EKONOMIJA
IRENA RADOVIĆ
IRF nije štedio na nagradama: Bivšoj direktorici za varijabilu 5.000 eura, radnicima 173.000
Investiciono-razvojni fond (IRF) je u decembru 2023. godine zaposlenima i menadžmentu isplatio 173.921,56 eura u bruto iznosu na ime varijabila, kazali su za „Dan“ iz te finansijske institucije

Za 18 dana rada u decembru, dotadašnjoj izvršnoj direktorici IRF-a Ireni Radović je na ime zarade isplaćeno 2.629 eura, dok je po osnovu varijabile dobila još 5.043 eura.
IRF je državna razvojna finansijska institucija koja se finansira iz sopstvenih sredstava od prihoda koje ostvaruje od svoje djelatnosti, te sredstva za zarade zaposlenih ne obezbjeđuje iz budžeta Crne Gore. No, iako nije budžetski korisnik, IRF se može donekle pohvaliti rezultatima u pravcu opravdanosti nagrađivanja zaposlenih i menadžera, za razliku od brojnih primjera iz javnog sektora, gdje su se trinaeste plate, varijabile i nagrade godinama dijelile bez ikakvog uporišta u ostvarenim ciljevima. Iz IRF-a za „Dan“ navode da je u periodu 2021–2023. godine, od kada odgovornost za vođenje te finansijske institucije ima sadašnji menadžment, ostvaren pozitivan poslovni rezultat od preko 13 miliona eura.
„U 2022. godini ostvarili smo dobit od 1,9 miliona eura, a u 2023. najbolji poslovni rezultat od osnivanja Fonda, odnosno dobit, prema preliminarnim podacima, od preko devet miliona eura. Takođe, podsjećamo da je na početku mandata novog menadžmenta 2021. godine, a u cilju racionalizacije troškova, jedna od prvih odluka bila ukidanje godišnjih bonusa za članove menadžmenta i odbora direktora u visini četiri do devet mjesečnih primanja za članove menadžmenta, odnosno pet do 10 prosječnih zarada u Fondu za članove odbora direktora. Isti su isplaćivani u periodu 2017–2020. godine“, naglašavaju iz IRF-a.
Veća primanja zaposlenih u decembru prošle i ove godine, kako kažu, nisu 13. plata već varijabila koja se od 2014. godine uobičajeno isplaćuje uz decembarsku zaradu, u skladu sa aktima IRF-a.
„Varijabilni dio zarade isplaćuje se zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima, i zaposleni ih ostvaruju u skladu sa procjenom radnog učinka. Pravilnik o zaradama i drugim primanjima zaposlenih u Investiciono-razvojnom fondu CG predviđa mogućnost isplate varijabilnog dijela zarade zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima tokom godine, a na predlog neposrednog rukovodioca. Odluku o isplati varijabile zaposlenima donosi izvršni direktor, a odluku o isplati varijabile izvršnom direktoru donosi odbor direktora. Kako je osnovna djelatnost IRF-a kreditiranje privrede, naši zaposleni obavljaju najsloženije poslove iz oblasti pružanja finansijskih usluga kao u bankama i drugim kreditnim institucijama“, navodi se u odgovorima „Danu“.
Kako objašnjavaju, pravo na isplatu varijabile imali su svi zaposleni koji su učestvovali u procesu rada u toku godine, odnosno varijabilu nisu primili samo oni zaposleni koji su bili na dužim bolovanjima u toku godine (varijabilu u 2022. nije primilo osam zaposlenih, a u 2023. nije primilo 10 zaposlenih).
„Odnosno, u 2022. godini, varijabilu je primilo 85 zaposlenih, a u 2023. godini varijabilu je primilo 86 zaposlenih, kao i članovi odbora direktora. Ukupni trošak isplaćene varijabile u 2022. godini je iznosio 146.917, 94 eura bruto, a u 2023. godini je iznosio 173.921,56 eura bruto.
„Irena Radović, kao tadašnja izvršna direktorica, za decembar 2022. godine primila je neto zaradu u iznosu 4.066,57 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 3.943,57 eura. U decembru 2023. godine neto zarada bivše izvršne direktorice, zaključno sa 18. decembrom, kad joj je prestao radni odnos, iznosila je 2.629,05 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 5.043,44 eura“, saopštili su „Danu“ iz IRF-a.
Radović je u drugoj polovini decembra preuzela funkciju guvernerke Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Ukazuju da su ostvarili značajne rezultat
Kako su kazali, cijeneći rezultate koje je Fond ostvario u periodu 2021–2023, tokom mandata ovog menadžmenta, odbor direktora je donio odluku o isplati varijabila zaposlenima i menadžmentu.
„Podsjetićemo samo na neke od rezultata ovog menadžmenta, a dok je na čelu instuticije bila izvršna direktorica Irena Radović – ostvarena je dobit od preko 13 miliona eura za tri godine poslovanja, crnogorska privreda je podržana sa oko 600 miliona eura odobravanjem preko 1.200 kredita. Odobreni krediti u ovom periodu se uredno vraćaju, odnosno kvalitetni plasmani odobreni tokom ovog perioda čine 99,1 odsto ukupnih plasmana. Koeficijent adekvatnosti kapitala Fonda na nivou je 25,9 odsto, što je tri puta više od zakonom propisanog minimuma. Uporedo sa ovim aktivnostima, Fond je kao društveno odgovorna kompanija aktivno podržao brojne projekte ekonomskog osnaživanja mladih i žena koji su od izuzetnog značaja za snaženje ekonomskog razvoja. Takođe, pokrenut je program „Women on Boards“, dodatno je osnažena saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, a IRF je postao član Asocijacije državnih razvojnih banaka EU – Evropskog udruženja dugoročnih investitora (ELTI) i to kao prva državna razvojna institucija sa Zapadnog Balkana. Podsjećamo, takođe, da su u mandatu aktuelnog menadžmenta započeti procesi transformacije IRF-a u buduću Razvojnu banku Crne Gore“, kazali su iz te finansijske institucije.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA15 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










