Connect with us

DRUŠTVO

OBJAVIO DEVETU KNJIGU „IZ PERA REPORTERA”

Knjiga reportaža Darka Jovovića o ličnostima i događajima sa prostora Vasojevića

U želji da od zaborava sačuvam određene pojave, obične smrtnike, uzvišene ličnosti i vrijednosti, koje su bile predmet mog novinarskog i književnog, ali i ljudskog i patriotskog interesovanja, odlučio sam da jedan broj reportaža i drugih zapisa uokvirim u knjigu koju naslovih „Iz pera reportera” – kazao je Darko Jovović, književnik i novinar „Dana”

U izdanju Udruženja književnika Crne Gore iz štampe je izašla knjiga „Iz pera reportera” Darka Jovovića, koji je do sada, dobivši brojne nagrade i priznanja, objavio sedam zbirki poezije i jednu zbirku odabranih kolumni. Knjiga je, sa 55 reportaža i dugih zapisa, podijeljena u pet poglavlja pod nazivom: „Tragovima vjere”, „Toplina bola”, „Sjaj zavičajnih gora”, „U ogledalu tišine” i „Otisak razgovora”.

U predgovoru najnovijeg djela Jovović napominje da je, radeći kao novinar, u dnevnim novinama „Dan” objavio preko deset hiljada različitih priloga. Ističe da se među njima izdvaja nekoliko stotina reportaža koje, uglavnom, govore o znamenitim i zanimljivim događajima i ličnostima sa prostora Vasojevića, a i šire. Podsjeća da je uporedo, baveći se književnim radom, iznjedrio mnoštvo zapisa raznovrsne sadržine, koji su publikovani u brojnim listovima i časopisima, kao i, u elektronskoj formi, na pojedinim portalima i sajtovima. Naveo je da se ti zapisi, dobrim dijelom, odnose na djela i ljude, čija je vrijednost potvrđena u stručnom, kulturnom i civilizovanom svijetu. Jovović naglašava da je knjiga „Iz pera reportera” nastala kako bi od zaborava sačuvao ličnosti i događaje o kojima je pisao.

– U želji da od zaborava sačuvam određene pojave, obične smrtnike, uzvišene ličnosti i vrijednosti, koje su bile predmet mog novinarskog i književnog, ali i ljudskog i patriotskog interesovanja, odlučio sam da jedan broj reportaža i drugih zapisa uokvirim u knjigu koju naslovih „Iz pera reportera”. Uradio sam to, prije svega, iz ljubavi prema zavičaju i ljudima raličitih zanimanja i obrazovnih profila, koji su zavrijedili pažnju šireg čitalačkog auditorijuma – naglasio je Jovović u predgovoru knjige.

On je kazao da je ova knjiga ujedno, plod njegove težnje da se češće prisjećamo onih koji su, ispisujući svijetle stranice svoga trajanja, vjerujući u budućnost, branili prošlost od tame zaborava.

– Takođe, ovom knjigom želim da opomenem da je, nažalost, na našim širim prostorima sve manje izazovnih tema i sagovornika koji mogu da podstaknu ljude od pera da, kao nekada, iznjedre zapise koji veličaju ovovremenu zbilju i njene aktere. U nadi da uzvišenu riječ čeka neko bolje sjutra, i da će sjećanja na junake mojih priča još dugo trajati, ovu knjigu poklanjam čitaocima, onako kako su odabrani sagovornici toplinom i blagim iskazima plemenili moje novinarske bilježnice – naglasio je Jovović.

Recenzent Damjan Ćulafić navodi da je knjiga „Iz pera reportera” zbirka tekstova uokvirenih toplim riječima bez jalove imaginacije.

– O svakoj ličnosti, koje se dotakao, pisao je s izuzetnim poštovanjem i divljenjem, trudeći se da čitaocu stavi jasno do znanja o kakvoj ličnosti je riječ, kao i o kakvom djelu se radi. Raspon tema koje je svojim reportažama pokrio je veliki. On piše o ugašenom životu u selu, o prošlosti, o običnom čovjeku, seljaku, o akademicima i intelektualcima najvišeg ranga, ali mu je riječ najtoplija kad je izgovara o nekom „sabratu po peru”. Ti prilozi su, istovremeno, potvrda njegove stručnosti i analitičnosti u iščitavanju nečijeg djela. Tada je najglagoljiviji, ali i u najvećem iskušenju da na hartiju spusti „suzu vrelu” – naveo je Ćulafić.

Vodič kroz vrijeme i mjesta

Ćulafić tvrdi da je Jovovićeva najnovija knjiga svojevrstan imenoslov stvaralaca rođenih „na svetim vodama Lima”, ali i vodič kroz vrijedna i zanimljiva mjesta, ljude i događaje u Vasojevićima.

– Knjiga Darka Jovovića „Iz pera reportera” je bogata sadržajem. U njoj je dominantna želja autora da što više otrgne od zaborava, da zapamti i zabilježi. Ona, dobrim dijelom, ima i dokumentarni karakter i značaj. Svi tekstovi pisani su sa uočljivom ljubavlju i otežom sjetom, tako da nijesu u pitanju suvoparni i hladnokrvni žurnalistički izvještaji, već novinski prilozi pisani s plemenitijim motivima – istakao je Ćulafić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije