Dok dio privrednika najavljuje rast cijena uvoznih i domaćih proizvoda, zbog rekordnih cijena energenata u Crnoj Gori i Evropi, već sada, ali se pripremaju za rast cijena zbog najave povećanja troškova rada iz “Euro modela”, iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštili su “Vijestima” da planiraju ograničenje trgovačkih marži od 1. januara zbog najave rasta cijena.

“Ministarstvo će od 1. januara ograničiti trgovačke marže na najosnovnije proizvode za potrebe domaćinstava, kako bi se spriječio veći udar na životni standard građana prilikom primjene ‘Euro modela’, kazao je za “Vijesti” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Od 1. januara bi trebalo da bude na snazi paket izmjena ekonomskih zakona nazvan “Euro model”, ukoliko ga Skupština usvoji, kojim se značajno podižu iznosi minimalne zarade sa sadašnjih 600 eura na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnom školom i na 1.250 za radna mjesta kojima se traži diploma srednje škole. Takođe, iznos minimalne zarade za visokoškolce se povećava sa 800 na 1.400 eura. Između ostalog, ovim paketom se ukidaju i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi uticalo na rast neto zarada za oko 10 odsto.
Đeljošaj je kazao da neće dozvoliti da već unaprijed najavljeni rast cijena obezvrijedi rast plata.

“Neću dozvoliti da tajkuni medijskom strategijom unaprijed pripreme teren da kroz neopravdana poskupljenja građanima oduzmu povećanje plata. Veće zarade moraju značiti bolji život građana, a ne veće profite na njihov račun. Mjera će obuhvatiti osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju. Konkretan spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biće blagovremeno predstavljeni, uz očuvanje urednog snabdijevanja tržišta”, najavio je Đeljošaj.

Vlada je usvojila ovaj paket zakona sredinom septembra bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa privredom i socijalnim partnerima. Veliki broj privrednika od tada je saopštavao da će povećanje minimalne zarade za 60 do 108 odsto, značajno uticati na troškove rada i da taj novac jedino mogu da obezbijede povećanjem cijena. Dio poslodavaca je najavio i otpuštanje dijela zaposlenih, dok je iz Unije poslodavaca zvanično saopšteno da bi mogli da izdrže povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 eura.

Na pitanje “Vijesti” da li ima podataka da trgovci već povećavaju cijene, potpredsjednik Vlade je kazao da se već stvara medijski narativ da cijene moraju da rastu.

“Prema navedenim podacima Monstata, potrošačke cijene u septembru 2026. bile su za 0,5% više nego u avgustu, odnosno za 5,2% više nego u septembru prethodne godine. Prosječan rast cijena u periodu januar-septembar iznosio je 3,7%.

Istovremeno, u javnosti se već stvara medijski narativ da cijene od januara moraju rasti. Ne prihvatamo da se najava povećanja zarada unaprijed koristi kao opravdanje za poskupljenja. Svaku promjenu treba sagledati kroz stvarne nabavne cijene, troškove poslovanja i marže. Povećanje zarada ne smije biti unaprijed predstavljeno kao razlog za novi talas poskupljenja. Uticaj programa treba procjenjivati na osnovu cjelokupnog paketa mjera i stvarnih troškova poslovanja, uz uvažavanje razlika među djelatnostima. Naš cilj je da veća primanja donesu stvarno poboljšanje kupovne moći. Zato ćemo od januara ograničiti marže na najosnovnije proizvode i pratiti efekte programa, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena”, kazao je Đeljošaj.

Na pitanje da li je već razgovarano sa trgovinskim lancima i proizvođačima o ograničavanju cijena i kakve su njihove reakcije, Đeljošaj kaže da se na nivou Vlade već razgovara sa poslodavcima.

“O primjeni ‘Euro modela’ već je otvoren dijalog na nivou Vlade sa predstavnicima poslodavaca. Konkretni uslovi ograničavanja marži biće razmotreni sa trgovcima i proizvođačima, uz analizu nabavnih cijena, troškova i potreba urednog snabdijevanja. Od privrede očekujemo odgovornost i konstruktivnu saradnju, kakvu smo imali tokom akcije ‘Limitirane cijene’. Zaštita standarda građana biće osnovni kriterijum pri definisanju mjere”, kazao je Đeljošaj.

On ukazuje i da će ograničavanje marži od januara biti konkretna mjera zaštite standarda, dok smatra da su za njegovo trajno poboljšanje potrebni rast produktivnosti, investicije i snažnija konkurencija.

“Pratićemo primjenu mjere i inicirati pojačane inspekcijske kontrole. Ukoliko se pojave indicije o povredama konkurencije, relevantne podatke dostavićemo Agenciji za zaštitu konkurencije. Sa drugim resorima razmatraćemo i ciljanu podršku najugroženijim domaćinstvima. Povećanje zarada treba da osjete građani kroz bolji životni standard, a ne da bude potrošeno na neopravdana poskupljenja”, smatra Đeljošaj.

Premijer iz Dubaija kazao da se očekuje globalni rast cijena

Predsjednik Vlade Milojko Spajić je prije četiri dana nakon učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Dubaiju na društvenim mrežama objavio da svjetski eksperti očekuju rast inflacije i da je “Euro model” odgovor.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma (AMGFL26), u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je ‘Euro model’ neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je tada Spajić.

Dio trgovaca već povećava cijene, ostali rade analize

Sagovornik “Vijesti” iz trgovačkog sektora kazao je da su od dijela dobavljača već dobili najave povećanja cijena zbog rekordnih cijena goriva, drugih energenata i hrane na evropskom tržištu, ali priznaje da ima povećanja i mimo tih najava.

On navodi da je jedan trgovački lanac već u ponedjeljak povećao cijene najvećeg dijela prehrambenih proizvoda, hemije i robe široke potrošnje, za pet do 15 odsto, a da je poskupio i dio domaćih proizvoda za koje domaći proizvođači nisu povećali cijene prema trgovcima. Riječ je o proizvodima domaće prehrambene industrije.

“Vijesti” su prije dva dana poslale pitanja domaćim trgovačkim lancima i odboru za trgovinu Privredne komore o tome da li su im proizvođači i dobavljači najavili veće cijene i da li će zbog toga biti poskupljenja.

Zvaničnih odgovora nije bilo, već nezvanični da rade analize da li će narednih dana biti povećanja cijena i u kojem obimu.

Izvor: Vijesti

U selu Šekular kod Berana večeras je došlo do teške nesreće u kojoj je život izgubio stariji muškarac, nakon prevrtanja traktora kojim je upravljao, saznaje nezvanično Berane online.

Muškarac je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta.

Policija je izvršila uviđaj.

Piše: Berane online

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.