DRUŠTVO
PREMIJERNO PRIKAZAN U BEOGRADU
(VIDEO) Film „Oluja“ – potresna priča o protjerivanju Srba iz Krajine: Neke rane nikad ne zacijele
Scenario i režiju ove potresne ratne priče, prve koja govori o progonu 250.000 Srba 1995. godine potpisuje Miloš Radunović

Film „Oluja“ o stradanju i protjerivanju više od 250.000 Srba iz domova u Krajini nedavno je premijerno prikazan u Beogradu.
Scenario i režiju ove potresne ratne priče, prve koja govori o progonu Srba 1995. godine potpisao je Miloš Radunović.
Jednu od glavnih uloga igra Zlatan Vidović koji je za „Nova S“ govorio o utiscima nakon premijere, snimanju i važnosti ovog ostvarenja:
„Bilo je jako emotivno. Imam empatiju prema svemu što se dogodilo. Kada gledam i vraćam te slike, one u meni prouzrokuju tugu i saosjećanje. S druge strane, kao glumac jedva sam dočekao da vidim film jer smo ga jako dugo snimali, preko dvije godine. Publika je zaista lijepo prihvatila našu priču i srećan sam zbog toga“, kazao je on.
Pričajući o tematici, Vidović kaže da na ovim prostorima nikada neće proći dovoljno vremena da se govori o „tom zločinu počinjenom nevinim ljudima“:
„Neke rane nikad ne zacijele, ali je mnogo potrebnije da o njima pričamo, nego da o njima ćutimo. To je jedini izlaz ka nekom ozdravljenju, oprostu, drugačijem pogledu na sve. Zato mislim da je „Oluja“ jedna antiratna drama o ratu. Mislim da smo uspjeli da se sklonimo i od dnevnopolitičkih tema i ljudi koji su učestvovali i bili na tim funkcijama u to vrijeme. Napravili smo film o malom čovjeku“, kazao je Vidović.
Upitan kako se osjećao kada je prvi put pročitao scenario istakao je:
„Kada čitaš nešto, a znaš da se to zaista desilo mnogo je teže i stravičnije da procesuiraš to sve kroz sebe. Trebalo mi je par dana da shvatim da li sam ja dorastao da igram tako nešto u jednoj tako značajnoj temi. Malo vremena je prošlo između „Dare iz Jasenovca“ i „Oluje“. Nisam htio da upadnem u zamku da igram nešto slično, međutim, likovi su totalno drugačiji, sve je drugačije i napisano i snimljeno u odnosu na „Daru“. Zato sam odlučio da prihvatim i mislim da smo napravili jednu poštenu stvar“, zaključio je Vidović.
U filmu pored njega igraju i Jovo Maksić, Davor Janjić, Marija Pikić, Ljubiša Milišić, Maja Kolundžija, Novak Bilbija, Marko Baćović, Jelena Čović i Ivan Vujović.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom



















Nina
29.01.2023. 17:51 at 17:51
Sta reci,i ja sam dete izbjeglica,i moji roditelji iz Like smo ..Tuga,ja bi volela da ja i moji roditelji smo mogli isto podeliti i našu pricu.Dva puta smo ostavljali ognjišta prvi puta 92’isto iz Like.Deo je bio pod R.Hrvats tj ustaškom vlašću i dr put pad iz R.S Krajine.Cista izdaja naroda,prodato,povukli su narod rekavsi da u sumu ide dok ne prodje napad.Imala sam tada 20-21 god .A prvi put 15 -16 obuhvaćeni i okruzeni Ustašama, Maltretiranje,ponižavanje,,upadi u kuću ,razbijanje,oca,majku mene .Spavanje u jami na -20,nismo vatru smeli ložišti, struju nam isekli,potkopati mine pod temelje kuce…Onada mislimo da nasina smo jedva se izvukli , onda za 3 god opet. Put kolone put peške,na traktorima vise od 15-17 dana,i svasta,Preživjeli upade ustaša pokolj,bombard kolone.Glad,žeđ.Odvojenost,gledanje mrtve,obešene, popaljene kuce ,sela ,gazenje preko gomile mrtvih,krvi.Ne ponovilo se… Nikada vise.