VIJESTI
PET GODINA BIO DIREKTOR
Ko je uhapšeni Slavko Stojanović: Neriješena ubistva, tortura, politizacija policije…
Tokom Stojanovićevog mandata na čelu policije rasplamsao se rat kotorskih klanova, počela je serija ubistava koja su naručili istaknuti članovi podzemlja, ali su se pojavili i ozbiljni navodi o zloupotrebama i korupciji unutar samih policijskih redova. Na jesen 2015. godine policija je razbila proteste tadašnjeg DF-a, a javnost je šokirao snimak kako 30-ak specijalnih policaja tuče Milorada-Mija Martinovića

Nekadašnji direktor crnogorske policije, karijerni policajac i bivši sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost Slavko Stojanović uhapšen je danas zbog optužbi za šverc cigareta i zloupotrebu službenog položaja.
Njegovo hapšenje je vijest dana u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na vrijeme od kad je bio na čelu policije, odnosno od 2013. do 2018. godine. Na mjestu čelnika crnogorske policije te 2018. godine naslijedio ga je Veselin Veljović, koji je prije nekoliko mjeseci takođe uhapšen.
Tokom Stojanovićevog mandata na čelu policije rasplamsao se rat kotorskih klanova, počela je serija ubistava koja su naručili istaknuti članovi podzemlja, ali su se pojavili i ozbiljni navodi o zlopotrebama i korupciji unutar samih policijskih redova.
Na jesen 2015. godine policija je razbila proteste tadašnjeg Demokratskog fronta, a javnost je šokirao snimak kako 30-ak specijalnih policaja tuče Milorada-Mija Martinovića, što je dosad najozbiljniji slučaj javno dokumentovane policijske torture u Crnoj Gori. Tih dana, dok su trajali protesti DF-a, objavljen je i snimak veće grupe mladića sa kapuljačama kako izlaze iz stare zgrade Vlade, gdje je centrala DPS-a. Kakva je bila pozadina tih događaja, sudstvo nikada nije rasvijetlilo, piše RTCG.
Stojanović je javno tvrdio i da su na protestima 2015. godine, konkretno 24.oktobra, na jednom kamionu kod parlamenta viđene motke i oprema za demonstrante. Nikada nije ponuđen nijedan dokaz da potkrijepi te navode.
Sam Martinović tvrdio je da nije probijao policijski kordon 24. oktobra 2015. godione, nakon protesta DF-a, niti nasrtao na policajce, a uz to je optužio Slavka Stojanovića da je naručio njegovo ubistvo.
„Prikrivajući one koji su me tukli, pokazuju da su znali da je te noći spreman lov na mene”, kazao je Martinović, dok se u bolnici oporavljao od policijskih batina, podsjeća RTCG.
Nedjeljnik „Monitor“ objavio je 2016. godine da „Slavko Stojanović, uglavnom, taji ko je – od njegovih potčinjenih – komandovao, a ko batinao Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina…“. Tu je i poznati slučaj prebijanja i policijskog iživljavanja nad novinarom Gojkom Raičevićem tokom protesta 2015. godine.
Policija tokom mandata Stojanovića nije napravila skoro nikakav iskorak po pitanju rješavanja ubistva Slavoljuba Šćekića i Duška Jovanovića.
U mandatu Stojanovića, između ostalih, desio se cijeli niz nerasvijetljenih ili djelimično rasavijetljenih ubistava: Darko Bugarin, Ivan Lopičić, Vinetu Strugar, Milutin Radović, Milorad Tamburić, Aleksandar Brajović, Stefan Đukić, Goran Đuričković, Radomir Đuričković, Radovan Matović, Armin Osmanagić, Srđan Vlahović, Goran Biskupović, Miloš Bošnjak, Božidar Tomašević, Željko Vukoslavčević, Slavko Peković, Dalibor Đurić, Đorđe Sekulović, Slobodan Šaranović, Marko Martinović, Igor Mitrović, Goran Lenac, Niko Roganović, Ivan Nedović, Pero Damjanović, Danijel Mandić, Miloš Šaković, Dražen Čađenović, Đorđe Boreta, dr Dragan Zečević, Saša Marković…
Krajem 2017. godine objavljeno je da Stojanović nije dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije tačne podatke o stvarnoj imovini svoje porodice. Stojanović u imovinskom kartonu nije naveo da je njegova supruga Lidija vlasnica firme „Gemelli N&Đ”, koja je registrovana u Podgorici. Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioneri su dužni da u izvještaju o imovini navedu tačne i potpune podatke.
Polovinom 2017. godine, list „Dan” je objavio fotografiju sa slave čiji je domaćin bio tadašnji rukovodilac Odsjeka za javni red i mir Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Duško Koprivica. Za prepunom trpezom okupili su se u to vrijeme pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević, rukovodilac odsjeka za unutrašnje i upravne poslove Zoran Bigović, Duško Roganović, koji je osuđen za ubistvo, Veselin Peka Pejović, osuđen za trgovinu narkoticima, i Petar Ilić, bivši policijski inspektor, koji je osuđen zbog za šverc oružja iz Crne Gore na Kosovo.
Mada se tvrdilo da je na fotografiji i sam Slavko Stojanović, on je to demantovao, a iz policije su kazali da je na slavi bilo drugo lice koje samo podsjeća na njega. Koprivica je potvrdio da su na slavi bili svi pomenuti osim Stojanovića te da se radi o njegovim prijateljima, rodbini, komšijama i kumovima.
„Biti policajac u današnjem vremenu nije lako”, kazao je prije šest godina na proslave Dana MUP-a tadašnji direktor Uprave policije Slavko Stojanović.
Njemu sigurno, kao prvom policajcu nije bilo mnogo naporno.
Stojanović je posljednjeg dana marta 2018. godine dao ostavku na direktorsku funkciju.
Od tada je vršilac dužnosti direktora policije bio Vesko Damjanović, a krajem jula te godine imenovan je Veljović.
POLITIKA
Laković napustio PES i podnio ostavke u skupštinskim odborima
„Svakako sam to imao namjeru, a dodatno sam postaknut time što za vrijeme moje diskusije što sam vidio sad u sredstvima javnog informisanja, da kolege iz mog kluba daju signale da mi se uzme riječ i da mi se prekine izlaganje. To je samo jedna ilustracija nekolegijalnosti koja ovdje nije rijetka“, kazao je Laković

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je nakon usvajanja predloga Zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i na sve funkcije u poslaničkom klubu PES-a. On će nastaviti kao nezavisni poslanik.
On je naveo da se apsolutno ne slaže sa usvojenim predlogom Zakona o unutrašnjim poslovima i zato je podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost.
„Apsolutno se ne slažem sa ovim zakonskim rješenjem na kojem se temelji naš bezbjednosni sektor i iz tog razloga zaista ne mogu više da nastavim da budem dio te, da kažem, bezbjednosne arhitekture. I u tom smislu podnosim ostavku na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu kao i na ostala mjesta u Skupštini Crne Gore kad su u pitanju odbori“, kazao je Laković.
Podnio je ostavku u na članstvo u ovom klubu PES-a.
„Svakako sam to imao namjeru, a dodatno sam postaknut time što za vrijeme moje diskusije što sam vidio sad u sredstvima javnog informisanja, da kolege iz mog kluba daju signale da mi se uzme riječ i da mi se prekine izlaganje. To je samo jedna ilustracija nekolegijalnosti koja ovdje nije rijetka, nažalost, ali kako god, ja ću vas svakako o tome i zvanično obavijestiti, ali sam našao za shodno da ovdje upoznam kolegijum i crnogorsku javnost“, kazao je Laković.
HRONIKA
Beranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
Policija podnijela krivičnu prijavu

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv osobe osumnjičene za nelegalnu gradnju u Nacionalnom parku Biogradska gora.
„Shodno planskim aktivnostima, a u skladu sa opredeljenjem države da zaštita prirode i životne sredine bude jedan od ključnih nacionalnih prioriteta, službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka“, navode iz Uprave policije.
Navode da je krivična prijava podnijeta protiv U.V. iz Berana koji je u julu prethodne godine u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora izgradio objekat i na taj način, kako se sumnja, počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
„Protiv njega je policija Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijela krivičnu prijavu u redovnom postupku“, navode iz Uprave policije.
HRONIKA
Aco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode

Krivično vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je žalbe branilaca Aca Đukanovića i potvrdilo rješenje o određivanju pritvora zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je kao neosnovane žalbe branilaca Aca Đukanovića izjavljene protiv rješenja sudije za istragu kojim mu je određen pritvor.
Đukanoviću je pritvor određen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Prema odluci suda, pritvor je određen po osnovu opasnosti od bjekstva.
Sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio krivično djelo što, kako navode, proizilazi iz dokaza prikupljenih tokom pretresa njegove kuće u naselju Rastoci kod Nikšića.
„Naime, osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret naredbom za sprovođenje istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Kti.br. 2/26 od 28.02.2026. godine, proizilazi prije svega iz zapisnika o pretresanju stana i drugih prostorija Uprave policije Crne Gore – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409 od 27.02.2026. godine, u pogledu konstatacija da su pretresom stambenih prostora okrivljenog u naselju Rastoci pronađeni: lovački karabin, kalibra 7,9mm – M – 48, ser. br. A-15167, sa posvetom na poklopcu: “Predsjedniku M. Đ. od MNO RCG Podgorica, 13. jul 1992. godine“, sa optičkim nišanom, marke “Mauser” 6×42 crne boje sa futrolom i priborom za čišćenje, bez oružanog lista (pronađen u spavaćoj sobi na plakaru); pištolj marke “CZ 99 PARA“, kalibra 9 mm, fab. br. 17037 sa okvirom od 5 komada metaka, nepoznatog kalibra, koji se nalazi u bijeloj kutiji sa rezervnim okvirom bez metaka sa oružnim listom na ime Đ. R., izdat 21.09.1993. godine od CB Podgorica, sa rokom važenja od 10 godina; kartonski paket sa 405 komada municije nepoznate marke i kalibra sa 3 prazna okvira; malokalibarska puška marke “Ruger”, kalibra 22 LR, ser. br. 115-21296, s optičkim nišanom marke „Busmnell“, 3x 7x custom 22; puška sačmarica nepoznate marke sa natpisom “Made in Brasil”, kalibra 12, fab. br. 22267, bez oružnog lista; PVC kutija; pištolj nepoznate marke srebrne boje sa drškom bez boje, sa brojčanom oznakom na metalnom dijelu, bez oružnog lista; patron nepoznatog kalibra; lovački nož oko 40 cm dužine, kafene drške, sa natpisom “Barac”, lovački karabin, marka “M48″ nepoznatog kalibra, fab. br. K-31784, sa ručno rađenim kundakom bez oružnog lista; metak – 2 komada, nepoznate marke i kalibra; 2 zaštitna prsluka – pancira bijele boje, sa natpisom “Point blank”; 2 zaštitna prsluka – pancira markirne boje, sa natpisom “Point blank”, crni zaštitni prsluk-pancir nepoznate marke, sa natpisom “Klasa zaštite III A” i dvogled crne boje, marke “Zeiss”. Navedeni predmeti su privremeno oduzeti od okrivljenog, a što proizilazi iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409/2 od 28.02.2026. godine“, piše u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode.
Sud je cijenio činjenicu da je Đukanović u prethodnom periodu više puta boravio u inostranstvu, uključujući i boravak duži od tri mjeseca, kao i da raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.
„Iz podataka u spisima proizilazi da je posljednji boravak okrivljenog u inostranstvu trajao 103 dana u kontinuitetu, što predstavlja period duži od tri mjeseca. Takvo trajanje boravka ne može se smatrati kratkotrajnim putovanjem, već ukazuje na sposobnost organizovanja života van teritorije države kroz duži vremenski period, kao i na postojanje određenog stepena ličnih i socijalnih kontakata u inostranstvu. U tom smislu, učestalost i dužina boravaka predstavljaju objektivan indikator stepena mobilnosti i međunarodne povezanosti okrivljenog. Stoga vijeće nalazi da finansijska moć okrivljenog, posmatrana u vezi sa njegovim dosadašnjim obrascem kretanja i boravka u inostranstvu, ne predstavlja hipotetičku ili apstraktnu okolnost, već konkretan faktor koji utiče na procjenu rizika od njegove nedostupnosti sudu ukoliko bi se našao na slobodi“, navodi se u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
Sud je ocijenio da se svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku ne može postići blažim mjerama, poput oduzimanja pasoša ili drugih mjera nadzora.
Zbog toga je odlučeno da se žalbe branilaca odbiju i potvrdi rješenje o pritvoru, dok protiv ove odluke nije dozvoljena žalba.
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















