DRUŠTVO
NAJMANJE VJERUJU PARTIJAMA
Građani najviše vjeruju zdravstvu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi
Povjerenje u zdravstveni sistem iskazalo je 44,6 odsto ispitanika, SPC se nalazi na drugom mjestu sa 40,7 odsto ispitanika koji su kazali da u nju imaju povjerenja, zatim obrazovni sistem sa 38,3 i Vojska Crne Gore (VCG) sa 38,1 odsto, pokazuje istraživanje agencije Mina i Cemi-ja

Građani u Crnoj Gori najviše povjerenja imaju u zdravstveni sistem, a najmanje u političke partije, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) i agencije MINA.
Istraživanje je sprovedeno od 5. do 22. marta, na uzorku od 961 ispitanika.
Povjerenje u zdravstveni sistem iskazalo je 44,6 odsto ispitanika, dok je samo 10,4 odsto reklo da ima povjerenja u političke partije.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) nalazi se na drugom mjestu sa 40,7 odsto ispitanika koji su kazali da u nju imaju povjerenja, zatim obrazovni sistem sa 38,3 i Vojska Crne Gore (VCG) sa 38,1 odsto.
U Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) povjerenja ima 35,3 odsto, a u Ujedinjene nacije 34,6.
Istraživanje je pokazalo da 33,7 odsto ispitanika ima povjerenja u Delegaciju Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, a u sistem socijalne zaštite 33,4 odsto.

foto: Mina
Policija uživa povjerenje 29,5 odsto ispitanika, Vaseljenska patrijaršija 29, nevladine organizacije (NVO) 28,6 odsto, a NATO 27,9.
U predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povjerenje ima 23,3 odsto ispitanika, a slijede Skupština sa 17,2, tužilaštvo 16,7 i sudstvo 16,2 odsto.
U Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC) povjerenja ima 15,7 odsto ispitanika, a u Vladu 13,7 odsto.
Istraživanje je pokazalo da više od 50 odsto ispitanika nema povjerenja u tužilaštvo, predsjednika države, sudstvo i Vladu.

foto: Mina
Da nema povjerenja u tužilaštvo kazalo je 55,2 odsto ispitanika, 51,8 odsto nema povjerenja u predsjednika, 51,6 u sudstvo, a u Vladu 51,4 odsto.
U Skupštinu povjerenja nema 47,6 odsto ispitanika, u CPC 47,4, a u političke partije 44,3 odsto.
Slijede NATO i policija, kojima ne vjeruje 34,9, odnosno 34 odsto ispitanika.
U Delegaciju EU u Crnoj Gori povjerenja nema 29,2 odsto ispitanika, u UN njih 28,8 odsto, a slijede VCG sa 27,2 odsto, SPC 26,4, sistem socijalne zaštite 26,3 i obrazovni sistem sa 24 odsto.
U SZO, prema rezultatima istraživanja, povjerenja nema 23,2 odsto ispitanika, a u NVO 22,7 odsto.
U zdravstveni sistem nema povjerenja najmanji broj ispitanika, odnosno njih 21,7 odsto.
Najveću prosječnu ocjenu povjerenja u institucije dobila je SPC, sa ocjenom 3,29.

foto: Mina
Na drugom mjestu nalazi se zdravstveni sistem čije povjerenje su ispitanici u prosjeku ocjenili 3,24, a slijede sa 3,12 obrazovni sistem, 3,11 SZO, VCG i sistem socijalne zaštite sa po 3,04 i UN sa prosječnom ocjenom tri.
Povjerenje ispitanika u Delegaciju EU u Crnoj Gori prosječno je ocijenjeno sa 2,99, a u Vaseljensku patrijaršiju sa 2,96.
Ispitanici su povjerenje u policiju prosječno ocijenili sa 2,79, u NATO sa 2,59, predsjednika 2,44, Skupštinu 2,42, političke partije 2,41, sudstvo 2,36, Vladu 2,32, tužilaštvo 2,31, dok je najslabije ocijenjeno povjerenje u CPC sa 2,21.
Najveći broj ispitanika zadovoljan je radom Ministarstva zdravlja, njih 38,3 odsto.

foto: Mina
Radom Ministarstva finansija i socijalnog staranja zadovoljno je 34,6 odsto ispitanika, a ekonomskog razvoja 32,5 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je 27,1 odsto ispitanika zadovoljno radom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a 26,6 odsto Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP).
Radom ministarstava odbrane i kapitalnih investicija zadovoljno je 25,6, odnosno 22,6 odsto ispitanika.
Više od 20 odsto ispitanika zadovoljno je i radom predsjednika, kao i ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, javne uprave, digitalnog društva i medija, i vanjskih poslova.
Radom predsjednika zadovoljno je 22,3 odsto ispitanika, Ministarstva poljoprivrede 22,2, javne uprave njih 20,5, a vanjskih poslova 20,4 odsto ispitanika.
Slijede Skupština, čijim radom je zadovoljno 17,9 odsto ispitanika, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava 16,8 i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa 16,4 odsto.
Radom premijera Zdravka Krivokapića zadovoljno je 14,5 odsto ispitanika, Vlade 14,1, a potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića 13,8 odsto.
Radom političkih partija zadovoljno je 8,9 odsto ispitanika.
Najveći broj ispitanika, njih 54,8 odsto nije zadovoljno radom Abazovića, a slijede predsjednik sa 53,1 odsto, premijer sa 51,4, političke partije 45 i Skupština sa 43,3 odsto.

foto: Mina
Radom ministarstava ekologije i pravde, ljudskih i manjinskih prava nije zadovoljno 36,7, odnosno 36,3 odsto, a slijede ministarstva vanjskih poslova sa 36,1 odsto, prosvjete, nauke, kulture i sporta 33 i poljoprivrede 32,7 odsto.
Više od 30 odsto ispitanika nije zadovoljno ni radom Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, njih 31,4 odsto, a slijede resori unutrašnjih poslova sa 28, 5 odsto, odbrane 28,3, kapitalnih investicija 27,9 i ekonomskog razvoja 26 odsto.
Po 25 odsto ispitanika nije zadovoljno radom ministarstava finansija i socijalnog staranja i zdravlja, a najmanje ispitanika nezadovoljno je radom Vlade, odnosno njih 14,1 odsto.
Najveću ocjenu zadovoljstva institucijama dobilo je Ministarstvo zdravlja, koje su ispitanici prosječno ocijenili sa 3,13.

foto: Mina
Slijede ministarstva finansija i socijalnog staranja sa 3,09, ekonomskog razvoja 3,03, odbrane i unutrašnjih poslova sa 2,87 i kapitalnih investicija 2,86.
Ispitanici su zadovoljstvo u Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta prosječno ocijenili sa 2,82, resor poljoprivrede sa 2,77, javne uprave 2,76, a vanjskih poslova 2,67.
Kada su u pitanju ministarstva, najmanju prosječnu ocjenu ispitanika dobili su sa 2,62 Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa 2,6.
Ispitanici su zadovoljstvo Skupštinom prosječno ocijenili 2,5, predsjednikom 2,44, partijama 2,41, a Vladom i premijerom 2,34.
Zadovoljstvo potpredsjednikom Vlade je najslabije je ocijenjeno, i prosječno iznosi 2,28.
DRUŠTVO
Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma
„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.
„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.
Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.
„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.
„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.
Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.
„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.
„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.
Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.
„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.
Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.
Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.
Zato načelnik Babović poručuje.
„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.
Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.
„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.
Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.
Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)
DRUŠTVO
Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne
Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.
Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.
Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.
Policija je na terenu i provjerava navode.
Uviđaj u toku…
DRUŠTVO
Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.
U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.
Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.
Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.
Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.
„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.
„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.
Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.
„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.
U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.
„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.
Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.
„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.
Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.
Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.
Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.
„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.
Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.
Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.
Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.
Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.
Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.
Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
HRONIKA8 сати ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA1 дан ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje











