Connect with us

POLITIKA

"TO NE ZNAČI DA ĆE NOVA VLADA BITI PROTIV NATO I EVROPSKIH INTEGRACIJA"

Đeljošaj smatra: Za Crnu Goru je dobro da SNP bude dio manjinske Vlade

Lider Albanske alternative kazao da su manjinske partije u pregovorima učestvovale jedinstveno i da je dogovoreno da njima pripadne mjesto potpredsjednika vlade i pet resora – ministarstva kapitalnih investicija, rada i socijalnog staranja, koje će se izdvojiti iz Ministarstva finansija, kao i ministarstva ljudskih i manjinskih prava, nauke i digitalizacije i ministarstvo javne uprave

Ibrahimović (BS), Abazović (URA), Joković (SNP) i Đeljošaj (Albanska alternativa)

Socijalistička narodna partija (SNP) treba da bude dio nove vlade, jer je to dobro za evropske inregracije Crne Gore i stabilnost u državi, ocijenio je lider Albanske alternative Nik Đeljošaj.

On je kazao da su manjinske partije od početka imale stav da je dobro da ta stranka bude dio izvršne vlasti.

„Dosta truda smo uložili da SNP bude dio ove vlade. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za proces evropskih integracija, za razvoj ekonomije, stabilnost u državi“, rekao je Đeljošaj u intervjuu agenciji MINA.

On je istakao da ne misli da će vlada, time što je SNP u njoj, biti drugačije raspoložena protiv NATO-a ili evropskih integracija.

„Ja mislim suprotno, da je to dobro i veliki napredak, i da je to dodatna vrijednost vladi, ne samo SNP nego i ostali koji budu njen dio“, kazao je Đeljošaj.

On je rekao da su manjinske partije u pregovorima učestvovale jedinstveno i da je dogovoreno da njima pripadne mjesto potpredsjednika vlade i pet resora.

To su, kako je naveo, ministarstva kapitalnih investicija, rada i socijalnog staranja, koje će se izdvojiti iz Ministarstva finansija, kao i ministarstva ljudskih i manjinskih prava, nauke i digitalizacije i ministarstvo javne uprave.

„U narednim danima će se manjinske partije dogovarati kojim će resorima koji subjekt da rukovodi, i nadam se ubrzo izaći sa personalnim rješenjima“, rekao je Đeljošaj.

On je pojasnio da će se Albanska lista i koalicija Jednoglasno sa Bošnjačkom strankom dogovoriti kako će preuzeti odgovornost u tih pet resora.

Na pitanje koje su glavne odrednice sporazuma za novu vladu, Đeljošaj je kazao da je u principu to ono što se vidjelo u medijima.

„Ono što se nagađalo u zadnje vrijeme, a to je najosnovije za nas, jeste da će ta vlada imati evropsku agendu“, rekao je Đeljošaj.

Kako je kazao, najvažnije je da dođu do većine da odblokiraju Ustavni sud, izaberu VDT-a, da sudska i tužilačka organizacija bude u punom kapacitetu kako bi dobili bolji izvještaj.

„Odnosno kako bismo konačno krenuli ka onome što je najvažnije za manjinske partije, a to je da se odblokira proces prema Evropskoj uniji (EU)“, dodao je Đeljošaj.

On je istakao da je Albanska lista tražila da dođe do decentralizacije vlasti jer, kako je naveo, trenutna centralizacija nije dobra i ne ide u korist građanima i rješavanju njihovih problema.

Na pitanje da li su dio tog sporazuma uslovi koje je postavio SNP, Đeljošaj je kazao da nijedna vlada ne treba da pobjegne od otvorenih pitanja koja su se nametnula kao prioriteti u društvu.

„Za koja i mi smatramo da treba da se otvore i da dođemo do rješenja koja su na osnovu Ustava, zakona i dobre prakse“, dodao je Đeljošaj.

Đeljošaj je kazao da namaju ništa protiv da dođe do rješenja i potpisivanja temeljnog ugovora, zasnovanog na Ustavu i zakonima Crne Gore, kao što je i sa ostalim vjerskim zajednicama.

On je istakao da je popis proces koji je trebao da se desi na svakih deset godina, i da se dođe do šireg konsenzusa.

„Mi smatramo da i te teme treba da budu dio rješenja ove vlade, i ako uspijemo da ostanemo što duže na okupu i ako bude vremena, jer na početku je bilo priče da se vlada limitira na godinu“, rekao je Đeljošaj.

Upitan da li je sporazumom predviđeno kako će se donosti odluke na vladi, Đeljošaj je rekao da je vidio tu dilemu, ali da je nije razumio u potpunosti.

Kako je naveo, zakonima je definisano kako se te odluke donose.

„Ukoliko već sada ostavljamo dilemu i mogućnost preglasavanja na vladi, onda mislim da i ne treba da je formiramo“, istakao je Đeljošaj.

On smatra da treba da ostane onako kako jeste.

„Vlada je kolektivni organ, da zajednički radimo, da doprinesemo, da jačamo ekonomiju, idemo prema evropskim integracijama, a ne unaprijed da imamo takva razmišljanja da li će moći neko u nekom procesu nešto da blokira na vladi“, kazao je Đeljošaj.

On je kazao da su manjinske partije od početka radile puno da dođe do formiranja nove vlade.

„Jer smo ubijeđeni da će ona donijeti napredak državi, da će se vitalni interesi Crne Gore očuvati i da su orijentacije Crne Gore prema EU, NATO-u i zapadu osnovne odrednice“, rekao je Đeljošaj.

Prema njegovim riječima, ako bude državničke odgovornosti, ukoliko subjekti koji razgovaraju o tome vole državu i žele napredak Crne Gore i da ona profunkcioniše, vlada će „biti sjutra“.

Đeljošaj smatra da je velika odgovornost na liderima političkih subjekata, odnosno partijama koje su dio tog procesa.

„Da vidimo u narednim danima kolika je njihova odgovornost, ukoliko bude odgovornosti za državu, mislim da nema prepreka da već naredne nedjelje imamo novu vladu“, rekao je Đeljošaj.

On je podsjetio da je ustavni rok do početka juna, dodajući da je to jedino što ih po Ustavu obavezuje.

„Ne bih o rokovima. Moje razmišljanje je da bi, da nam je bio prioritet država, imali vladu možda i prije mjesec“, kazao je Đeljošaj.

On je dodao da se u tom procesu vidjelo ko gleda državne, a ko lične i partijske interese.

„Meni je drago, kao političaru da sam to vidio, a manjinske partije su gledale samo državni interes Crne Gore“, rekao je Đeljošaj.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Vučić pita Crnu Goru: Kakav je smisao rezolucije o Srebrenici, kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je?

Uvodna obraćanja na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da su organizovali veličanstven skup i da očekuju velike stvari.

On je to rekao u uvodnom dijelu trećeg regionalnog samita o Planu rasta za Zapadni Balkan, koji organizuje u Kotoru.

Samit okuplja sve lidere Zapadnog Balkana i dalje će operacionalizovati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da iz BiH dolaze spremni kada je u pirtanju implementacija Plana rasta. Istakla je da je raduje da pored panela, BiH bi trebalo da bude domaćin sljedećeg panela.

Premijer Kosova Aljbin Kurti je rekao da su u Crnoj Gori imali prijatelja, jer su Albanci našli sklonište i gostoprimstvo na čemu su im zahvalni.

Istakao je da se zahvaljuje Spajiću na gostoprimstvu i organizaciji sastanka.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o Srebrenici.

„Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je“, pitao je on.

Istakao je da „svako neka nosi“ svoju odgovornost.

Vučić je kazao da će se ponašati u skladu sa odlukom.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević: Dovodimo u pitanje podršku Spajiću i Vladi ako podrže rezoluciju o Srebrenici

„Rezolucija o Srebrenici nema za cilj pomirenje u regionu ni dobrosusjedske odnose, a poremetiće odnose sa Srbijom i sa Republikom Srpskom“, poručio je lider DNP-a

Knežević

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem i ostalim liderima srpskih partija intenzivno rade na tome da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem i da mu dodatno objašnjavaju kakve su konsenkvence glasanja Crne Gore za podršku Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

„Znate da ovu aktuelnu Vladu podržavaju i srpske partije, one koje su iz nekadašnjeg bloka za zajedničku državu, a da Vlada ne može opstati bez njihove podrške. Mi smo već saopštili da dovodimo u pitanju podršku njegovoj Vladi, a da ćemo odluku donijeti na stranačkim organima nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama. Juče sam saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko Crna Gora podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici“, kazao je Knežević za Kurir.

On je najavio da će rezolucija o genocidu u Jasenovcu biti podnešena za nekoliko dana, a da će Pokret Evropa sad “biti taj koji će podnijeti predlog rezolucije”.

„Biće podnesena za nekoliko dana. Ukoliko dođe do usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Crna Gora će biti prva država u Evropi koja je donijela rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i iskazala pijetet ka preko 700.000 ubijenih Jevreja, Srba i Roma“, zaključio je Knežević.

Kako navodi, Rezolucija o Srebrenici nema za cilj pomirenje u regionu ni dobrosusjedske odnose, a kaže, “poremetiće” odnose sa Srbijom i sa Republikom Srpskom.

Navodi da je očigledno da Crna Gora klizi u “nestabilnost” a upitna je, kaže, podrška srpskih stranaka Spajićevoj Vladi. Knežević je mišljenja da SAD takođe imaju uticaja po ovome.

„Sada imamo amandmane koji su kao čaj od nane, odnosno posljednja želja mučenika pred smrt da mu prvo otkinu glavu pa onda ruke, a ne kao što je prvi put predviđeno. Ta priča o amandmanima djeluje neubjedljivo, a svakome u Crnoj Gori je jasno da će Crna Gora ući u ozbiljnu vrstu nestabilnosti. Nisam siguran da premijer Spajić neće sagledati sve ovo što smo mu juče saopštili. Očekujem da prilikom glasanja o Rezoluciji, iako mislim da će biti odloženo, da ćemo ipak drugačije glasati nego što je to poručio premijer Spajić“, kazao je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Janović: Nisam razgovarao sa Duškom Markovićem o osnivanju nove stranke

„DPS neće u Vladu, hoćemo izbore“

Marković i Janović, Foto: Screenshot/Gov.me

Demokratska partija socijalista (DPS) smatra da su Crnoj Gori potrebniji novi izbori nego rekonstrukcija Spajićeve Vlade, poručio je poslanik te stranke Nikola Janović.

Janović je u gostovanju na Gradskoj televiziji rekao da nije razgovarao sa partijskim kolegom Duškom Markovićem o formiranju nove stranke.

Kaže da svako ko se ogriješio o zakon treba da odgovara, ali je, kako ističe, protiv medijskog linča i kršenja pretpostavke nevinosti. Janović je rekao da će se o najavljenoj rezoluciju o Jasenovcu izjasniti kada se upozna sa njenom sadržinom, prenosi portal gradski.me.

Rješenje političke situacije u Crnoj Gori je u vanrednim izborima, a bez njih nema ulaska DPS-a u Vladu, kaže Janović.

„Da rasteretim ovu priču Andrije Mandića i njih – ‘prihvatićemo sve samo DPS da ne uđe u vlast’. Evo, DPS neće ući u vlast. Dakle, nikakve prekompozicije. Tražimo vanredne parlamentarne izbore. Tako da, što se toga tiče, u ovom trenutku uopšte ne vidim nikakvu ni mogućnost, ni svrhu ulaska DPS-a u vlast“, navodi Janović.

Kaže da ne bi ocjenjivao da li je hapšenje bivšeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića revanšizam, ali je, dodaje, protiv unaprijed pripremljenih presuda i linča.

„Mislim da, da bi se bilo kakva vrsta percepcije o selektivnosti odagnala, onda je jako važno da se daju odgovori na neka pitanja na koja baš iz DPS-a dugo čekaju. Mislim na pitanja oko Rudnika uglja, na pitanja oko CEDIS-a, na pitanja oko trajekta, na pitanja oko raznih drugih zloupotreba službenog položaja“, navodi poslanik DPS-a.

Država, kaže Janović, mora da zauzme jasan stav o Rezoluciji o Srebrenici kako bi mogla da krene naprijed. Rezolucija o Jasenovcu, koju najavljuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić, smatra, služi da se maskira priča o Srebrenici i poručuje da će se i on i DPS o njoj izjasniti kada dođe u skupštinsku proceduru.

„Đukanović bio personifikacija pokreta koji je vodio Crnu Goru ka obnovi nezavisnosti“

Govoreći o promjenama u DPS-u, Janović je istakao da je novo rukovodstvo stranke spremno da radi na tome kako bi se skinula stigma koja ih prati.

“Stigma ‘30 godina DPS-a’ je narativ sa kojim možda nijesmo znali najbolje da se izborimo u prethodnom periodu, ali smo svjesni grešaka koje smo imali i nemamo problem da to priznamo. Sa druge strane, da forsiramo sve ono što su bile dobre politike DPS-a, a tu prvenstveno mislim na očuvani mir devedesetih godina, obnovu nezavisnosti, učlanjenje Crne Gore u NATO i put ka EU, odnosno sve ono što su programska načela partije”, objašnjava Janović.

Ističe da su u potpunosti odlučni da dijelu članstva kod kojeg su izgubili povjerenje, dokažu da je nova generacija političara sposobna da ne ponavlja greške prethodnika.

“Želimo da pokažemo građanima da smo svjesni tereta i grešaka proteklih 30 godina, ali da nema potrebe da bilo ko od nas nosi bilo kakvu i bilo čiju hipoteku. Vrijeme pred nama će pokazati da li ćemo na pravi način uspjeti da djelujemo na političkoj sceni, a čvrsto vjerujem da hoćemo”, poručuje Janović.

Dodaje da se mora shvatiti da se u Crnoj Gori ne može diskvalifikovati partija sa više od 70.000 građana, te da se ne može govoriti o pomirenju, a da se odmah diskvalifikuje jedna politička opcija.

Upitan da li je bivši predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović možda jedan od razloga što dio polkitičke javnosti i građana ne želi detaljniju saradnju sa tom strankom, Janović je istakao da ne treba zaboraviti da je upravo Đukanović bio personifikacija pokreta koji je vodio Crnu Goru ka obnovi nezavisnosti.

“Svi znamo koliko je gospodin Đukanović doprinio strateškim pravcima Crne Gore, od obnove nezavisnosti, gdje je tada DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima uradio mnogo na tom polju, zatim pristup NATO-u, gdje ne smatram da je to važno zato što je NATO neka moralna vertikala već zato što je jako bitno biti dio saveza koji je najjači ne samo vojno, već politički i ekonomski. Te, i mnogo drugih odluka su donešene upravo za vrijeme kada je gospodin Đukanović bio na čelu partije”, kazao je Janović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije