Connect with us

POLITIKA

UGOVOR PROGLAŠEN TAJNIM, VIJESTI DOŠLE DO DOKUMENTACIJE

Dva miliona isparila iz Ministarstva odbrane dok je ministar bio Predrag Bošković?

Vijesti imale uvid u dokumenta koja potvrđuju da se za nabavku vojnih vozila “oshkosh” pojavljuje razlika od više od dva miliona eura između toga koliko je proizvođaču iz SAD plaćen ovaj posao i onoga kolika je njegova zvanično saopštena vrijednost. Ugovor 2019. potpisalo Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu bio Bošković (DPS)

Predrag Bošković

Crna Gora je nova lakoooklopljena vozila “oshkosh JLTV”, koje je za potrebe svoje vojske nabavila za vrijeme bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića (DPS), platila znatno skuplje u odnosu na cijenu koju su tom proizvođaču plaćali Ministarstvo odbrane SAD i neke druge države, potvrđuje dokumentacija u koju su “Vijesti” imale uvid.

Takođe, za ovaj aranžmana koji je potpisan 2019., pojavljuje se razlika od više od dva miliona eura u odnosu između toga koliko je proizvođaču iz SAD plaćen ovaj posao i onoga kolika je njegova zvanično saopštena vrijednost.

To proizlazi iz dokumentacije do koje su došle “Vijesti” i njene komparacije sa onim što je do sada javnosti bilo dostupno o ovom poslu, kojeg je Ministarstvo odbrane sa Boškovićem na čelu, označilo stepenom tajnosti.

Cijeli taj posao inače, od samog početka karakterišu kontroverze i netranspartentnost, iako je triječ o utrošku nekoliko desetina miliona eura novca crnogorskih poreskih obveznika.

”Vijesti” su i ranije pisale o nekim kontroverznim aspektima ove nabavke – jedne od tri velike inostrane kupovine naoružanja i opreme za Vojske Crne Gore realizovane za vrijeme Boškovićevog mandata na mjestu ministra odbrane, a koje će poreske obveznike koštati preko 100 miliona eura.

Crna Gora je 23. oktobra 2019. sa američkim proizvođačem “Oshksosh Defence” sklopila ugovor za kupovinu ukupno 67 lakooklopljenih patrolnih vozila za potrebe dvije pješadijske čete VCG.

Kupljena su vozila tipa “oshkosh JLTV”, a ugovor vrijedan 36,17 miliona dolara treba da se ispuni do 2023. Tada ističe rok za isporuku svih 67 naručenih vozila. Četiri vozila će biti u u komandnoj, odnosno varijanti za medicinsku evakuaciju, osam u protivoklopnoj naoružani sa vođenim protivtenkovskim raketama, a 55 komada će biti nadograđeno sa tzv. daljinski upravljanim borbenim stanicama opremljenim mitraljezima.

Vozila “Oshkosh”, foto: Predrag Bošković/Twitter

Do sada je isporučena trećina naručenih vozila, pri čemu Ministarstvo odbrane tokom mandata tri ministra, počev od Boškovića, nikada nije objavilo cijenu po kojoj su kupljeni, niti saopšti druge komercijalno-tehničke aspekte ovog posla. Na čelu MO bila je Olivera Injac a sada je Raško Konjević.

Za javnost je do danas ostala misterija ko je sačinjavao radni tim koji je ministar Bošković svojevremeno formirao sa zadatkom da izabere lakooklopljeno patrolno vozilo. Takođe, kako se u odnosu na činjenicu da je taj tim u uži izbor uvrstio pet tipova takvih vozila proizvođača iz NATO zemalja (Turske i Španije) na kraju posao sklopio sa “Oshkoshem” koji uopšte nije ni bio u tom užem izboru.

Najskuplja cijena koju je platilo MO

Iz dokumentacije do koje su “Vijesti” došle vidi se da prosječna cijena jednog crnogorskog oklopnog vozilla, po aranžmanu sklopio ministar Bošković i njegova tadašnja pomoćnica za materijalne resurse Alma Ljuljanaj – Jovićević (DPS), iznosi 412.746,48 dolara.

Za taj novac kupljeno je vozilo u tzv.bazičnoj konfiguraciji – bez sredstava veze, naoružanja i druge opreme, kao i bez uključenih troškova transporta, bez kontingenta rezervnih djelova makar za neki početni period korišćenja, te bez ikakvih uključenih stavki koje podrazumijevaju održavanje i slično.

Iako kompanija Oshkosh krije podatke koliko pojedinačno naplaćuje vozila koja isporučuje kupcima u nekoliko država svijeta, procjena Vlade SAD je da Ministarstvo odbrane SAD jedan “oshkosh” u prosjeku plaća od 344.000 do 395.000 dolara.

Po posljednjem velikom ugovoru koje je MO SAD sklopilo sa “Oshkoshem” za isporuku nove serije tih vozila ukupne vrijenosti 911 miliona dolara iz decembra 2020., cijena pojedinačnog primjerka a pala je na 333.000 eura.

Litvanija je sklopila posao vrijedan 170,8 miliona dolara za nabavku 500 vozila, koji za razliku od crnogorskog aranžmana, uključuje razne aspekte tehničke podrške proizvođača kupcu nakon nabavke (održavanje, rezervne djelove, servis itd). Tako, jedan litvanski “oshkosh JLTV” poreske obveznike te državi u prosjeku košta značajno manje nego jedan crnogorski naše građene – oko 341.600 dolara po komadu.

Rumunija je sklopila ugovor vrijedan 54,6 miliona dolara za nabavku 130 vozila. Prema javnosti dostupnim podacima, cijena po komadu, zavisno od opreme i naoružanja, kreće se od 230.000 do 433.000 dolara.

Vozila „Oshkosh“, foto: Predrag Bošković/Twitter

Belgija je septembra 2020. zaključila ugovor vrijedan 135 miliona eura za kupovinu 322 vozila, pri čemu treba imati u vidu da njih 135 dolazi opremljeno sa tzv. daljinski upravljanim borbenim stanicama, a 20 komada je u specijalno opremljenoj varijanti za medicinsku evakuaciju povrijeđenih sa bojišta.

Čak i sa takvom dodatnom opremom, belgijsko vozilo u prosjeku ispada daleko jefiniji od crnogorskog kada se uma u vidu da opremanje 55 naših vozila sa daljinski upravljanim borbenim stanicama izraelskog proizvođača Elbit Systems košta dodatnih 35 miliona eura – preko cijene koje plaćamo Oshkoshu za “suva” vozila.

Šta pokazuje račun proizvođača

”Vijesti” posjeduju račun koji je kompanija “Oshkmodsh Defence LLC” iz Viskonsina 31.avgusta 2020. ispostavila crnogorskom Ministarstvu odbrane na čijem je čelu tada još bio Predrag Bošković. U tom dokumentu se navode serijski brojevi 15 “oshkosh JLTV” naručenih tih vozila za Crnu Goru.

U njemu piše da je pojedinačna cijena od 412.746 dolara i 48 centi po komadu. Ukupna vrijednost ove nabavke je 4.952.957 dolara i 76 centi.

Na to treba dodati i troškove transporta od 1.225.527 dolara i 96 centi.

Račun sa vrijednošću pojedinačnog vozila iz prve isporuke za Crnu Goru, foto: Siniša Luković

Amerikanci su 11.septembra iste godine našem MO fakturisali i račun za ugradnju dodatne opreme, koja pojedinačno po vozilu iznosi 16.604,78 dolara, što čini ukupnu sumu od 498.143 dolara i 40 centi.

Kada se sabere pojedinačna cijena od 412.746, 48 dolara po vozilu za 67 komada, dodatna oprema vrijedna 16.604,78 dolara po komadu, troškovi transporta kakvi su iskazani za prvi isporučeni lot od 15 komada u avgustu 2020. (81.701,86 dolara po vozilu) to je ukupna cijena aranžmana koji je 2019. ugovorio MO iznosi 34.041.303 dolara.

Račun za transport prvog lotoa od 15 vozila za Crnu Goru

Račun za transport prvog lotoa od 15 vozila za Crnu Goru, foto: Siniša Luković

Preračunato u eure po prosječnom kursu koji je bio na snazi 23.oktobra 2019. (jedan dolar – 0,8931 eura) kada sklopljen ovaj ugovor, njegova ukupna vrijednost iznosi 30.402.288 eura. To je drastično manje od zvanične cijene koja je saopštena crnogorskoj javnosti a koja iznosi 32.303.427 eura (36,17 miliona dolara).

”Treba imati u vidu da je prvi lot isporučen vanrednim angažovanjem američke firme koja radi transport za Oshkosh jer je politički cilj Boškovića 2020. bio da se iz propagandih razloga, vozila dovedu na vrijeme kako bi bila prikazana javnosti na svečanosti povodom 7.oktobra – dana Vojske CG. Zato je transport tog prvog lota bio mnogo skuplji nego što bi to bio inače, pa i to treba imati u vidu kada se računaju orijentracioni ukupni transportni troškovi za 67 vozila,” kazao je izvor “Vijesti”.

”Vijesti” ni nakon skoro dva mjeseca nisu dobile odgovore na pitanja koja smo ovim povodom uputili Ministarstvu odbrane. Na naša pitanja nije odgovorio ni bivši ministar, sada poslanik DPS u Skupštini Predrag Bošković.

MF: Za nabavku vozila podignut kredit, MO u jesen 2019. dobio 30 miliona

Iz analitičkih kartica Ministarstva finansija o isplatama iz državnog trezora koje je objavio NVO MANS, vidi se da je neposredno nakon što je 23. oktobra 2019. potpisalo ugovor sa Amerikancima, MO u novembru te godne isplatilo 32.786.533 eura za, kako piše u analitičkoj kartici, “sredstva transporta”.

Bošković bez komentara: Bivši ministar na predstavljanju lakooklopnih vozila “oškoš”, foto: Vlada/Saša Matić

Sve transakcije odrađene su preko tadašnje Podgoričke banke – Societe Generale, pri čemu je prva u iznosu od 30 miliona eura realizovana 19. novembra, a kao izvor tih sredstva navodi se “kredit”. Preostale tri transakcije realizovane su preko iste banke 21.novembra i to u pojedinačnim iznosima od 2.657.008 eura, 125.798 eura i 3.727 eura, a kao izvor sredstva navodi se “budžet”.

Na pitanje koliko su, prema podacima Ministarstva finansija, od 2019.do danas, iznosili transferi iz budžeta prema MO, a po osnovu ugovora sa “ Oshkosh” iz 23.oktobra 2019, “Vijestima” je potvrđeno da je u jesen 2019. resor kojim je tada rukovodio Predrag Bošković dobio 30 miliona eura.

”Zakonom o budžetu za 2019. … predviđeno je zaduženje za potrebe MO, za potrebe nabavke oklopnih vozila, u iznosu od 30.000.000 eura. Članom istog Zakona definisano je da će se izdaci potrošačkih jedinica u Tekućem budžetu koji se finansiraju iz kredita, izvršavati u visini njihovog ostvarenja za potrebe MO za nabavku helikoptera i oklopnih vozila. Shodno tome, dana 22. 11. 2019. godine potpisan je Ugovor o dugoročnom kreditu između Crnogorske komercijalne banke i Vlade u iznosu od 30 miliona eura. Navedena kreditna sredstva su, dana 2. 12. 2019. prenijeta na glavni račun državnog Trezora i data na raspolaganje MO za potrebe nabavke oklopnih vozila,” rečeno je “Vijestima” iz MF.

Dodaje se i da je prema Zakonu o budžetu Crne Gore za 2019. bilo predviđeno i “zaduženje za potrebe MO, za potrebe nadogradnje lako-oklopnih vozila, u iznosu do 35.000.000 eura.” Shodno tome su tek naredne godine sklopljena dva ugovora o kreditu sa izraelskom Khapoalim bankom u ukupnom iznosu od 30 miliona eura.

Cifra narasla sa 31,7 miliona na 35 miliona eura

U Izvještaju o radu MO za 2019. godinu upravo je potpisivanje ugovora sa “Oshkosh Defence” kompanijom za kupovinu 67 lakooklopljenih patrolnih vozila, apostrofirano kao najveće dostignuće u opremanju oružanih snaga.

“U cilju implementacije NATO ciljeva sposobnosti, zaključen je ugovor o nabavci 67 lako oklopnih patrolnih vozila sa odgovarajućim borbenim sistemima, kroz Program inostranih vojnih prodaja Vlade SAD. Vrijednost nabavke vozila iznosi 36.165.106 dolara, a vrijednost nabavke daljinski upravljivih oružnih stanica i drugih borbenih sredstava i sistema iznosi 31.766.527 eura,” piše u tom izvještaju.

Kasnije, cifra koju su u javnosti zvaničnici MO navodili o vrijednosti posla sa Izraelcinma za daljinski upravljjanje borbene stanice, zvanično je “narasla” na 35 miliona eura.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije