EKONOMIJA
Kirije pale do 20 odsto: Odlazak stranaca uticao na cijene zakupnine stanova
Iz Udruženja podstanara Crne Gore (UPCG) ukazuju da ovaj pad ne znači da su kirije postale niske, već da je došlo do djelimične korekcije nakon perioda naglog rasta, te da i danas znatan dio prihoda građana (do oko 40 odsto) odlazi na plaćanje iznajmljenih stambenih prostora

Cijene zakupnine stanova danas su za do 20 odsto niže u odnosu na početak prošle godine, a na to su uticali odlazak stranih državljana i znatno povećanje ponude stanova za izdavanje na tržištu, saglasni su sagovornici „Dana“.
Iz Udruženja podstanara Crne Gore (UPCG) ukazuju da ovaj pad ne znači da su kirije postale niske, već da je došlo do djelimične korekcije nakon perioda naglog rasta, te da i danas znatan dio prihoda građana (do oko 40 odsto) odlazi na plaćanje iznajmljenih stambenih prostora.
Kako je za „Dan“ kazao vlasnik agencije „Multitask nekretnine“ iz Podgorice Stefan Mišković, kada je riječ o tržištu zakupa u Podgorici, tokom proteklih godinu dana došlo je do stabilizacije i blagog pada cijena kirija u odnosu na period izražene potražnje koji je uslijedio nakon dolaska stranih državljana, prvenstveno iz Rusije i Ukrajine.
– U poređenju sa početkom prošle godine, evidentan je pad zakupnina u prosjeku od oko 15–20 odsto. Na primjer, jednosobni stanovi koji su se prije godinu dana izdavali u prosjeku za oko 500 eura danas se najčešće izdaju za oko 400–450 eura, dok se pojedini stanovi mogu naći i po cijeni od oko 350 eura, što nije bilo karakteristično za prethodni period – naglasio je Mišković.
On smatra da je smanjena potražnja od strane stranih državljana glavni faktor koji je uslovio pojeftinjenje kirija.
– Nakon početnog talasa dolaska ruskih i ukrajinskih državljana, koji su znatno podigli cijene zakupa, njihovo prisustvo na tržištu se smanjilo. U jednom periodu dio potražnje nadomjestili su državljani Turske, ali se taj trend nije dugoročno zadržao. Dodatno, nakon određenih događaja krajem prošle godine, na tržištu se pojavio veći broj stanova koji su prethodno bili zauzeti, što je povećalo ponudu i dodatno uticalo na pad cijena. Trenutno je potražnja stranih državljana znatno manja, dok tržište dominantno čine domaći zakupci – rekao je Mišković.
On je dodao da je platežna moć domaćeg stanovništva značajno niža u odnosu na strane zakupce, što je, kako objašnjava, jedan od ključnih razloga zašto se cijene zakupa sada postepeno vraćaju na nivo koji je realniji u odnosu na standard života u Crnoj Gori.
Kada je riječ o primorskim gradovima, Mirko Vujović iz budvanske agencije za nekretnine „Adria Stone“ za „Dan“ kaže da je, u poređenju sa početkom prošle godine, evidentan pad cijena zakupnina i u ovoj regiji, koji se procjenjuje na oko 20 odsto. I on je saglasan da je nagli odlazak stranih državljana, prije svega turskih, glavni razlog za ovakav trend, jer je to dovelo i do znatnog povećanja ponude stanova za izdavanje na tržištu.
Najtraženiji manji stanovi
Mišković kaže da se u Podgorici garsonjere trenutno mogu zakupiti za iznose od 300 do 350 eura (više za bolje lokacije i opremljenost), a jednosobni stanovi od 350 do 550 eura. Dvosobni stanovi se na tržištu kreću od 550 do 800 eura mjesečne rente, a trosobni od 700 eura pa naviše.
Mišković napominje da kirije za zakup kuća znatno variraju u zavisnosti od lokacije i kvadrature, ali su i tu zabilježene blage korekcije cijena
– Naravno, luksuznije nekretnine u novijim i prestižnim zgradama i dalje postižu više cijene od prosjeka – dodaje Mišković.
Po njegovim riječima, i dalje su najtraženiji manji stanovi – garsonjere i jednosobni stanovi, zbog njihove pristupačnosti i šire ciljne grupe zakupaca.
– Povećana ponuda u kratkom vremenskom periodu direktno je uticala na korekciju cijena zakupnina naniže. Važno je napomenuti da, za razliku od tržišta zakupa, cijene nekretnina u prodaji i dalje ostaju stabilne i na nivou su prošlogodišnjih – rekao je Vujović za „Dan“.
Kako je dodao, mjesečni iznosi zakupnina u primorskim gradovima trenutno se kreću u rasponima koji zavise od tipa i opremljenosti nekretnine.
– Garsonjere se najčešće izdaju u rasponu od 250 do 350 eura mjesečno. Jednosobni stanovi dostižu cijene od oko 500 do 600 eura, dok se dvosobni stanovi izdaju u rasponu od 700 do 850 eura. Kada su u pitanju luksuzno opremljene kuće, zakupnine dostižu nekoliko hiljada eura mjesečno, u zavisnosti od lokacije i nivoa opremljenosti. Prema našem iskustvu u agenciji, trenutno je najveća potražnja za dvosobnim stanovima, koji predstavljaju optimalan odnos cijene i funkcionalnosti za najveći broj zakupaca – kazao je Vujović.
Udruženje podstanara: Trenutne mjere subvencionisanja samo su privremena pomoć
I predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković konstatuje korekciju iznosa kirija u Podgorici, dok su na Primorju, po njegovim riječima, cijene i dalje pod snažnim uticajem sezonalnosti. Živković ističe da su na sjeveru Crne Gore kirije znatno niže i kreću se okvirno od 200 do 400 eura, uz manju ponudu i slabiju potražnju, zbog čega nema izraženih oscilacija.
– Ovaj pad od 10–20 odsto ne znači da su kirije postale niske, već da je došlo do djelimične korekcije nakon perioda naglog rasta, kada su cijene u pojedinim gradovima porasle i preko 50 odsto u relativno kratkom roku. Uprkos blagoj stabilizaciji cijena, položaj podstanara nije se značajno poboljšao – naprotiv, u mnogim aspektima je teži nego ranije. Danas je karakteristično da veliki dio prihoda odlazi na kiriju (često 40 odsto ili više), tržište je i dalje pravno nesigurno, sa velikim brojem neformalnih ugovora, podstanari su izloženi čestim promjenama uslova zakupa i kratkim otkaznim rokovima. Na Primorju je posebno izražen problem sezonskog iseljavanja zbog turističke potražnje – rekao je Živković za „Dan“.
Živković ocjenjuje da se tržište zakupa u Crnoj Gori trenutno nalazi u fazi blage korekcije nakon naglog rasta, ali da su kirije i dalje visoke u odnosu na standard građana.
EKONOMIJA
Ograničena cijena peleta u Crnoj Gori na 250, odnosno 270 eura
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do 30. juna 2027.

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je,na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, usvojila odluku o ograničavanju cijene peleta prve i druge klase u Crnoj Gori.
“Odlukom se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa maloprodajne cijene, i to do 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1”, naveli sui z resora Jokovića.
Kako ističu, u navedene cijene uračunat je porez na dodatu vrijednost (PDV).
“Ova mjera inicirana je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa ciljem da se građanima obezbijedi povoljnije i stabilnije snabdijevanje peletom pred predstojeću zimsku sezonu, uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti tržišta i interesima domaćih proizvođača”, pojašnjavaju iz tog resora.
Ograničavanje cijene, kako dodaju, predstavlja konkretnu mjeru podrške građanima i rezultat je angažovanja Ministarstva poljoprivrede u praćenju stanja na tržištu i preduzimanju mjera u cilju zaštite potrošača i obezbjeđivanja stabilnog snabdijevanja.
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do30. juna 2027. godine.
EKONOMIJA
Sve vrste goriva skuplje od ponoći
Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo, cijene u regionu i Evropi na istorijskom maksimumu

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.
Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.
Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.
Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.
Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.
U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.
Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.
Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.
EKONOMIJA
Vuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“
Ministar finansija Novica Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.
Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.
„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.
On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.
„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.
Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.
Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.
Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.
Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.
EKONOMIJA4 дана ranijeSve vrste goriva skuplje od ponoći
HRONIKA3 дана ranijeVeliki požar na Velikoj plaži: Izgorio dio plažnog mobilijara
HRONIKA1 дан ranijeBijelo Polje: 25-godišnji mladić se ranio dok je čistio pištolj
DRUŠTVO2 дана ranijeLijepe vijesti iz Moskve: Mali Vjekoslav iz Andrijevice se oporavlja
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeNakon 17 godina borbe za potomstvo stigla najveća sreća: Pjevačica Silvija Nedeljković i fudbaler Saša Stamenković dobili blizance
EKONOMIJA4 дана ranijeVuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“











