dolara i 40 centi.

Kada se sabere pojedinačna cijena od 412.746, 48 dolara po vozilu za 67 komada, dodatna oprema vrijedna 16.604,78 dolara po komadu, troškovi transporta kakvi su iskazani za prvi isporučeni lot od 15 komada u avgustu 2020. (81.701,86 dolara po vozilu) to je ukupna cijena aranžmana koji je 2019. ugovorio MO iznosi 34.041.303 dolara.

Račun za transport prvog lotoa od 15 vozila za Crnu Goru

Račun za transport prvog lotoa od 15 vozila za Crnu Goru, foto: Siniša Luković

Preračunato u eure po prosječnom kursu koji je bio na snazi 23.oktobra 2019. (jedan dolar – 0,8931 eura) kada sklopljen ovaj ugovor, njegova ukupna vrijednost iznosi 30.402.288 eura. To je drastično manje od zvanične cijene koja je saopštena crnogorskoj javnosti a koja iznosi 32.303.427 eura (36,17 miliona dolara).

”Treba imati u vidu da je prvi lot isporučen vanrednim angažovanjem američke firme koja radi transport za Oshkosh jer je politički cilj Boškovića 2020. bio da se iz propagandih razloga, vozila dovedu na vrijeme kako bi bila prikazana javnosti na svečanosti povodom 7.oktobra – dana Vojske CG. Zato je transport tog prvog lota bio mnogo skuplji nego što bi to bio inače, pa i to treba imati u vidu kada se računaju orijentracioni ukupni transportni troškovi za 67 vozila,” kazao je izvor “Vijesti”.

”Vijesti” ni nakon skoro dva mjeseca nisu dobile odgovore na pitanja koja smo ovim povodom uputili Ministarstvu odbrane. Na naša pitanja nije odgovorio ni bivši ministar, sada poslanik DPS u Skupštini Predrag Bošković.

MF: Za nabavku vozila podignut kredit, MO u jesen 2019. dobio 30 miliona

Iz analitičkih kartica Ministarstva finansija o isplatama iz državnog trezora koje je objavio NVO MANS, vidi se da je neposredno nakon što je 23. oktobra 2019. potpisalo ugovor sa Amerikancima, MO u novembru te godne isplatilo 32.786.533 eura za, kako piše u analitičkoj kartici, “sredstva transporta”.

Bošković bez komentara: Bivši ministar na predstavljanju lakooklopnih vozila “oškoš”, foto: Vlada/Saša Matić

Sve transakcije odrađene su preko tadašnje Podgoričke banke – Societe Generale, pri čemu je prva u iznosu od 30 miliona eura realizovana 19. novembra, a kao izvor tih sredstva navodi se “kredit”. Preostale tri transakcije realizovane su preko iste banke 21.novembra i to u pojedinačnim iznosima od 2.657.008 eura, 125.798 eura i 3.727 eura, a kao izvor sredstva navodi se “budžet”.

Na pitanje koliko su, prema podacima Ministarstva finansija, od 2019.do danas, iznosili transferi iz budžeta prema MO, a po osnovu ugovora sa “ Oshkosh” iz 23.oktobra 2019, “Vijestima” je potvrđeno da je u jesen 2019. resor kojim je tada rukovodio Predrag Bošković dobio 30 miliona eura.

”Zakonom o budžetu za 2019. … predviđeno je zaduženje za potrebe MO, za potrebe nabavke oklopnih vozila, u iznosu od 30.000.000 eura. Članom istog Zakona definisano je da će se izdaci potrošačkih jedinica u Tekućem budžetu koji se finansiraju iz kredita, izvršavati u visini njihovog ostvarenja za potrebe MO za nabavku helikoptera i oklopnih vozila. Shodno tome, dana 22. 11. 2019. godine potpisan je Ugovor o dugoročnom kreditu između Crnogorske komercijalne banke i Vlade u iznosu od 30 miliona eura. Navedena kreditna sredstva su, dana 2. 12. 2019. prenijeta na glavni račun državnog Trezora i data na raspolaganje MO za potrebe nabavke oklopnih vozila,” rečeno je “Vijestima” iz MF.

Dodaje se i da je prema Zakonu o budžetu Crne Gore za 2019. bilo predviđeno i “zaduženje za potrebe MO, za potrebe nadogradnje lako-oklopnih vozila, u iznosu do 35.000.000 eura.” Shodno tome su tek naredne godine sklopljena dva ugovora o kreditu sa izraelskom Khapoalim bankom u ukupnom iznosu od 30 miliona eura.

Cifra narasla sa 31,7 miliona na 35 miliona eura

U Izvještaju o radu MO za 2019. godinu upravo je potpisivanje ugovora sa “Oshkosh Defence” kompanijom za kupovinu 67 lakooklopljenih patrolnih vozila, apostrofirano kao najveće dostignuće u opremanju oružanih snaga.

“U cilju implementacije NATO ciljeva sposobnosti, zaključen je ugovor o nabavci 67 lako oklopnih patrolnih vozila sa odgovarajućim borbenim sistemima, kroz Program inostranih vojnih prodaja Vlade SAD. Vrijednost nabavke vozila iznosi 36.165.106 dolara, a vrijednost nabavke daljinski upravljivih oružnih stanica i drugih borbenih sredstava i sistema iznosi 31.766.527 eura,” piše u tom izvještaju.

Kasnije, cifra koju su u javnosti zvaničnici MO navodili o vrijednosti posla sa Izraelcinma za daljinski upravljjanje borbene stanice, zvanično je “narasla” na 35 miliona eura.

POLITIKA

Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori

„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije