DRUŠTVO
BRAĆA SINANAJ
Kako su braća iz Plava ostvarila američki san: Od konobara do vlasnika lanca restorana u Njujorku
2005. su braća Sinanaj uspjela da sakupe dovoljno novca, zahvaljujući i ulaganjima u nekretnine, i otvore svoj prvi restoran na Menhetnu
Šefket Džek Sinanaj, jedan od trojice braće vlasnika lanca restorana u Njujorku, u Ameriku je došao kao dvadesetogodišnjak, 1991. godine iz Plava – u potrazi sa boljim životom, kao i mnogi prije i posle njega. U Americi je već bio njegov stariji brat Rustem Ras, a krajem 90-tih im se pridružio i najmlađi Džafer Džef Sinanaj.
„Došao sam ilegalno, i trebalo je da platim 9.000 dolara…Teško je bilo da se nađe posao bez znanja jezika. U današnje vrijeme djeca više znaju engleski, a mi ga nismo znali. Kad sam našao posao, radio sam za 15, 20 dolara na dan. I to je bilo zaista teško. Ti zamišljaš Ameriku drugačije, da će biti više para, da pošalješ familiji, pomogneš porodici u Crnoj Gori“, priča Džek Sinanaj za Glas Amerike.
Po dolasku u Ameriku, Sinanaj je kratko radio kao građevinski radnik u Konektikatu, a zatim je obavljao različite poslove u restoranima u Njujorku. 2005. je sa braćom uspio da sakupi dovoljno novca, zahvaljujući i ulaganjima u nekretnine, i otvori svoj prvi restoran na Menhetnu, a godinu kasnije je dobio američko državljanstvo.
„Prve dvije tri nedelje je bilo teško, imali smo po 20, 30 ljudi, a veliki restoran sa puno radnika koje treba isplatiti. Međutim, dobili smo dobre kritike u Tajmautu, zatim posle 8 nedelja i u Njujork tajmsu, a onda je počelo da dolazi po 300 ljudi naveče…Najteža stvar je da opstaneš i zadržiš mušterije, da dovedeš nove“.
U Njujorku, braća Sinanaj nisu se zaustavila samo na jednom restoranu. Tokom narednih godina otvorili su 15, među kojima je i italijanski u partnerstvu sa poznatim glumcem Čazom Palminterijem.
Neke su morali da zatvore zbog, kako kaže Džek, povećanja kirije na Menhetnu sa najmanje 200.000 dolara na milion 700 hiljada godišnje. Sada radi 8, među kojima je i popularni lanac restorana – Empire Steak House – sa ogrankom i u Tokiju.
Restorane, kako kaže Džek, posjećuju glumci, muzičari, političari – među kojima su nedavno reper 50 Cents, zatim predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, njegova prethodnica Nensi Pelosi, bivša državna sekretarka Hilari Klinton…
Braća Sinanaj dio su velike crnogorske dijaspore u Njujorku i okolini, te širom Amerike koja, kako za Glas Amerike kaže vršilac dužnosti generalnog konzula Crne Gore Amer Cikotić, sigurno broji više desetina hiljada.
„Radi se o ljudima koji su došli najviše 60, 70-tih i kasnije 90-tih, koji su u početku – citiraću jednog prijatelja, privrednika iz Njujorka koji je kazao: Kad smo došli, radili smo najteže poslove u zgradama i restoranima, a nakon 20 godina smo postali vlasnici tih zgrada i restorana…Na Menhetnu su među četiri najbolja steakhousa, dva u vlasništvu ljudi porijeklom iz Crne Gore. Druga generacija su i advokati, privrednici, ljekari“, kaže Cikotić za Glas Amerike.
Mnoge imigrante, ne samo iz Crne Gore već i iz drugih zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, Sinanaji zapošljavaju u svojim restoranima u kojima radi više od 230 ljudi.
„Milo ti je da pomogneš našem narodu, a i dobri su radnici“, kaže Džek Sinanaj koji nerijetko svojim radnicima pomaže u kuhinji, gde sprema specijalitet restorana – biftek.
Dok planira otvaranje novih restorana, Sinanaj uživa u životu u Njujorku, ali ne zaboravlja ni odakle je došao.
„Svako ljeto idem sa djecom u Crnu Goru skoro dva mjeseca, da upoznaju našu kulturu naš narod…Nema ljepšeg mjesta, samo fale poslovi i pare“.
Sinanaj bi volio da posluje u Crnoj Gori, ali smatra da bi trebalo da bude mnogo manje birokratskih prepreka za investitore. U Americi, svoj uspjeh pripisuje upornosti i radu.
„Moramo više da guraš, da ti nije mučno da se digneš, radiš…Ja kada sam radio za drugog, i kad su me pitali oćeš li da radiš sjutra, ja sam rekao da. Uvijek ćeš te pare za nešto da iskoristiš“, kaže on.
DRUŠTVO
Ostroška sela čekaju svoj trenutak: Uz bolju infrastrukturu ovaj kraj može procvjetati
Podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture
U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.
Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.
Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede
Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.
U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.
POGLEDAJTE:
https://www.instagram.com/reel/CuxWbuoPL8i/?igsh=a3lwcjQ2cmVmcXpn
Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.
Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma
Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.
Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.
Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa
Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.
I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.
Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.
Izvor: Volim Danilovgrad
DRUŠTVO
UP i ANB: Nemamo podatke da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost kažu i da podaci kojima raspolažu ne upućuju na to da su motivi za dvostruko ubistvo kod Bijelog Polja bili vjerske ili nacionalne prirode
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštile su da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je bjegunac Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
Taj Bjelopoljac se sumnjiči za dvostruko ubistvo Jovana i Milenke Mrdak u bjelopoljskom selu Sokolac.
UP i ANB u zajedničkom saopštenju ističu i da podaci kojima raspolažu ne upućuju na to da su motivi za izvršenje tog zločina 25. oktobra, za koji se Balijagić sumnjiči, bili vjerske ili nacionalne prirode.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je sinoć, u televizijskom gostovanju, da je Balijagić „postao ekstremni radikalni islamista“ i da o tome navodno imaju podatke „od naših veza iz Crne Gore“.
„Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma. Apelujemo na sve društvene činioce u zemlji da odgovorno i tačno izvještavaju u vezi sa ovim i svim drugim slučajevima, a naročito u kontekstu saopštavanja netačnih ili neprovjerenih informacija koje mogu izazvati vjersku ili nacionalnu netrpeljivost“, piše u saopštenju.
DRUŠTVO
Berane: Dojave o bombama u Gimnaziji, Medicinskoj i Elektro školi – Prekinuta nastava
Više škola i u Podgorici, Bijelom Polju, Baru, Budvi, Ulcinju i Danilovgradu evakuisano je jutros zbog dojave o navodno postavljenoj eksplozivnoj napravi
Na mejl adrese Gimnazije „Panto Mališić“, Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović“ i JU „Srednje stručne škole“ (Elektro škola) u Beranama stigao je prijetići mejl o navodno postavljenoj eksplozovnoj napravi, saznaje Portal Berane online.
Obavjiještena je beranska policija, u toku su provjere, a nastava je prekinuta, saopštio je izvor našem Portalu.
Mediji su u međuvremenu objavili da je i više škola u Podgorici, Bijelom Polju, Baru, Budvi, Ulcinju i Danilovgradu evakuisano jutros zbog dojave o navodno postavljenoj eksplozivnoj napravi.
Vijestima je nezvanično iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija rečeno da je policija obaviještena, da su u toku provjere, a da će se nastava nastaviti kad nadležni organi utvrde da su zgrade ustanova bezbjedne.
„Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obaviješteno da je jutros na adrese nekoliko srednjih škola u Crnoj Gori i to Srednja mješovita škola Zeta, Gimnazija ‘Miloje Dobrašinović’ i Srednja stručna škola Bijelo Polje, Gimnazija ‘Slobodan Škerović’, Ekonomska škola, Srednja medicinska škola, SSŠ ‘Sergije Stanić’ Podgorica i Gimnazija ‘Petar Prvi Petrović Njegoš’ Danilovgrad, stigao mejl prijeteće sadržine. Uprave škola su preduzele mjere iz svojih nadležnosti, učenici su evakuisani i obaviješteni organi reda. Pripadnici policije će izvršiti pregled škola a Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će postupiti u skladu sa preporukama Uprave policije i MUP-a, što znači da će nakon što policija provjeri bezbjedost školskih objekata, učenici biti vraćeni na nastavu“, saopštilo je zvanično to ministarstvo.
Vijestima je rečeno da je prijeteća poruka stigla i na adresu Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“ u Budvi.
- HRONIKA5 сати ranije
(FOTO/VIDEO) Berane: U požaru u Gornjem Zaostru izgorela kuća
- HRONIKA12 сати ranije
Požar u Bijelom Polju: Gorela porodična kuća
- POLITIKA3 дана ranije
Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost: Ostavke ministra Šaranovića i direktora Uprave policije Brđanina nisu tražene
- POLITIKA3 дана ranije
Parlament Prijestonice odlučio: Mandić nije dobrodošao na Cetinje
- BALKAN I SVIJET12 сати ranije
(VIDEO) Mediji: Moskva napadnuta, zatvoreni aerodromi
- POLITIKA3 дана ranije
„Crna Gora da zatraži objašnjenje od Srbije povodom izjave Vučića da je Balijagić islamski ekstremista“