EKONOMIJA
IRENA RADOVIĆ
IRF nije štedio na nagradama: Bivšoj direktorici za varijabilu 5.000 eura, radnicima 173.000
Investiciono-razvojni fond (IRF) je u decembru 2023. godine zaposlenima i menadžmentu isplatio 173.921,56 eura u bruto iznosu na ime varijabila, kazali su za „Dan“ iz te finansijske institucije

Za 18 dana rada u decembru, dotadašnjoj izvršnoj direktorici IRF-a Ireni Radović je na ime zarade isplaćeno 2.629 eura, dok je po osnovu varijabile dobila još 5.043 eura.
IRF je državna razvojna finansijska institucija koja se finansira iz sopstvenih sredstava od prihoda koje ostvaruje od svoje djelatnosti, te sredstva za zarade zaposlenih ne obezbjeđuje iz budžeta Crne Gore. No, iako nije budžetski korisnik, IRF se može donekle pohvaliti rezultatima u pravcu opravdanosti nagrađivanja zaposlenih i menadžera, za razliku od brojnih primjera iz javnog sektora, gdje su se trinaeste plate, varijabile i nagrade godinama dijelile bez ikakvog uporišta u ostvarenim ciljevima. Iz IRF-a za „Dan“ navode da je u periodu 2021–2023. godine, od kada odgovornost za vođenje te finansijske institucije ima sadašnji menadžment, ostvaren pozitivan poslovni rezultat od preko 13 miliona eura.
„U 2022. godini ostvarili smo dobit od 1,9 miliona eura, a u 2023. najbolji poslovni rezultat od osnivanja Fonda, odnosno dobit, prema preliminarnim podacima, od preko devet miliona eura. Takođe, podsjećamo da je na početku mandata novog menadžmenta 2021. godine, a u cilju racionalizacije troškova, jedna od prvih odluka bila ukidanje godišnjih bonusa za članove menadžmenta i odbora direktora u visini četiri do devet mjesečnih primanja za članove menadžmenta, odnosno pet do 10 prosječnih zarada u Fondu za članove odbora direktora. Isti su isplaćivani u periodu 2017–2020. godine“, naglašavaju iz IRF-a.
Veća primanja zaposlenih u decembru prošle i ove godine, kako kažu, nisu 13. plata već varijabila koja se od 2014. godine uobičajeno isplaćuje uz decembarsku zaradu, u skladu sa aktima IRF-a.
„Varijabilni dio zarade isplaćuje se zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima, i zaposleni ih ostvaruju u skladu sa procjenom radnog učinka. Pravilnik o zaradama i drugim primanjima zaposlenih u Investiciono-razvojnom fondu CG predviđa mogućnost isplate varijabilnog dijela zarade zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima tokom godine, a na predlog neposrednog rukovodioca. Odluku o isplati varijabile zaposlenima donosi izvršni direktor, a odluku o isplati varijabile izvršnom direktoru donosi odbor direktora. Kako je osnovna djelatnost IRF-a kreditiranje privrede, naši zaposleni obavljaju najsloženije poslove iz oblasti pružanja finansijskih usluga kao u bankama i drugim kreditnim institucijama“, navodi se u odgovorima „Danu“.
Kako objašnjavaju, pravo na isplatu varijabile imali su svi zaposleni koji su učestvovali u procesu rada u toku godine, odnosno varijabilu nisu primili samo oni zaposleni koji su bili na dužim bolovanjima u toku godine (varijabilu u 2022. nije primilo osam zaposlenih, a u 2023. nije primilo 10 zaposlenih).
„Odnosno, u 2022. godini, varijabilu je primilo 85 zaposlenih, a u 2023. godini varijabilu je primilo 86 zaposlenih, kao i članovi odbora direktora. Ukupni trošak isplaćene varijabile u 2022. godini je iznosio 146.917, 94 eura bruto, a u 2023. godini je iznosio 173.921,56 eura bruto.
„Irena Radović, kao tadašnja izvršna direktorica, za decembar 2022. godine primila je neto zaradu u iznosu 4.066,57 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 3.943,57 eura. U decembru 2023. godine neto zarada bivše izvršne direktorice, zaključno sa 18. decembrom, kad joj je prestao radni odnos, iznosila je 2.629,05 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 5.043,44 eura“, saopštili su „Danu“ iz IRF-a.
Radović je u drugoj polovini decembra preuzela funkciju guvernerke Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Ukazuju da su ostvarili značajne rezultat
Kako su kazali, cijeneći rezultate koje je Fond ostvario u periodu 2021–2023, tokom mandata ovog menadžmenta, odbor direktora je donio odluku o isplati varijabila zaposlenima i menadžmentu.
„Podsjetićemo samo na neke od rezultata ovog menadžmenta, a dok je na čelu instuticije bila izvršna direktorica Irena Radović – ostvarena je dobit od preko 13 miliona eura za tri godine poslovanja, crnogorska privreda je podržana sa oko 600 miliona eura odobravanjem preko 1.200 kredita. Odobreni krediti u ovom periodu se uredno vraćaju, odnosno kvalitetni plasmani odobreni tokom ovog perioda čine 99,1 odsto ukupnih plasmana. Koeficijent adekvatnosti kapitala Fonda na nivou je 25,9 odsto, što je tri puta više od zakonom propisanog minimuma. Uporedo sa ovim aktivnostima, Fond je kao društveno odgovorna kompanija aktivno podržao brojne projekte ekonomskog osnaživanja mladih i žena koji su od izuzetnog značaja za snaženje ekonomskog razvoja. Takođe, pokrenut je program „Women on Boards“, dodatno je osnažena saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, a IRF je postao član Asocijacije državnih razvojnih banaka EU – Evropskog udruženja dugoročnih investitora (ELTI) i to kao prva državna razvojna institucija sa Zapadnog Balkana. Podsjećamo, takođe, da su u mandatu aktuelnog menadžmenta započeti procesi transformacije IRF-a u buduću Razvojnu banku Crne Gore“, kazali su iz te finansijske institucije.
EKONOMIJA
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).
Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.
Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.
Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.
Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.
EKONOMIJA
Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.
Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.
Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.
„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.
I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.
„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.
Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.
Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.
„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.
Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.
EKONOMIJA
Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.
„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.
On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO4 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- HRONIKA4 дана ranije
Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA4 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO4 дана ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…