Connect with us

POLITIKA

OGLASILI SE SAOPŠTENJEM

Hrvatska o Rezoluciji o Jasenovcu: Postupak Crne Gore ne smatramo dobronamjernim i dobrosusjedskim

„Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“

Deposiphotos/Ruletkka

Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je da se odluka Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku i da nije u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

„Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore. Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“, navodi se u saopštenju.

Ističu da je nesumnjivo kako je motiv za donošenje rezolucije sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024.

„Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007. Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“, dodaje se.

Ističe se da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, u skladu sa Pregovaračkim okviru Evropske unije za Crnu Goru.

„Na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi ka narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku“, piše se u saopštenju.

Iz MVP Hrvatske podsjećaju da u skladu sa Zajedničkim stajalištem EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

„Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše. Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagovati na odgovarajući način“, zaključuje se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Izbori u Francuskoj: Le Pen i krajnja desnica osvojili najviše glasova „Pomeli smo Makrona“

Najveći gubitnik izbora je aktuelni predsjednik Francuske

FOTO: IAN LANGSDON, THIBAULT CAMUS, STEPHANE MAHE, SHUTTERSTOCK / RINGIER

Krajnja desnica u Francuskoj stekla je prednost u prvom krugu parlamentarnih izbora, pokazuju izlazne ankete.

Nacionalno okupljanje Marin le Pen osvojilo je 34 odsto, zeleno-lijeva koalicija Novi narodni front je na drugom mjestu sa 28,1 odsto, dok je lista predsjednika Makrona osvojila 20,3 odsto glasova, a Republikanci 10,2 odsto.

Liderka ekstremne desnice pozvala je pristalice da u drugom krugu podrže njenu partiju jer samo apsolutnom većinom može doći do mjesta premijera.

„Demokratija je rekla svoje, Francuzi su na vrh liste stavili Nacionalno okupljanje i naše saveznike – praktično smo pomeli Makronov tim“, rekla je Le Pen.

Gubitnik izbora, aktuelni predsjednik Makron, pozvao je birače da podrže republikanske i demokratske kandidate u drugom krugu, da bi se tako stvorila široka koalicija protiv Nacionalnog okupljanja.

U drugi krug 7. jula prolaze samo kandidati za 577 poslaničkih mjesta koji osvoje više od 12,5 odsto glasova, a pojedine stranke već su najavile da će se njihovi kandidati povući ukoliko su trećeplasirani – samo da bi se glasovi objedinili i tako spriječila pobjeda desnice.

Izlaznost na parlamentarnim izborima u Francuskoj bila je najveća u poslednjih 40 godina: do 17 časova, na izborima je glasalo 59,39 odsto birača, čak 20 odsto više nego na poslednjim izborima 2022. godine.

Predsjednik Emanuel Makron raspisao je izbore nakon ubjedljivog poraza njegove partije na izborima za Evropski parlament ranije ovog mjeseca.

Iznenađujuće raspisivanje izbora uvelo je zemlju u nestabilnost, jer su ankete pokazivale da bi stranka ekstremne desnice mogla postati najveća u Francuskoj.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević: „Milatović pljuje po srpskom narodu! Marioneta je Britanske i drugih ambasada, između njega i Đukanovića nema razlike“

„Milatovića niko nije znao! Aleksandar Vučić je najviše kriv za njegovu regionalnu promociju Milatovića jer ga je poveo na sajam vina u Beogradu, gdje su mislili da je somelijer iz Mažestika…“, ističe Knežević

Milatović, Foto: Boris Pejović; Knežević, Foto: Filip Filipović/Adria.tv

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nazvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića „štreberom“ i kazao da je postao poznat „pljujući po srpskom narodu“, te da je „marioneta“ Britanske i drugih ambasada.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu beogradske Prve televizije rekao da Milatović nakon pobjede na predsjedničkim izborima „sada preuzima spoljnopolitčke pozicije Mila Đukanovića“ i da “ bukvalno da nema razlike između njih“.

„Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović liči na onog štrebera u srednjoj školi kad čitavo odjeljenje pobjegne sa časa on pođe kod zamjenika direktora i kaže ‘oni su svi pobjegli, a ja sam ostao i spreman sam da učestvujem u radu u praznoj učionici’. Tako se on juče čuo telefonom sa predsjednikom Hrvatske Milanovićem i optužio Srbiju, Vučića (predsjedik Srbije Aleksandar) i nas da smo marionete zato što smo izglasali Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu i postali prva država na svijetu koja se jasno odredila prema genocidu u Jasenovcu…“, rekao je Knežević.

Dodao je da je „nažalost“ Milatović osvojio 222.000 glasova i postao predsjednik Crne Gore u drugom krugu.

„Upravo ovim narativima koje smo mi zastupali i koje smo izglasali u ovoj Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu. A sada preuzima spoljnopolitičke pozicije Mila Đukanovića i onih protiv kojih smo se borili i bukvalno da nema nikakve razlike njega (Mialtovića) i Mila Đukanovića i svih koji ovih dana bukvalno su krenuli da nas hapse po Crnoj Gori zato što smo izglasali Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu“, kazao je lider DNP-a.

Dodao je i da mu se neće naljutiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zato što je kriv „za regionalnu promociju“ Milatovića.

„Jer njega niko nije ni znao. A onda ga je Aleksandar Vučić poveo na onaj sajam vina u Beogradu, gdje su mislili da je somelijer iz Mažestika…, tada je Vučić rekao ovo je predsjednik Crne Gore. I sada je Milatović postao regionalno poznat sastajući se sa Vjosom Osmani, Milanovićem pljujući i po srpskom narodu u Crnoj Gori i srpskom narodu u regionu i pokušavajući nas da predstavi marionetama. a on je sve vrijeme marioneta rekao bih prvo Britanske ambasade, pa onda i nekih drugih ambasada jer zastupa njihove stavove“, rekao je Knežević koji se u jutarnji program uključio iz Podgorice, a gost beogradske televizije bio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Dodao je i da „ako je ta zemlja tako diktatorska država u kojoj nema ni grama slobode“ da bi Milatović „trebao bratu koji je razvio ozbiljan biznis u Beogradu da kaže da bježi iz te mračne, okupatorske Srbije Aleksandra Vučića i idi u Zagreb, Prištinu, Tiranu.

„Tamo razvijaj biznis to su naši prijatelji. Možda je mogao Dritan Abazović to svom bratu da kaže koji je takođe razvio biznis u Srbiji, ili bi možda mogli neki DPS-ovci koji su takođe razvili biznis u Srbiji i pokupovali pola Beograda na vodi da kažu – ‘sve napuštamo što se tiče Beograda i Srbije i odlazimo nakon ove Rezolucije o genocidu u Jasenovcu“, rekao je Knežević.

Knežević je rekao da Vučić nije imao veze sa donošenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu

Knežević je rekao da je neophodno da Vučić bude označen kao „loš momak a ostali kao marionete kojima on izdaje zadatke“.

„Ne da Aleksandar Vučić nije imao nikakve veze sa Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, nego je kada je čuo da mi insistiramo na tome i čuo da će se ona naći na dnevnom redu rekao ‘ja ću da se kladim sa tobom da ona neće biti izglasana – ti meni donesi flašu bijelog vina iz Plantaža, a ja ću tebi jednu flašu crnog srpskog vina ako ne budem u pravu’. Sve što su pokušali da naprave kao instrukciju Aleksndra Vučića pada u vodu…“

Knežević je dodao da ne treba zaboraviti da ne treba zaboravite da je Njemačka bila sponzor, a Hrvatska kosponzor rezolucije o Srebrenici, pa red je da se oni suoče sa svojim posljedicama“.

Vučić je kazao je da je spreman, ako mu obaveze dozvole, da posjeti Crnu Goru.

Vučića je u posjetu pozvao Knežević, ističući da bi volio da predsjednik Srbije dođe u Berane da posjete Hram svetog Simeona Mirotočivog.

„Najbolje bi bilo da to bude Petrovdan, ali moramo vidjeti ko će u tom periodu biti od gostiju ovdje“ rekao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić u julu dolazi u Berane: „Posjetiću srpski narod u Crnoj Gori“

„Crna Gora dok se mi budemo pitali, a vjerujem da ćemo se pitati, nikad više neće biti antisrpska država“, poručio je lider DNP-a Milan Knežević, koji je pozvao predsjednika Srbije da posjeti Berane i Crnu Goru u svoje i u ime predsjednika Skupštine Andrije Mandića

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će u julu, možda na Petrovdan 12. jula, posjetiti srpski narod u Crnoj Gori i obići Berane, prenosi Tanjug.

Vučić je odgovorio na poziv predsjednika Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića koji ga je pozvao u svoje i u ime predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i srpskog naroda u toj zemlji.

Vučić je rekao da u julu ima puno obaveza, ali da će svakako naći vrijeme i da bi najbolji termin bio Petrovdan.

„Možda bi bilo najbolje na Petrovdan, ali nisam siguran ko će od gostiju biti ovdje u Beogradu na taj dan, ali tokom jula spremam sam i sa najvećom radošću da posjetim Berane i Vasojeviće i da razgovaram sa narodom“,istakao je Vučić i zahvalio Kneževiću za poziv, navodi Tanjug.

Knežević je prethodno pozvao Vučića da u julu dođe u Berane i posjeti Hram Svetog Simeona Mirotočivog.

Knežević je istakao da Crna Gora više nikada neće biti antisrpska država, te da je Rezolucija o genocidu u Јasenovcu, koju je usvojila Skupština Crne Gore, jasan odgovor Srba i pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i parlamentarne većine koja se ne miri sa revizijom prošlosti.

On je istakao da su ti ljudi pretrpjeli veliko poniženje kada je Podgorica priznala samoproglašeno Kosovo i tri puta glasala za antisrpsku rezoluciju o Srebrenici.

„Crna Gora, dok se mi budemo pitali, nikada više neće biti antisrpska država“, poručio je Knežević za TV Prva.

On je ocijenio da negativna reakcija Hrvatske na Rezoluciju pokazuje da Hrvati imaju problem da se suoče sa svojom genocidnom prošlošću.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije