HRONIKA
ITALIJANSKI SUDIJA
Kako je sudija Borselini, čuveni borac protiv mafije, ubijen eksplozivom proizvedenim u Beranama
To nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da je tih godina Crna Gora bila utočište za odbjegle italijanske mafijaše

Eksploziv, koji je prije više od tri decenije korišten prilikom ubistva čuvenog italijanskog sudije Paola Borselina na Siciliji, proizveden je u Beranama.
To nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da je tih godina Crna Gora bila utočište za odbjegle italijanske mafijaše.
Italijanski list La Gazeta del Mezođorno, koji je tada prenio tu informaciju, pozvao se na navode neimenovanog pokajnika iz mafijaških redova „Sakre Korone Unite“ koji je tvrdio da je eksploziv stigao iz bivše Jugoslavije, najvjerovatnije iz Crne Gore.
Ovaj mafijaš pokajnik je rekao da je u to vrijeme u Crnoj Gori boravilo mnogo italijanskih mafijaša, bjegunaca od pravde koji su bili zaštićeni od vlasti u Crnoj Gori, što je bila usluga za veliku količinu novca koji je u Crnu Goru dospijevao od šverca cigareta.
Sagovornik Portala RTCG podsjeća da je od 1992. pa sve negdje do 1997. godine u Crnoj Gori boravio veliki broj pripadnika dvije italijanske mafijaške organizacije – Kamore iz Napulja, i Sakre Korone Unite (Udruženja Sveti Vijenac ili Sveta Ujedinjena Kruna). Oni su predvodili švercerske poslove sa cigaretama, drogom i oružjem.
Prema njegovim riječima. svi italijanski mafijaši i mafijaški bosovi u Crnoj Gori su boravili u tom periodu, uglavnom na području Bara i Herceg Novog.
Tada im je iz nekih razoga otkazano „gostoprimstvo“ pa su se preselili prema Albaniji i drugim za šverc značajnim destinacijama.
„Znajući sve to, nije uopšte nemoguće da je ekpsloziv koji je korišten u atentatu na italijanskog sudiju Paola Borsalina stigao iz Crne Gore“, kaže ovaj sagovornik.

(Foto: Guliver)
Sudija Borseino ubijen je 19. jula 1992. godine sa Siciliji, u stravičnoj eksploziji u Palermu. Tada su u atentatu poginuli i njegova supruga i tri člana ličnog obezbjeđenja.
Borsalino je zajedno sa kolegom Đovanijem Falkoneom, koji je takođe ubijen dva mjeseca ranije, pokrenuo najveći proces u italijanskom sudstvu protiv organizovanog kriminala, tokom kojeg je uhapšen veliki broj mafijaških šefova.
Na temeljima Borsalinovog rada, pisali su mediji, formirana je Istražna direkcija za borbu protiv mafije (DIA).
Da je eksploziv iz Crne Gore vrlo tražen na crnom tržištu govori i slučaj kada je albanska policija saopštila da je eksplozivna naprava kojom je, 2011. godine, ubijen 33-godišnji sudija Skerdilajd Konomi, takođe najvjerovatnije napravljena u Crnoj Gori.

(Foto: Privatna arhiva)
Konomi je stradao kada je u centru Valone u Albaniji odletio u vazduh njegov automobil „mercedes“.
Policija je tokom uviđaja pronašla djelove mobilnog telefona koji nije bio sudijin, i magnet kojim je plastični eksploziv bio pričvršćen za auto. Albanske vlasti tada su zvanično saopštile da je Konomi stradao kao žrtva sve jače želje mafije i organizovanog kriminala da utiču na pravosudini sistem te zemlje.
Prema nekim pouzdanim informacijama, najveći broj podmetnitih eksplozija u susjednoj Albaniji dogodi se upotrebom ovog eksploziva. Dobro obaviješteni izvor tvrdi da je ovaj ekploziv u obračunima albanskih mafijaških grupa i terorističkim napadima u toj zemlji upotrijebljen čak preko osamdeset puta.
Plastični eksploziv iz Berana postavljan je pod automobile, u kućama, preduzećima. Pojedini albanski kriminalci, uhvaćeni sa eksplozivom, inspektorima su čak i priznali da su ga kupili u Crnoj Gori.
Na osnovu jedinstvenog hemijskog sastava sa veliko vjerovatnoćom utvrđeno je, recimo, da je eksploziv koji je korišćen u pokušaju atentata na bivšeg makedonskog predsjednika Kira Gligorova, proizveden u Beranama.
Atentat na Glogorova izvršen je oktobra 1995. godine uz pomoć parkiranog auta-bombe koji je ekslodirao preko puta Hotela Bristol u Skoplju, u trenutku kada su pored njega prolazila kola u kojima je bio makedonski predsjednik. On je tada zadobio teške povrede, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su stradali.
Dnevnik „Blic“ prenio je svojevremeno izjavu bivšeg načelnika za istraživanja eksploziva Milovana Azbejkovića koji je bio ubijeđen da je i u terorističkim napadima u Londonu 2005. godine korišćen plastični vojni eksploziv iz Crne Gore.
Azbejković je rekao da su samo četiri zemlje na svijetu proizvodile plastični eksploziv, ali da je naš bio bolji i od američkog C-4.
On je objasnio da se taj eksploziv proizvodio u vojnoj fabrici u Beranama sve do 1991. godine, odnosno početka građanskih ratova, te da se od tada ne proizvodi, ali da ga ima u vojnim magacinima, i na crnom tržištu po cijeni od dvije do pet hiljada dolara.
Azbejković je tvrdio da ga je tokom rata bilo „na svakom mjestu, u svačijim rukama, i van svake kontrole“. Prema njegovom mišljenju posebno ga je mnogo bilo na Kosovu, gdje je ilegalna trgovina oružjem razvijena u kanalima mafije.
I danas ima indicija da se plastični i druge vrste eksploziva i eksplozivnih materijala sa naših prostora, u kriminalnim krugovima, za koje granice ne postoje, razmnjenjuju za heroin na Kosovu i u Albaniji. Kosovski i albanski kriminalci dalje eksploziv prodaju terorističkim organizacijama širom svijeta.
O tome su pisali i inostrani mediji pozivajući se na strane obavještajne službe.
„Policijske akcije rijetko daju rezultate, ali je u septembru 2008. godine u Prištini uhapšeno osam osoba sa ukupno deset kilograma eksploziva iz Berana“, kaže ovaj sagovornik.
On podsjeća i da je dvadeset dva kilograma plastičnog eksploziva iz Berana zaplijenjeno u policijskoj akciji pod nazivom „Grom“, gdje je prekinut lanac šverca oružja sa Balkana do Francuske, kao i da u toj zemlji preko trideset odsto nelegalnog eksploziva potiče sa prostora Balkana.
Preko određenih kanala kriminalnih organizacija beranski plastični eksploziv PEP završavao je i u rukama terorista sa Bliskog Istoka. U Siriji ga je koristio i švercovao jedan čuveni sirijski krijumčar oružja.
Beranski vojna fabrika „Polieks“ je otvorena početkom osamdesetih godina prošlog vijeka u sklopu vojne fabrike u Vitezu, i za potrebe ondašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe. Nastavio je da radi i nakon raspada SFRJ.
„Polieks“ je kasnije privatizovan, preorijentisao se na proizvodnju privrednih eksploziva i uvedena stroga kontrola prometa proizvoda, ali su na crnom tržištu još mogu naći zaostale zalihe nekada vrlo čuvenog plastičnog eksploziva PEP, za koji je bivši načelnik za istraživanje eksploziva Milovan Azbejković rekao da je moćniji i od američkog C- 4.
Izvor: RTCG
HRONIKA
Beranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
Policija podnijela krivičnu prijavu

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv osobe osumnjičene za nelegalnu gradnju u Nacionalnom parku Biogradska gora.
„Shodno planskim aktivnostima, a u skladu sa opredeljenjem države da zaštita prirode i životne sredine bude jedan od ključnih nacionalnih prioriteta, službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka“, navode iz Uprave policije.
Navode da je krivična prijava podnijeta protiv U.V. iz Berana koji je u julu prethodne godine u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora izgradio objekat i na taj način, kako se sumnja, počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
„Protiv njega je policija Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijela krivičnu prijavu u redovnom postupku“, navode iz Uprave policije.
HRONIKA
Aco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode

Krivično vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je žalbe branilaca Aca Đukanovića i potvrdilo rješenje o određivanju pritvora zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je kao neosnovane žalbe branilaca Aca Đukanovića izjavljene protiv rješenja sudije za istragu kojim mu je određen pritvor.
Đukanoviću je pritvor određen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Prema odluci suda, pritvor je određen po osnovu opasnosti od bjekstva.
Sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio krivično djelo što, kako navode, proizilazi iz dokaza prikupljenih tokom pretresa njegove kuće u naselju Rastoci kod Nikšića.
„Naime, osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret naredbom za sprovođenje istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Kti.br. 2/26 od 28.02.2026. godine, proizilazi prije svega iz zapisnika o pretresanju stana i drugih prostorija Uprave policije Crne Gore – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409 od 27.02.2026. godine, u pogledu konstatacija da su pretresom stambenih prostora okrivljenog u naselju Rastoci pronađeni: lovački karabin, kalibra 7,9mm – M – 48, ser. br. A-15167, sa posvetom na poklopcu: “Predsjedniku M. Đ. od MNO RCG Podgorica, 13. jul 1992. godine“, sa optičkim nišanom, marke “Mauser” 6×42 crne boje sa futrolom i priborom za čišćenje, bez oružanog lista (pronađen u spavaćoj sobi na plakaru); pištolj marke “CZ 99 PARA“, kalibra 9 mm, fab. br. 17037 sa okvirom od 5 komada metaka, nepoznatog kalibra, koji se nalazi u bijeloj kutiji sa rezervnim okvirom bez metaka sa oružnim listom na ime Đ. R., izdat 21.09.1993. godine od CB Podgorica, sa rokom važenja od 10 godina; kartonski paket sa 405 komada municije nepoznate marke i kalibra sa 3 prazna okvira; malokalibarska puška marke “Ruger”, kalibra 22 LR, ser. br. 115-21296, s optičkim nišanom marke „Busmnell“, 3x 7x custom 22; puška sačmarica nepoznate marke sa natpisom “Made in Brasil”, kalibra 12, fab. br. 22267, bez oružnog lista; PVC kutija; pištolj nepoznate marke srebrne boje sa drškom bez boje, sa brojčanom oznakom na metalnom dijelu, bez oružnog lista; patron nepoznatog kalibra; lovački nož oko 40 cm dužine, kafene drške, sa natpisom “Barac”, lovački karabin, marka “M48″ nepoznatog kalibra, fab. br. K-31784, sa ručno rađenim kundakom bez oružnog lista; metak – 2 komada, nepoznate marke i kalibra; 2 zaštitna prsluka – pancira bijele boje, sa natpisom “Point blank”; 2 zaštitna prsluka – pancira markirne boje, sa natpisom “Point blank”, crni zaštitni prsluk-pancir nepoznate marke, sa natpisom “Klasa zaštite III A” i dvogled crne boje, marke “Zeiss”. Navedeni predmeti su privremeno oduzeti od okrivljenog, a što proizilazi iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409/2 od 28.02.2026. godine“, piše u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode.
Sud je cijenio činjenicu da je Đukanović u prethodnom periodu više puta boravio u inostranstvu, uključujući i boravak duži od tri mjeseca, kao i da raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.
„Iz podataka u spisima proizilazi da je posljednji boravak okrivljenog u inostranstvu trajao 103 dana u kontinuitetu, što predstavlja period duži od tri mjeseca. Takvo trajanje boravka ne može se smatrati kratkotrajnim putovanjem, već ukazuje na sposobnost organizovanja života van teritorije države kroz duži vremenski period, kao i na postojanje određenog stepena ličnih i socijalnih kontakata u inostranstvu. U tom smislu, učestalost i dužina boravaka predstavljaju objektivan indikator stepena mobilnosti i međunarodne povezanosti okrivljenog. Stoga vijeće nalazi da finansijska moć okrivljenog, posmatrana u vezi sa njegovim dosadašnjim obrascem kretanja i boravka u inostranstvu, ne predstavlja hipotetičku ili apstraktnu okolnost, već konkretan faktor koji utiče na procjenu rizika od njegove nedostupnosti sudu ukoliko bi se našao na slobodi“, navodi se u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
Sud je ocijenio da se svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku ne može postići blažim mjerama, poput oduzimanja pasoša ili drugih mjera nadzora.
Zbog toga je odlučeno da se žalbe branilaca odbiju i potvrdi rješenje o pritvoru, dok protiv ove odluke nije dozvoljena žalba.
HRONIKA
Filmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
Po nalogu tužioca uhapšen

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su juče, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapsili P.G (24) iz Tuzi koji je, upravljajući vozilom pod dejstvom opojnih droga, prekoračilo dozvoljenu brzinu, a potom se dao u bjekstvo.
„Naime, službenici Stanice policije za bezbjednost saobraćaja su, vršeći kontrolu u naselju Tuški put, pokušali da zaustave vozilo marke „Mercedes“ beranskih registarskih oznaka zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine. Međutim, vozač se nije zaustavio na izdat znak „stop“, već je nastavio kretanje. Nakon kraće potjere vozilo je sustignuto i zaustavljeno u naselju Stari Aerodrom, gdje je utvrđeno da je njime upravljao P.G. (24) iz Tuzi, za kojeg je testiranjem potvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i marihuane“, kažu iz policije.
Izvršenim pretresom vozila pronađeno je 25 PVC pakovanja sa oko 26 kilograma opojne droge marihuane, dodaje policija.

„Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, P.G. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će danas biti sproveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje“, zaključuje se u saopštenju UP.
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu













