POLITIKA
Marta Kos pitala dio vlasti: Zašto Pljevlja, Nikšić i Herceg Novi ne slave Dan nezavisnosti?
Kos je, kako saznaje Pobjeda, na sastancima problematizovala i činjenicu da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne upućuje čestitku povodom Dana nezavisnosti. Na to je, prema istim izvorima, poručila da u Crnu Goru dolazi 20. maja i da očekuje da Mandić tada bude na sastancima s njom

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom brojnih sastanaka sa predstavnicima vlasti, opozicije, civilnog sektora i Vlade u okviru dvodnevne posjete našoj zemlji, tražila je objašnjenje od predstavnika dijela vladajuće većine zašto tri crnogorske opštine Pljevlja, Nikšić i Herceg Novi odbijaju da obilježe Dan nezavisnosti Crne Gore, saznaje Pobjeda.
Prema tvrdnjama izvora Pobjede, iz dijela vladajuće većine joj je odgovoreno da odluka za Herceg Novi nije definitivna i da se o tome još pregovara.
Kos je, kako saznaje ovaj medij, na sastancima problematizovala i činjenicu da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne upućuje čestitku povodom Dana nezavisnosti. Na to je, prema istim izvorima, poručila da u Crnu Goru dolazi 20. maja i da očekuje da Mandić tada bude na sastancima s njom.
Prema istim izvorima, Kos je kazala i da će pitati predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića zašto u tom gradu ne obilježavaju Dan nezavisnosti Crne Gore.
Iz Opštine Nikšić juče je saopšteno da je Kovačević upriličio prijem za evropsku komesarku za proširenje, sa kojom je razgovarao o razvojnim planovima opštine, kao i o važnoj ulozi lokalnih zajednica u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu činjenicu da je Nikšić proglašen za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine. U tom saopštenju, međutim, nije navedeno da je bilo riječi o obilježavanju Dana nezavisnosti niti da li je Kos pitala Kovačevića o tome.
Kos je javno za TV Nikšić upozorila i da tenzije koje se vide i iz Brisela nijesu dobre, ali da nema drugog puta osim saradnje svih političkih i društvenih aktera.
– Zbog toga, tenzije koje i mi vidimo u Briselu nijesu dobre, ali nema drugog puta osim da svi zajedno sarađuju. Vjerujem u Crnu Goru, imate podršku ne samo moju i mog tima, i države članice žele da vide novu državu u Evropskoj uniji – poručila je Kos.
Povod za pitanja Kos je činjenica da u pojedinim opštinama izostaje spremnost da se obilježi 21. maj.
Prvi čovjek Herceg Novog Stevan Katić saopštio je da u tom gradu proslava nije u planu, dok je čelnik Pljevalja Dario Vraneš rekao da obilježavanja neće biti jer, kako je naveo, „nema zainteresovanih“.
S druge strane, iz Podgorice je najavljen niz kulturno-umjetničkih programa. U Bijelom Polju planirana je svečana akademija, u Baru trodnevni program, dok su u Tivtu i Danilovgradu najavljeni koncerti.
Kos je boravila u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a sastala se sa premijerom Milojkom Spajićem, predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.
Zajedno sa ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević razgovarala je i sa srednjoškolcima, studentima, mladim evropskim ambasadorima i stažistima u Ministarstvu evropskih poslova. Sa predstavnicima mladih je razgovarala i juče u Nikšiću.
Zašto bez susreta sa medijima?
Tokom zvanične posjete Crnoj Gori, evropska komesarka za proširenje Marta Kos nije se sastala sa predstavnicima medija, što dodatno otvara pitanje zbog čega je izostao direktan razgovor sa novinarima, uprkos brojnim političkim i društvenim temama koje su obilježile njenu posjetu. Mediji imaju veoma značajnu ulogu u procesu EU integracija i to nije dobar stav Marte Kos ili onog iz Evropske komisije ko je pravio protokol posjete.
Kos je po profesiji novinarka, a nakon završenih studija novinarstva karijeru je započela na slovenačkoj nacionalnoj radio-televiziji. Više godina radila je i kao dopisnica za Dojče vele iz Bona. Kasnije je prešla u Vladu Slovenije, gdje je bila direktorica Kancelarije za odnose s javnošću i medije, ali i portparolka Vlade.
Na njenom LinkedIn profilu navodi se i da je nekada bila članica slovenačke i jugoslovenske plivačke reprezentacije. Za razliku od nje, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler redovno se sastaje sa predstavnicima medija.
POLITIKA
Vučić: Neću ići na „glamuroznu proslavu“ nezavisnosti Crne Gore, oni slave otcepljenje od moje Srbije; Bilo bi me sramota, pljunuo bih sebi i svom narodu u lice
„Vidim da su mnogo srećni što su otišli od Srba i Srbije, želim im svu sreću“, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je dobio poziv da učestvuje na „glamuroznoj proslavi“ 20. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, prenosi beogradski list Danas na svom portalu.
„Ali, neću ići na glamuroznu proslavu otcjepljenja od moje Srbije. Bilo bi me sramota, i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice, a oni nek slave šta god hoće“, rekao je Vučić, odgovarajući na pitanja novinara na gradilištu izložbe Ekspo.
Vučić je rekao da je vidio da se u Crnoj Gori sprema glamurozna proslava, da dolazi Riki Martin.
„Ali šta se ustvari slavi – slavi se otcjepljenje od Srbije. Mnogo toga bih mogao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda. Vidim da su mnogo srećni što su otišli od Srba i Srbije, želim im svu sreću“, rekao je Vučić, prenosi Danas.
On je poručio da „koliko je čudno, toliko nije ni čudno ni izenanđenje što Evropa ne insistira na pravu na upotrebu srpskog jezika u Crnoj Gori, a insistira na svemu drugom“.
„Nek nastave oni svoj posao, svu sreću ovog svijeta im želim, a Srbija da ide naprijed i da pravimo velike podvige u ekonomskom napretku naše zemlje“, kazao je Vučić.
On je kako prenosi agencija Beta rekao da je siguran da će i Srbi i drugi građani Crne Gore Srbiju „uvijek osjećati kao bratsku zemlju“.
POLITIKA
Đukanović: Bivši režim od 2006. do 2006. nije napravio nijednu grešku
„Nijesmo imali podršku nigdje u svijetu, ni na istoku, ni na zapadu, ni u Evropi, ni u Americi“, kazao je on

Bivši predsednik, nekadašnji premijer Crne Gore i počasni predsednik DPS Milo Đukanović izjavio je da za 10 godina, od 1996. do 2006. godine, bivši režim nije napravio nijednu grešku.
„Usuđujem se da ovdje, po prvi put to kažem da, mislim da u tom periodu, od 1996. kada je krenulo gibanje u državnoj politici Crne Gore, pa do 2006. nismo napravili niti jednu grešku“, rekao je Đukanović za podgoričku TV E povodom dvije decenije od obnove nezavisnosti.
Đukanović je naglasio da je najteže bilo stvoriti kritičnu masu podrške obnovi nezavisnosti Crne Gore u crnogorskoj javnosti.
„Nijesmo imali podršku nigdje u svijetu, ni na istoku, ni na zapadu, ni u Evropi, ni u Americi“, kazao je on.
POLITIKA
Milatović generalnom sekretaru NATO-a: Postoji selo na sjeveru Crne Gore (Murino) u kojem je šest ljudi izgubilo život tokom NATO bombardovanja
„Jedna stvar koju možda sada u Crnoj Gori radimo bolje u odnosu na veoma ružne devedesete godine u bivšoj Jugoslaviji jeste to što želimo da budemo uzor, svjetionik stabilnosti, nade i prosperiteta za region. I iskreno vjerujem da je upravo to uloga Crne Gore“, istakao je Milatović na predavanju koje je na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici održao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom

Bio sam učenik, imao sam 13 godina kada je NATO bombardovao tadašnju Jugoslaviju, i mislim da je, nažalost, zbog veoma lošeg i iracionalnog odlučivanja pojedinih lidera bivše Jugoslavije, NATO bombardovanje dovelo do velikog ljudskog stradanja, saopštio je danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore je saopšteno da je Milatović to rekao na današnjem predavanju koje je na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici održao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
„Jedna stvar koju možda sada u Crnoj Gori radimo bolje u odnosu na veoma ružne devedesete godine u bivšoj Jugoslaviji jeste to što želimo da budemo uzor, svjetionik stabilnosti, nade i prosperiteta za region. I iskreno vjerujem da je upravo to uloga Crne Gore“, istakao je Milatović.
On je dodao da „mi nijesmo najveća ekonomija u regionu, niti smo zemlja sa najvećom vojskom ili najvećim brojem stanovnika“.
„Ali ono što možemo biti jeste istinski uzor mnogim zemljama regiona. A to, naravno, ne bismo mogli postići bez podrške prijatelja, prijatelja iz zemalja Evropske unije i prijatelja iz zemalja NATO-a. To je ono za šta se nadam da će učiniti region stabilnijim i prosperitetnijim u budućnosti, kako se nikada više ne bi ponovile stvari koje su se dešavale ovdje, u regionu, tokom devedesetih godina, a koje su bile razorne za zemlje bivše Jugoslavije, uključujući i Crnu Goru. Mark, sljedeći put kada dođeš u Crnu Goru, postoji jedno malo selo na sjeveru Crne Gore u kojem je, nažalost, šest ljudi izgubilo život tokom NATO bombardovanja, među njima i troje djece. Mislim da bi to zaista bio veoma važan gest s tvoje strane“, rekao je Milatović.
On je poručio da svi treba da odamo poštovanje onome što je ljudski život.
Šest civila u Murinu, na sjeveru Crne Gore, stradalo je 1999. godine tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Rute boravi danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
HRONIKA2 дана ranijePucnjava na Cetinju: Policija na terenu
HRONIKA4 дана ranijeU Rožajama uhapšen Haris Monić
EKONOMIJA3 дана ranijeOd ponoći jeftinije sve vrste goriva
POLITIKA2 дана ranijeMilatović generalnom sekretaru NATO-a: Postoji selo na sjeveru Crne Gore (Murino) u kojem je šest ljudi izgubilo život tokom NATO bombardovanja
BALKAN I SVIJET1 дан ranijeNjemačka otkrila virus hepatitisa A u smrznutom voću iz Srbije
HRONIKA1 дан ranijeOko 250 osuđenika iz zatvora u Spužu pisalo Spajiću: Za 20 godina nezavisnosti traže da im se smanji kazna za 20 odsto












