EKONOMIJA
IRENA RADOVIĆ
IRF nije štedio na nagradama: Bivšoj direktorici za varijabilu 5.000 eura, radnicima 173.000
Investiciono-razvojni fond (IRF) je u decembru 2023. godine zaposlenima i menadžmentu isplatio 173.921,56 eura u bruto iznosu na ime varijabila, kazali su za „Dan“ iz te finansijske institucije

Za 18 dana rada u decembru, dotadašnjoj izvršnoj direktorici IRF-a Ireni Radović je na ime zarade isplaćeno 2.629 eura, dok je po osnovu varijabile dobila još 5.043 eura.
IRF je državna razvojna finansijska institucija koja se finansira iz sopstvenih sredstava od prihoda koje ostvaruje od svoje djelatnosti, te sredstva za zarade zaposlenih ne obezbjeđuje iz budžeta Crne Gore. No, iako nije budžetski korisnik, IRF se može donekle pohvaliti rezultatima u pravcu opravdanosti nagrađivanja zaposlenih i menadžera, za razliku od brojnih primjera iz javnog sektora, gdje su se trinaeste plate, varijabile i nagrade godinama dijelile bez ikakvog uporišta u ostvarenim ciljevima. Iz IRF-a za „Dan“ navode da je u periodu 2021–2023. godine, od kada odgovornost za vođenje te finansijske institucije ima sadašnji menadžment, ostvaren pozitivan poslovni rezultat od preko 13 miliona eura.
„U 2022. godini ostvarili smo dobit od 1,9 miliona eura, a u 2023. najbolji poslovni rezultat od osnivanja Fonda, odnosno dobit, prema preliminarnim podacima, od preko devet miliona eura. Takođe, podsjećamo da je na početku mandata novog menadžmenta 2021. godine, a u cilju racionalizacije troškova, jedna od prvih odluka bila ukidanje godišnjih bonusa za članove menadžmenta i odbora direktora u visini četiri do devet mjesečnih primanja za članove menadžmenta, odnosno pet do 10 prosječnih zarada u Fondu za članove odbora direktora. Isti su isplaćivani u periodu 2017–2020. godine“, naglašavaju iz IRF-a.
Veća primanja zaposlenih u decembru prošle i ove godine, kako kažu, nisu 13. plata već varijabila koja se od 2014. godine uobičajeno isplaćuje uz decembarsku zaradu, u skladu sa aktima IRF-a.
„Varijabilni dio zarade isplaćuje se zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima, i zaposleni ih ostvaruju u skladu sa procjenom radnog učinka. Pravilnik o zaradama i drugim primanjima zaposlenih u Investiciono-razvojnom fondu CG predviđa mogućnost isplate varijabilnog dijela zarade zaposlenima, u skladu sa ostvarenim rezultatima tokom godine, a na predlog neposrednog rukovodioca. Odluku o isplati varijabile zaposlenima donosi izvršni direktor, a odluku o isplati varijabile izvršnom direktoru donosi odbor direktora. Kako je osnovna djelatnost IRF-a kreditiranje privrede, naši zaposleni obavljaju najsloženije poslove iz oblasti pružanja finansijskih usluga kao u bankama i drugim kreditnim institucijama“, navodi se u odgovorima „Danu“.
Kako objašnjavaju, pravo na isplatu varijabile imali su svi zaposleni koji su učestvovali u procesu rada u toku godine, odnosno varijabilu nisu primili samo oni zaposleni koji su bili na dužim bolovanjima u toku godine (varijabilu u 2022. nije primilo osam zaposlenih, a u 2023. nije primilo 10 zaposlenih).
„Odnosno, u 2022. godini, varijabilu je primilo 85 zaposlenih, a u 2023. godini varijabilu je primilo 86 zaposlenih, kao i članovi odbora direktora. Ukupni trošak isplaćene varijabile u 2022. godini je iznosio 146.917, 94 eura bruto, a u 2023. godini je iznosio 173.921,56 eura bruto.
„Irena Radović, kao tadašnja izvršna direktorica, za decembar 2022. godine primila je neto zaradu u iznosu 4.066,57 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 3.943,57 eura. U decembru 2023. godine neto zarada bivše izvršne direktorice, zaključno sa 18. decembrom, kad joj je prestao radni odnos, iznosila je 2.629,05 eura, a na ime varijabile isplaćeno je 5.043,44 eura“, saopštili su „Danu“ iz IRF-a.
Radović je u drugoj polovini decembra preuzela funkciju guvernerke Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Ukazuju da su ostvarili značajne rezultat
Kako su kazali, cijeneći rezultate koje je Fond ostvario u periodu 2021–2023, tokom mandata ovog menadžmenta, odbor direktora je donio odluku o isplati varijabila zaposlenima i menadžmentu.
„Podsjetićemo samo na neke od rezultata ovog menadžmenta, a dok je na čelu instuticije bila izvršna direktorica Irena Radović – ostvarena je dobit od preko 13 miliona eura za tri godine poslovanja, crnogorska privreda je podržana sa oko 600 miliona eura odobravanjem preko 1.200 kredita. Odobreni krediti u ovom periodu se uredno vraćaju, odnosno kvalitetni plasmani odobreni tokom ovog perioda čine 99,1 odsto ukupnih plasmana. Koeficijent adekvatnosti kapitala Fonda na nivou je 25,9 odsto, što je tri puta više od zakonom propisanog minimuma. Uporedo sa ovim aktivnostima, Fond je kao društveno odgovorna kompanija aktivno podržao brojne projekte ekonomskog osnaživanja mladih i žena koji su od izuzetnog značaja za snaženje ekonomskog razvoja. Takođe, pokrenut je program „Women on Boards“, dodatno je osnažena saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, a IRF je postao član Asocijacije državnih razvojnih banaka EU – Evropskog udruženja dugoročnih investitora (ELTI) i to kao prva državna razvojna institucija sa Zapadnog Balkana. Podsjećamo, takođe, da su u mandatu aktuelnog menadžmenta započeti procesi transformacije IRF-a u buduću Razvojnu banku Crne Gore“, kazali su iz te finansijske institucije.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













