Connect with us

EKONOMIJA

Uprava za državnu imovinu prodaje više od 70 zaplijenjenih i rashodovanih vozila: Cijene od 185 do 2.624 eura

Najpovoljniji ponuđači biće obavezni da u roku od deset dana uplate ponuđeni iznos

Oduzeta vozila na parkingu Uprave za imovinu, Foto: Boris Pejović

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni poziv za prodaju više od 70 vozila, među kojima su službeni automobili i trajno oduzeta vozila stečena kriminalnom djelatnošću.

Najjeftinije vozilo na spisku je motocikl Piaggio Beverly, čija je početna cijena 185 eura. Najskuplje vozilo je VW Touareg iz 2011. godine, sa početnom cijenom od 2.624 eura.

Kako se navodi u pozivu, ponude za kupovinu automobila, kombija i terenskih vozila dostavljaju se do 14. maja, a vozila će biti prodata sistemom zatvorenih koverti. Dio vozila ide na pojedinačnu prodaju, dok će dio završiti u reciklaži kao otpad.

Zainteresovani građani i firme vozila mogu pogledati 11. maja, u periodu od devet do 11 časova, na parking prostoru Uprave za državnu imovinu u “Južnom dijelu kasarne u Maslinama” u Podgorici.

Ponude se predaju 14. maja, od 9 do 11 časova, u zgradi Uprave za državnu imovinu u Podgorici, dok će otvaranje koverti početi istog dana u 11.30 časova.

Na prodaji će se naći veliki broj različitih modela vozila, među kojima su Mercedes, Audi, Volkswagen, Toyota, Land Rover, Peugeot, Renault, Ford, Lada i drugi.

Najskuplje ponuđeno vozilo u prvoj partiji je VW Touareg iz 2011. godine sa početnom cijenom od 2.624 eura, dok su među skupljima i dva Audija A6 iz 2007. godine, kao i Mercedes E220 iz 2010. godine.

S druge strane, pojedina vozila mogu se kupiti već za nekoliko stotina eura. Tako je početna cijena za motocikl Piaggio Beverly 185 eura, dok se pojedini Golfovi, Lade Nive i Škode Fabije prodaju po cijenama od oko 200 do 400 eura.

Za učešće u prvoj partiji pravo imaju fizička i pravna lica, uz obavezu dostavljanja depozita u iznosu od 10 odsto procijenjene vrijednosti vozila za koje se konkuriše.

Kada je riječ o drugoj partiji, pravo učešća imaju isključivo kompanije i preduzetnici koji posjeduju dozvole za preradu otpadnih vozila i upravljanje otpadom. Početna cijena za otpadna vozila iznosi 0,15 eura po kilogramu, uz obračun PDV-a.

Najpovoljniji ponuđači biće obavezni da u roku od deset dana uplate ponuđeni iznos, zaključe kupoprodajni ugovor i preuzmu vozila. Uprava upozorava da će za prekoračenje roka preuzimanja biti naplaćivani troškovi čuvanja u iznosu od 100 eura dnevno.

EKONOMIJA

Ograničena cijena peleta u Crnoj Gori na 250, odnosno 270 eura

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do 30. juna 2027.

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je,na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, usvojila odluku o ograničavanju cijene peleta prve i druge klase u Crnoj Gori.

“Odlukom se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa maloprodajne cijene, i to do 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1”, naveli sui z resora Jokovića.

Kako ističu, u navedene cijene uračunat je porez na dodatu vrijednost (PDV).

“Ova mjera inicirana je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa ciljem da se građanima obezbijedi povoljnije i stabilnije snabdijevanje peletom pred predstojeću zimsku sezonu, uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti tržišta i interesima domaćih proizvođača”, pojašnjavaju iz tog resora.

Ograničavanje cijene, kako dodaju, predstavlja konkretnu mjeru podrške građanima i rezultat je angažovanja Ministarstva poljoprivrede u praćenju stanja na tržištu i preduzimanju mjera u cilju zaštite potrošača i obezbjeđivanja stabilnog snabdijevanja.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do30. juna 2027. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sve vrste goriva skuplje od ponoći

Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo, cijene u regionu i Evropi na istorijskom maksimumu

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.

Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.

Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“

Ministar finansija Novica Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro

Vuković, Foto: Privatna arhiva

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.

Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.

„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.

On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.

„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.

Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.

Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije