Connect with us

DRUŠTVO

RAZRIJEŠENI GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC

Katnić: Što su požurili sa raspisivanjem oglasa za tužioca, po ko zna koji put krše mi osnovna ljudska prava

„Sve to čine radi ostvarivanja zavjereničkog nauma“, tvrdi on

Razriješeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić obratio se javnosti još jednim saopštenjem povodom aktuelne situacije vezane za Tužilački savjet i odluku o penzionisanju tužilaca.

Saopštenje prenosimo integralno:

„Zašto se požurilo sa raspisivanjem oglasa za izbor GST-a?

Dana 17.02.2022.godine, Tužilački savjet, je nakon donošenja odluke da sam ispunio uslove za starosnu penziju, raspisao i javni oglas TSO br.1/22 za izbor novog Glavnog specijalnog tužioca.

Naprijed navedeno je Tužilački savjet uradio suprotno odredbama čl.56 Zakona o državnom tužilaštvu, koji je nalagao tom tijelu da prije raspisivanja bilo kog oglasa, donese novi plan slobodnih tužilačkih mjesta, s obzirom na to da je osim meni prestala funkcija za još 9 državnih tužilaca, te je naprijed navedeni postupak, pored zakonske obaveze, imao i svoje logično utemeljenje.

Zašto je Tužilački savjet „požurio“ sa raspisivanjem oglasa za izbor Glavnog specijalnog tužioca, iako je bio svjestan svoje obaveze da donese navedeni plan slobodnih tužilačkih mjesta, a što je i na samom sjednici Tužilačkog savjeta, konstatovala predsjednica tog tijela, v.d Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović?

Za hitnost u postupanju nije bilo nikakvog opravdanja, s obzirom na to da je sjednica Specijalnog državnog tužilaštva za 2022.godinu za mog zamjenika imenovala specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, koji je poslove v.d Glavnog specijalnog tužioca mogao obavljati do izbora novog Glavnog specijalnog tužioca u redovnoj proceduri, a što je i predviđeno čl.137 st.3 Zakona o državnom tužilaštvu, kojim je propisano da rukovodioca državnog tužilaštva u slučaju odsutnosti, spriječenosti za rad ili isteka mandata zamjenjuje državni tužilac, koga određuje sjednica državnog tužilaštva za svaku kalendarsku godinu, na predlog rukovodioca državnog tužilaštva.

Razlog je vrlo jednostavan.

„Ekspresnim“ izborom novog Glavnog specijalnog tužioca obesmislila bi se moja eventualna tužba Upravnom sudu Crne Gore za poništenje odluke Tužilačkog savjeta o prestanku moje funkcije kao Glavnog specijalnog tužioca, s obzirom na to da bi u slučaju da se novi Glavni specijalni tužilac izabere prije okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore, ova upravna stvar postala bespredmetna, pa čak i u slučaju da Upravni sud Crne Gore usvoji moju tužbu i poništi prvobitnu odluku Tužilačkog savjeta.

Kako bi se gore navedeni postupak pronalaska moje „zamjene“ još više „ubrzao“, ukazujem da mi, i pored zakonske obaveze iz čl.105 st.4 Zakona o državnom tužilaštvu, nije dostavljena odluka o prestanku tužilačke funkcije, a takva odluka nije dostavljena ni Specijalnom državnom tužilaštvu, niti je objavljena u „Službenom listu Crne Gore“ iako je oglas za izbor novog Glavnog specijalnog tužioca munjevitom brzinom objavljen u „Službenom listu Crne Gore br.8/22-Oglasni dio“ od 18.02.2022.godine .

Da bi javnost Crne Gore provjerila ove moje tvrdnje, a i ja sa tom istom javnošću, predsjednici Tužilačkog savjeta, v.d Vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, dana 18.02.2022.godine dostavio sam zahtjev, koji joj je uredno uručen istog dana, da mi hitno dostavi odluku Tužilačkog savjeta kojom mi je konstatovan prestanak funkcije.

Umjesto dostavljanja pismeno izrađene odluke na koju bih mogao izjaviti žalbu i ostvariti svoja osnovna ljudska prava zagarantovana i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Sekretarijat Tužilačkog savjeta putem e-maila obavještava Specijalno državno tužilaštvo da je na II sjednici Tužilačkog savjeta održanoj 17.februara 2022.godine utvrđen prestanak funkcije državnom tužiocu Milivoju Katniću, imajući u vidu da je ispunjen uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Istovremeno Specijalno državno tužilaštvo se obavještava da će pisano izrađena odluka biti naknadno dostavljena.

Dakle, potpuno je jasno, po onoj narodnoj „ Putuj Igumane, ne brini za manastir.“

Iznova i po ko zna koji put krše mi se osnovna ljudska prava, a sve radi ostvarivanja gore navedenog zavjereničkog nauma“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Bečić: Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u Beranama

„Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, kazao je Bečić

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade, kojom je on presjedavao, donijeta odluka o davanju saglasnosti Opštini Berane za izgradnju spomenika blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, koji je preminuo 2020. godine.

„Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta“, saopštio je Bečić.

Kaže da mitropolita Amfilohija uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je „bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore“.

„Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa“, dodaje on.

Navodi i da je mitropolita Amfilohija ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.

„Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, zaključio je Bečić.

„Vijesti“ su prethodno objavile da su ministri iz redova Bošnjačke stranke i albanskih partija napustili sjednicu, zbog namjere Vlade da da saglasnost na podizanje spomenika. Listu su to potvrdila dva učesnika današnje sjednice.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Milatović: Mitropolit Amfilohije zaslužuje spomenik

„Smatram da je mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije. To je čovjek koji ima moje poštovanje“, kazao je Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije zaslužuje spomenik.

On je istakao da je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije.

„To je čovjek koji ima moje poštovanje. Smatram svakako da kao takav zaslužuje spomenik ali ne bih ulazio u detalje koji se tiču tehničkih stvari. Mislim da je apsolutno prirodno da taj spomenik bude kao i svaki drugi u Crnoj Gori, napravljen u skladu sa zakonom“, kazao je predsjednik Crne Gore.

Milatović je, tokom gostovanja na televiziji Nova M, izrazio sigurnost da će se nadležni organi postarati da to tako i bude.

Podsjećanja radi, ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, stavila je van snage Rješenje kojim se odbija zahtjev Opštine Berane da se podigne spomenik blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama i uputila Vladi Crne Gore predlog da se da saglasnost.

To je potvrdila lično ministarka za Portal Berane online.

Povezana vijest:

Ministarka Vujović predlaže Vladi da se podigne spomenik mitropolitu Amfilohiju u Beranama

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Duško Knežević: 20 godina sam finansirao DPS sa još 100 privrednika

„Milo Đukanović me molio da pomognem političku kampanju DPS-a u Zeti“, tvrdi biznismen

Duško Knežević

Okrivljeni Duško Knežević danas je u Višem sudu u Podgorici, dao odbranu u predmetu „Koverta“, kao i o ostalim tačkama optužbe za pranje novca. Aferu je Knežević otvorio u januaru 2019. godine objavljivanjem video-snimka na kojem Slavoljubu Migu Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS).

Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić pročitala optužnicu, okrivljeni Knežević se, na pitanje predsjednika specijalnog vijeća sudije Nenada Vujanovića, izjasnio da nije razumio njene navode.

„Optužnica je nebuloza. Nisam kriv. Iznijeću odbranu. Neću odgovarati na pitanja tužioca i suda, samo na pitanja svojih branilaca. Smatram da je ovo politički proces protiv mene. Optužnica je fabrikovana i izmišljena. Ona je proizvod moje tuče sa vlastima i režimom. Htjeli su da me namjeste u slučaj ‘državni udar’ da budem svjedok i da sam „prao“ pare, kao da su došle iz Rusije. Ja sam to odbio“, izjavio je okrivljeni Dušo Knežević na početku iznošenja odbrane.

Odgovarajući na pitanja svojih branilaca advokatice Andrijane Razić, te advokata Dražena Medojevića i Dušana Radovaljevića, okrivljeni Knežević je kazao da ga je Milo Đukanović molio da pomogne političku kampanju DPS-a u Zeti.

Zećani ne primaju dolare

„Milo Đukanović me molio da novcem pomognem DPS za izbore u Zeti. Rekao sam da imam svojih 200.000 dolara. Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću, da ih konvertuje u eure. Nakon dan-dva, javio mi se Migo Stijepović i rekao da niko u Zeti neće dolare. Pitao me da ih zamijenim u eure“, kazao je optuženi Knežević.

Osvrnuo se na navode optužbe da je „oprao pare“.

„Tužiteljka kaže da sam oprao pare koje sam dao DPS-u. Pare se peru od kokaina i guraju se u legalne tokove. Ovdje se ne radi o pranju para, već o reketu i iznudi poslovnog čovjeka. To je isto kao da djevojka prijavi da je silovana a tužilaštvo je optuži za prostituciju“, naveo je Knežević.

„Pozvao sam Miga Stijepovića. Dao sam mu u kući 97.000 eura. Snimak koji je nastao je autentičan. Migo kaže da će novac da odnese Milu Đukanoviću, i da ima tremu kada se sretne sa njim. Vidim da ste snimak izbacili iz predmeta. Snimak koji sam napravio, nisam mislio da ću ga koristiti, već kao smrtonosnu pilulu za spas da ga koristim. Neke ljude su pritiskali da daju lažne iskaze. Ja sam putovao privatnim avionom, a ne da se družim sa škaljarskim i kavačkim klanom u zatvoru. Već 20 godina sam finansirao DPS. I ne samo ja, već još 100 privrednika u Crnoj Gori, ali niko nema petlju da to kaže“, istakao je Knežević.

Dodao je da je osjetio da se nešto dešava, ljudi su se promijenili prema njemu. Štampa je pisala u oktobru 2017. godine da je uhapšen Vlatko Rašović i da se politički mijenja ponašanje određenih ljudi, kao da je stao na stranu DF-a.

Ispričao je i razgovor sa Milivojem Katnićem, glavnim specijalnim tužiocem.

„Pitao me Katnić da li možemo službeno da razgovaramo. Rekao sam da možemo. Rekao mi je Katnić: ‘Imamo podatke da se vaši ljudi bave kriminalom, koji je opasan po državu’. Naveo je da se šest vozača bavi pranjem para za Demokratski front (DF). Odgovorio sam mu da je to nemoguće. Katnić na to kaže da ima snimke i dokaze“, kazao je Knežević.

Govoreći o svojim poslovnim rezlatima i uspjesima, Knežević je naveo da imao oko milijardu i četiri stotine miliona eura aktive u Crnoj Gori.

Na pitanje advokata Dražena Medojevića, o porijeklu 110.000 dolara, jer je u optužnici navedeno da je stečena od kriminalne djelatnosti, odgovorio je.

„Ne bih da se hvalim, ja sam uvijek imao dosta novca kod sebe, kao i raune na Kipru i Dubajiu. Za 7.000.000 dolara prodao sam kući iranskom ambasadoru. Što se tiče ovih 110.000 dolara koje je konvertovano u 97.000 eura, to je odradilo šest vozača, svi po 15.000. Rekao sam da se uzme šest vozača i da se novac da za DPS“, izjavio je Knežević. Objasnio je da snimak napravio da bi se zaštitio. Sve prijave protiv njega su krenule nakon što je objavio snimak kada je davao novac Migu Stijepoviću.

„To je fakat i to treba da se zna. Oni samo uzimaju i ne vraćaju novac. Migo Stijepović je bio samo operativac koji je nosio pare Milu Đukanoviću. Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriiminalne organizacije. Nakon snimka krenule su prijave i potjernice. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika“, ispričao je Knežević.

Kad mu je blokirana „Atlas banka“, u koju nije mogao da uđe, telefonom je pozvao Mila Đukanovića.

„Pozvao sam Mila Đukanovića, koji se tada nalazio u Argentini. Tamo je bilo jutro. Pitao sam Mila šta se ovo dešava. On kaže da je u Argentini. „Čekaj me u Podgorici, da vidimo pa da vidimo šta se dešava“, kazao mi je Milo“ naveo je Knežević. Dodao je da su ga savjetovali da je najbezbjednije da napusti Crnu Goru i pođe u London. Potom je otišao u Beograd, ali su ga i tamo pratile kriminialne grupe, pa je morao da napusti Beograd i redovnom avionskom linijom je otišao u London.

U vezi poslovanja u Rusiji, odnosno Moskvi, ispričao je:

„Kad je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, oduzeta mi je licenca za rad banke u Moskvi. Godišnje je milijardu eura dolazilo investicija iz banke u Moskvi u Crnu Goru. Tu banku je otvorio Milo Đukanović“, ispričao je Duško Knežević.

Osvrnuo se na događaj koji je bio preloman u njegovom životu.

„Kada sam odbio Mila Đukanovića da se „ničija kuća“ vodi na mene, onda se on promijenio prema meni“, rekao je optuženi Knežević.

Na kraju davanja odbrane, pitao je sudiju Nenada Vujanovića.

„Zašto je snimak „koverta“ izbačen iz spisa predmeta“, pitao je Knežević. „To je stvar tužilaštva“, odgovorio je sudija.

U optužnici se između ostalog navodi da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao „samo“ 47.500 eura. Osim Duška Kneževića i Slavoljuba Stijepovića, optuženi su i Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević.

U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.

Prvom tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Drugom tačkom optužnice, ovi okrivljeni, kao i Slavoljub Stijepović su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi stave 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Suđenje se nastavlja 20. septembra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije