Connect with us

EKONOMIJA

PODACI CEISI-A

Sindikalna potrošačka korpa porasla na 1.900 eura

„Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 130 namirnica u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u prvom kvartalu ove godine iznosi 605 eura“

Foto: Screenshot

Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za period od januara do marta ove godine iznosi 1,9 hiljada eura, pokazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI).

“U poređenju sa četvrtim kvartalom prošle godine, sindikalna potrošačka korpa zabilježila je rast u iznosu od 50 eura, odnosno oko tri odsto”, navodi se u saopštenju Unije slobodnih sindikata (USSCG).

Od ukupno deset kategorija troškova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u prvom kvartalu zabilježen je rast u okviru četiri kategorije i to trošak prehrambenih proizvoda 4,31 odsto, trošak tekućeg održavanja domaćinstva pet odsto, troškovi stanovanja i komunalija 6,82 odsto i troškovi nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 3,85 odsto.

„Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 130 namirnica u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u prvom kvartalu ove godine iznosi 605 eura“, precizira se u saopštenju.

To je, kako su objasnili, iznos koji je potreban četvoročlanoj porodici da zadovolji potrebe za hranom i pićem na mjesečnom nivou, odnosno da obezbijedi adekvatan unos kalorija za sva četiri člana domaćinsva koji imaju umjerenu fizičku aktivnost na dnevnom nivou.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, došlo je do povećanja u iznosu od 25 eura.

Proizvodi koje domaćinstvo nabavlja u okviru tekućeg održavanja istog poskupili su za pet eura, pa u ukupnom iznosu za prvi kvartal čine izdatak od 105 eura na mjesečnom nivou.

„Situacija je ista kada govorimo o kategoriji troškova nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, u okviru koje je evidentirano povećanje od takođe pet eura na mjesečnom nivou, pa tako ova kategorija troškova iznosi 135 eura“, dodaje se u saopštenju.

Kako su objasnili, rast navedenih troškova rezultat je ukidanja akcije Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Stop inflaciji 100+ koja je imala za cilj ublažavanje inflacije i zaštitu građana od poskupljenja.

„Kako je pomenuta akcija prestala da važi 1. januara ove godine, došlo je do povećanja navedenih kategorija troškova SPK-a, s obzirom na to da isti datum označava i početak referentnog perioda za računanje nove SPK, odnosno SPK za prvi kvartal”, navodi se u saopštenju.

Kako se prvo tromjesečje ove godine odlikovalo pojačanom potrošnjom električne energije, s obzirom na potrebu grijanja domaćinstava u zimskom periodu, te kako je došlo i do poskupljenja usluga vodosnabdijevanja, troškovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 235 eura na mjesečnom nivou, što predstavlja uvećanje od 15 eura.

Ostalih šest kategorija troškova SPK-a nijesu zabilježile promjene u odnosu na prethodni kvartal.

Metodologija za izradu SPK-a bazirana je na uporednim iskustvima i analizama sindikata iz okruženja, čije su potrebe i način života slični kupovnim navikama potrošača u Crnoj Gori.

SPK obuhvata troškove života četvoročlanog domaćinstva – dvoje odraslih i dvoje djece školskog uzrasta, odnosno jednog/e desetogodišnjaka/kinje koji/a pohađa osnovnu školu i jednog/e petnaestogodišnjaka/kinje koji/a pohađa srednju školu.

SPK se sastoji od deset kategorija troškova i to prehrambenih proizvoda, imputirane rente, tekućeg održavanja domaćinstva, stanovanja i komunalija, obuće i odjeće, nabavke proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, prevoza, obrazovanja i kulture, sporta i rekreacije, ljetovanja.

SPK se objavljuje kvartalno na veb stranici CEISI-a.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije