BALKAN I SVIJET
Njemačka otkrila virus hepatitisa A u smrznutom voću iz Srbije
Zdravstveni rizik se smatra ozbiljnim, a proizvod je, kako se navodi – povučen od potrošača

Njemačka je, u zamrznutoj mešavini bobičastog voća iz Srbije, otkrila virus hepatitisa A, objavio je RASFF evropski sistem za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani. Ovaj virus, podsjetimo, izaziva virusni hepatitis tipa A, tj. zaraznu žuticu tipa A.
U zvaničnoj tržišnoj kontroli, u uzorku uzetom 20. aprila, Nemačka je pronašla patogene mikroorganizme – virus hepatitisa A u zamrznutoj mješavini bobičastog voća iz Srbije, objavio je RASFF, a prenosi N1.
Zdravstveni rizik se smatra ozbiljnim, a proizvod je, kako se navodi – povučen od potrošača.
Ovo nije prvi put da je u smrznutom voću iz Srbije pronađen virus hepatitisa A.
Prema podacima RASFF, isto se desilo i 10. jula 2025, kada je opet Njemačka pronašla isti virus takođe u bobičastom smrznutom voću iz Srbije, kao i u avgustu 2022. kada je virus hepatitisa A pronađen u proizvodu – smrznuto voće iz Belgije, ali je Srbija navedena kao jedna od četiri zemlje porijekla voća.
Virusni hepatitis A je zarazna žutica tipa A.Rezervoar zaraze, prema navodima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ je – čovek kao bolesnik sa tipičnom ili atipičnom kliničkom slikom. Uzročnik se nalazi u stolici, krvi i žuči, a ređe u mokraći obolelih.
Putevi prenošenja
Glavni put prenošenja je direktan kontakt, koji se ostvaruje preko ruku kontaminiranih fecesom u kome se nalazi virus hepatitisa A. Takođe, infekcija se prenosi i indirektnim konataktom kontaminiranim predmetima za ličnu ili opštu upotrebu.
BALKAN I SVIJET
Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.
Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.
On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.
BALKAN I SVIJET
Dva razorna zemljotresa u Venecueli u manje od minut: Desetine mrtvih i stotine povrijeđenih
Proglašeno vanredno stanje u zemlji

Više desetina ljudi su poginule, a stotine su povrijeđene u razornom zemljotresu u Venecueli.
U manje od 60 sekundi, dva jaka zemljotresa pogodila su područje u blizini glavnog grada Karakasa.
Najprije je zabilježen potres od 7,2, a potom i od 7,5 Rihtera zapadno od Karakasa, u kasno popodne.
Drugi zemljotres bio je jedan od najjačih koji je pogodio ovu južnoameričku zemlju posljednjih decenija.
Najmanje 32 je poginulo, a više od 700 je povrijeđeno, rekla je privremena predsjednica Delsi Rodrigez, koja je proglasila vanredno stanje.
Dok su se zgrade ljuljale, a mnoge i srušile, ljudi su istrčali na ulice tražeći sklonište, a veliki broj njih provodi noć na otvorenom.
Policija je apelovala na ljude da napuste oštećene domove u strahu da su ugroženi stabilnost zgrada i da su oštećeni gasovodi.
Mnogi su bili u kućama jer se u Venecueli proslavlja državni praznik.
Zatvoren je aerodrom u Karakasu, takođe oštećen u potresima, a ne rade ni željeznički ni drumski javni saobraćaj.
Spasioci se trude da pronađu preživjele zarobljene u ruševinama, a strahuje se da bi broj žrtava mogao da bude mnogo veći.
Američki geološki zavod procjenjuje da bi broj žrtava mogao da bude u hiljadama.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je u objavi na njegovoj platformi Istina (Truth Social) pomenuo „razarajući broj smrtnih slučajeva“.
Ljudi su pozivali u pomoć ispod srušenih građevina, javila je BBC Mundo saradnica Nikol Kolster.
„’Zovite pomoć. Ovdje smo’ – to je ono što možete da čujete“, izvještava BBC reporterka.
Još nije poznat obim štete u Venecueli, mada su, prema riječima zvaničnika, u pojedinim područjima srušene su čitave zgrade.
Ovo je jedan od najgorih zemljotresa u istoriji Venecuele.
Posljednji ovako razoran zemljotres zabilježen je 1967. godine, kada je poginulo 200 ljudi, a mnoge zgrade su se urušile.
Osim SAD, druge zemlje iz regiona šalju pomoć i spasilačke timove.
Predsjednik Salvadora Najib Bukele rekao je da je njegova zemlja pripremila 50 tona opreme i zaliha, kao i 300 spasilaca koji su „spremni da krenu za Karakas“.
Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva rekao je da će njegova zemlja procijeniti kakvu pomoć može da pruži „bratskoj naciji“.
BALKAN I SVIJET
(VIDEO) Najveći ukrajinski napad na Rusiju od početka rata, Zelenski prijeti: „Ako gori Ukrajina, goreće i Moskva“
Zelenski je rekao da je masovna operacija dronovima bio odgovor na prošlonedeljni ruski napad na Kijev, u kojem je vatra od eksplozije zahvatila i Kijevsko-pečersku lavru, važan vjerski spomenik

Moskva se našla na meti najvećeg ukrajinskog napada od početka rata, a skoro 200 dronova pogodilo je ciljeve oko ruske prijestonice i podigli stubove gustog dima visoko u nebo.
Sedamnaest ljudi je ranjeno u Moskovskoj oblasti, prema riječima lokalnog guvernera Andreja Vorobjova.
Skoro 1.000 dronova i četiri ukrajinske krstareće rakete presretnuto je i uništeno širom zemlje za 24 sata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Napadnuto je skladište nafte u južnoj Rostovskoj oblasti, gdje je jedna osoba poginula.
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je da je Kijev ponovo pogodio Moskovsku oblast „sankcijama dugog dometa“ – što je eufemizam za ukrajinske udare projektilima dugog dometa na Rusiju.
„Vrijeme je da se okonča ovaj rat i Rusija mora da preduzme neophodne diplomatske korake“, dodao je.
Rekao je da je masovna operacija dronovima bio odgovor na prošlonedeljni ruski napad na Kijev, u kojem je vatra od eksplozije zahvatila i Kijevsko-pečersku lavru, važan vjerski spomenik.
„Ne želimo ovaj rat i nikada ga nismo željeli“, rekao je Zelenski.
„Ali ako Ukrajina gori, goreće i vaša Moskva.
“Požari su izbili kada je rafinerija Kapotnja na jugoistoku Moskve pogođena treći put za mesec dana i drugi put ove nedjelje, obojivši nebo u crno od dima.
Brojni video snimci prikazuju poklopac velikog rezervoara za skladištenje nafte koji je odletio desetine metara u vazduh silom eksplozije.
Obližnji tržni centar je takođe goreo, navodno nakon što su ostaci drona pali na zgradu, a nekoliko stambenih nebodera je evakuisano.
Četiri moskovska aerodroma su privremeno zatvorena, a više od 500 letova je otkazano ili odloženo.
Iako su lokalne vlasti širom Rusije zabranile objavljivanje slika posledica napada dronovima, desetine video snimaka pojavilo se na društvenim mrežama.
Prikazuju dronove na nebu usred bijela dana i eksplozije iznad industrijskih zona na obodu Moskve.
Četiri i po godine otkako je Moskva napala Ukrajinu, rat iscrpljivanja na prvoj liniji fronta u Ukrajini se nastavlja, van vidokruga mnogih Rusa.
Kijevski udari dugog dometa na mete širom Rusije, kao i u Moskvi i Sankt Peterburgu, ukazuju na cilj Zelenskog da „vrati rat kući“ Rusima.
Napadi dronovima na Moskvu – oko 500 km od ukrajinske granice – postali su sve češći kako je Kijev razvio kapacitete dugog dometa.
Prvi uspješni napadi dronovima na rusku prijestonicu zabilježeni su u proljeće 2023, iako su bili sporadični i retko je u njima učestvovalo više od nekoliko dronova.
Od tada je oko Moskve postavljena opsežna protivvazdušna odbrana – ali se broj dronova koje je Ukrajina koristila u svojim napadima takođe umnožio, a neki su probili tu odbranu.
U međuvremenu, Rusija je preko noći lansirala više od 200 dronova i balističkih raketa na Ukrajinu, saopštio je Kijev.
Vladimir Putin, koji je domaćin samita lidera jugoistočne Azije u Kazanju, nije komentarisao napad velikih razmjera na rusku prijestonicu.
Pišući na društvenoj mreži Iks, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha je rekao:„Jedno od najpopularnijih pitanja koje Moskovljani postavljaju jutros je ‘Šta se dešava?’“
„Mogu da odgovorim. Vaša zemlja je započela agresioni rat protiv naše zemlje. Godinama ubija naše ljude“, napisao je Sibiha.
„Sada kada znate šta se dešava, pitajte Putina kada planira da ga okonča.“
HRONIKA4 дана ranijeČetiri osobe povrijeđene u udesu na putu Risan – Grahovo, jedna zadobila teže povrede
EKONOMIJA2 дана ranijeUkida se naplata ručnog prtljaga u avionima
POLITIKA4 дана ranijeDritan Abazović počasni građanin Njujorka
DRUŠTVO1 дан ranijeVlasniku Informera, Draganu Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru
EKONOMIJA2 дана ranijeCigarete biće skuplje od 20 do 30 centi
BALKAN I SVIJET1 дан ranijeVučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori









