DRUŠTVO
NAJMANJE VJERUJU PARTIJAMA
Građani najviše vjeruju zdravstvu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi
Povjerenje u zdravstveni sistem iskazalo je 44,6 odsto ispitanika, SPC se nalazi na drugom mjestu sa 40,7 odsto ispitanika koji su kazali da u nju imaju povjerenja, zatim obrazovni sistem sa 38,3 i Vojska Crne Gore (VCG) sa 38,1 odsto, pokazuje istraživanje agencije Mina i Cemi-ja

Građani u Crnoj Gori najviše povjerenja imaju u zdravstveni sistem, a najmanje u političke partije, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) i agencije MINA.
Istraživanje je sprovedeno od 5. do 22. marta, na uzorku od 961 ispitanika.
Povjerenje u zdravstveni sistem iskazalo je 44,6 odsto ispitanika, dok je samo 10,4 odsto reklo da ima povjerenja u političke partije.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) nalazi se na drugom mjestu sa 40,7 odsto ispitanika koji su kazali da u nju imaju povjerenja, zatim obrazovni sistem sa 38,3 i Vojska Crne Gore (VCG) sa 38,1 odsto.
U Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) povjerenja ima 35,3 odsto, a u Ujedinjene nacije 34,6.
Istraživanje je pokazalo da 33,7 odsto ispitanika ima povjerenja u Delegaciju Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, a u sistem socijalne zaštite 33,4 odsto.

foto: Mina
Policija uživa povjerenje 29,5 odsto ispitanika, Vaseljenska patrijaršija 29, nevladine organizacije (NVO) 28,6 odsto, a NATO 27,9.
U predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povjerenje ima 23,3 odsto ispitanika, a slijede Skupština sa 17,2, tužilaštvo 16,7 i sudstvo 16,2 odsto.
U Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC) povjerenja ima 15,7 odsto ispitanika, a u Vladu 13,7 odsto.
Istraživanje je pokazalo da više od 50 odsto ispitanika nema povjerenja u tužilaštvo, predsjednika države, sudstvo i Vladu.

foto: Mina
Da nema povjerenja u tužilaštvo kazalo je 55,2 odsto ispitanika, 51,8 odsto nema povjerenja u predsjednika, 51,6 u sudstvo, a u Vladu 51,4 odsto.
U Skupštinu povjerenja nema 47,6 odsto ispitanika, u CPC 47,4, a u političke partije 44,3 odsto.
Slijede NATO i policija, kojima ne vjeruje 34,9, odnosno 34 odsto ispitanika.
U Delegaciju EU u Crnoj Gori povjerenja nema 29,2 odsto ispitanika, u UN njih 28,8 odsto, a slijede VCG sa 27,2 odsto, SPC 26,4, sistem socijalne zaštite 26,3 i obrazovni sistem sa 24 odsto.
U SZO, prema rezultatima istraživanja, povjerenja nema 23,2 odsto ispitanika, a u NVO 22,7 odsto.
U zdravstveni sistem nema povjerenja najmanji broj ispitanika, odnosno njih 21,7 odsto.
Najveću prosječnu ocjenu povjerenja u institucije dobila je SPC, sa ocjenom 3,29.

foto: Mina
Na drugom mjestu nalazi se zdravstveni sistem čije povjerenje su ispitanici u prosjeku ocjenili 3,24, a slijede sa 3,12 obrazovni sistem, 3,11 SZO, VCG i sistem socijalne zaštite sa po 3,04 i UN sa prosječnom ocjenom tri.
Povjerenje ispitanika u Delegaciju EU u Crnoj Gori prosječno je ocijenjeno sa 2,99, a u Vaseljensku patrijaršiju sa 2,96.
Ispitanici su povjerenje u policiju prosječno ocijenili sa 2,79, u NATO sa 2,59, predsjednika 2,44, Skupštinu 2,42, političke partije 2,41, sudstvo 2,36, Vladu 2,32, tužilaštvo 2,31, dok je najslabije ocijenjeno povjerenje u CPC sa 2,21.
Najveći broj ispitanika zadovoljan je radom Ministarstva zdravlja, njih 38,3 odsto.

foto: Mina
Radom Ministarstva finansija i socijalnog staranja zadovoljno je 34,6 odsto ispitanika, a ekonomskog razvoja 32,5 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je 27,1 odsto ispitanika zadovoljno radom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a 26,6 odsto Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP).
Radom ministarstava odbrane i kapitalnih investicija zadovoljno je 25,6, odnosno 22,6 odsto ispitanika.
Više od 20 odsto ispitanika zadovoljno je i radom predsjednika, kao i ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, javne uprave, digitalnog društva i medija, i vanjskih poslova.
Radom predsjednika zadovoljno je 22,3 odsto ispitanika, Ministarstva poljoprivrede 22,2, javne uprave njih 20,5, a vanjskih poslova 20,4 odsto ispitanika.
Slijede Skupština, čijim radom je zadovoljno 17,9 odsto ispitanika, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava 16,8 i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa 16,4 odsto.
Radom premijera Zdravka Krivokapića zadovoljno je 14,5 odsto ispitanika, Vlade 14,1, a potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića 13,8 odsto.
Radom političkih partija zadovoljno je 8,9 odsto ispitanika.
Najveći broj ispitanika, njih 54,8 odsto nije zadovoljno radom Abazovića, a slijede predsjednik sa 53,1 odsto, premijer sa 51,4, političke partije 45 i Skupština sa 43,3 odsto.

foto: Mina
Radom ministarstava ekologije i pravde, ljudskih i manjinskih prava nije zadovoljno 36,7, odnosno 36,3 odsto, a slijede ministarstva vanjskih poslova sa 36,1 odsto, prosvjete, nauke, kulture i sporta 33 i poljoprivrede 32,7 odsto.
Više od 30 odsto ispitanika nije zadovoljno ni radom Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, njih 31,4 odsto, a slijede resori unutrašnjih poslova sa 28, 5 odsto, odbrane 28,3, kapitalnih investicija 27,9 i ekonomskog razvoja 26 odsto.
Po 25 odsto ispitanika nije zadovoljno radom ministarstava finansija i socijalnog staranja i zdravlja, a najmanje ispitanika nezadovoljno je radom Vlade, odnosno njih 14,1 odsto.
Najveću ocjenu zadovoljstva institucijama dobilo je Ministarstvo zdravlja, koje su ispitanici prosječno ocijenili sa 3,13.

foto: Mina
Slijede ministarstva finansija i socijalnog staranja sa 3,09, ekonomskog razvoja 3,03, odbrane i unutrašnjih poslova sa 2,87 i kapitalnih investicija 2,86.
Ispitanici su zadovoljstvo u Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta prosječno ocijenili sa 2,82, resor poljoprivrede sa 2,77, javne uprave 2,76, a vanjskih poslova 2,67.
Kada su u pitanju ministarstva, najmanju prosječnu ocjenu ispitanika dobili su sa 2,62 Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa 2,6.
Ispitanici su zadovoljstvo Skupštinom prosječno ocijenili 2,5, predsjednikom 2,44, partijama 2,41, a Vladom i premijerom 2,34.
Zadovoljstvo potpredsjednikom Vlade je najslabije je ocijenjeno, i prosječno iznosi 2,28.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
HRONIKA3 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA3 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA3 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA3 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA3 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA3 дана ranijeUhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru










