DRUŠTVO
POKAZUJU PODACI
Najviše bespravne sječe šuma u Beranama i Mojkovcu
U Nikšiću je lani, ako je suditi po podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, bespravno posječeno svega 2,78 metara kubnih, a u Šavniku tek 1,59 kubika

U državnim šumama lani je bespravno posječeno 3.377 metara kubnih drvne mase, od čega skoro dvije trećine u Beranama i Mojkovcu.
To pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o zdravstvenom stanju šuma u Crnoj Gori, koji je nedavno objavljen, prenose „Vijesti“.
Od ukupno bespravno posječene količine, samo je oko 325 metara kubnih zaplijenjeno, a podnijeto je 236 krivičnih i dvije prekršajne prijave.
Prema izvještaju, jedino u Gusinju, Danilovgradu i Kotoru nije registrovan nijedan slučaj bespravne sječe u prošloj godini.
Prema podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, najviše bespravno sijeku Beranci i Mojkovčani, koji su prošle godine posjekli 1.042,68, odnosno 1.035 metara kubnih drvne mase, a protiv počinilaca podnijeto je 48, odnosno 46 krivičnih prijava.
Iako je u Kolašinu bespravno posječeno skoro šest puta manje nego u Beranama i Mojkovcu, u toj opštini podnijeto je najviše krivičnih prijava – 53.
Najmanje je bespravno posječeno državne šume u Šavniku, 1,59 metara kubnih, i podnijeta je jedna krivična prijava.
U Nikšiću je prošle godine, ako je suditi po podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, bespravno posječeno svega 2,78 metara kubnih drvne mase.
U Pljevljima, opštini koja je najbogatija šumom u Crnoj Gori, prošle godine bespravno je posječeno 179 metara kubnih i podnijeto je osam krivičnih prijava.
U Plavu je podnijeto 12 krivičnih prijava zbog sječe 186 metara kubnih drveta.
Bespravno se najviše u privatnim šumama siječe u Kolašinu, gdje je ukupno posječeno 1.714 metara kubnih, a podnijeto 57 prekršajnih prijava.
I u Rožajama se dosta bespravno siječe u privatnim šumama, pa je zbog sječe 1.223 metra kubna podnijeto 12 prekršajnih prijava.
Ukupno u privatnim šumama bespravno je prošle godine posječeno 3.016 metara kubnih.
Potkornjak veliki problem
U izvještaju se konstatuje da realizacija doznačenog sanitara u kontinuitetu kasni, što se direktno negativno odražava na zdrastveno stanje šuma.
“Nesprovođenje redovnih sječa u planiranom obimu kao i preventivnih mjera, a prije svega neblagovremenih prioritetnih sječa fiziološki oslabljelih stabala i uspostavljanja šumskog reda po pravilniku je, takođe, jedan od uzroka gradaciji potkornjaka. U cilju sprečavanja pojave širenja potkornjaka i daljeg ulančavanja štetočina i sušenja prioritetno je vršiti doznaku novonastalog sanitara. Radove na sječi i izvozu drvnih sortimenata je potrebno izvoditi pažljivo bez oštećivanja okolnih zdravih stabala”, konstatuje se u izvještaju.

Zamkama protiv štetočine, foto: Luka Zekovic
U prvom kvartalu 2023. godine evidentirana je znatna količina drvne mase koja je u fazi sušenja ili suva.
“Tokom 2023. godine došlo do pojačane manifestacije sušenja šuma. Usljed fiziološkog stresa koji se desio prethodnih godina (najviše usljed suše), došlo je do slabljenja imuniteta i otpornosti šuma na biotičke i abiotičke uticaje iz spoljašnje sredine. Takvi uslovi direktno su pogodovali razvoju populacija štetnih insekata, potkornjaka, koji se javljaju kao sekundarne štetočine, napadaju fiziološki već oslabljena stabla i izazivaju njihovo sušenje. Kad se prenamnoži, potkornjak onda napada ne samo fiziološki oslabljena već i okolna zdrava stabla koja su u fiziološki dobrom stanju i koja bi preživjela da nije došlo do širenja populacije ovog insekta”, navodi se u izvještaju.
Stručna komisija obišla je četinarske šume u šest područnih jedinica: Berane, Rožaje, Petnjica, Pljevlja, Andrijevica i Plav, i zaključila da su sušenjem zahvaćene prilične površine šuma i da je proces sušenja stabala smrče, jele, pojedinačne molike, posljedica prenamnoženja potkornjaka.
“U cilju suzbijanja širenja potkornjaka, kao i suzbijanja pratećih bolesti, a u cilju otklanjanja štetnih manifestacija i pojave novih nesagledivih posledica i šteta, naloženo je da se odmah preduzmu aktivnosti na doznaci i sječi… Takođe je naloženo da se pristupi pravilnom uspostavljanju šumskoga reda, izvozu drvnih sortimenata i postavljanju što većeg broja feromonskih klopki na mjestima koja predstavljaju žarišta pojave potkornjaka. Sve nabrojane aktivnosti treba da budu prioritet i u 2024. godini. Imajući u vidu da feromonske klopke prvenstveno služe za monitoring pokornjaka u određenom dijelu, ovi rezultati će usmjeriti dalje aktivnosti u sprečavanju njihove gradacije. Istovremeno, u pravcu utvrđivanja uzroka pojave sušenja šuma, bilo bi poželjno angažovanje naučno-istraživačkih institucija iz oblasti šumarstva”, navodi se u izvještaju koji je obradila inžinjer šumarstva Zehra Demić.
Sušenjem zahvaćeno 200 hektara
Procjena je da se suši 11.443 metara kubnih drvne mase, odnosno da je sušenjem zahvaćeno više od 200 hektara. Najviše osušene šume evidentirano je u Pljevljima, skoro polovina ukupne drvne mase, a najviše u gazdinskoj jedinici Kovač, prema granici sa Bosnom.
U izvještaju se konstatuje da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena i da je obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti ispod nivoa iz prethodnih godina, što, kako navode, ukazuje na pojačanu aktivnost nadležnih službi zaštite šuma.
“Isto tako se može konstatovati da postoje dva značajna problema koji uslovljavaju blagovremenu reakciju nadležnih službi, korisnika šuma u državnoj svojini i privatnih vlasnika šuma. Ti problemi se odnose na pojavu sušenja šuma, kao i na činjenicu da postoji znatan dio opožarene drvne mase koji nije uklonjen kroz realizaciju Plana sanacije šuma degradiranih šumskim požarima u 2012. godini i Plana sanacije 2019. Procjenjuje se da se oko 20 odsto šumskih sastojina u Crnoj Gori nalazi u raznim fazama degradacije, pa je prioritetan zadatak eliminisanje ključnih uzročnika degradacije. U pravcu rješavanja uklanjanja degradiranih stabala iz prethodnog perioda, na području svih područnih jedinica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, pristupilo se izradi novog Plana sanacije, koji će se izraditi u toku 2024. sa dinamičkim planom realizacije u narednih nekoliko godina”, stoji u izvještaju.
Udio površine pod šumom zahvaćene požarima u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio je 0,004 odsto, i najmanji je za posljednjih 15 godina.
Za zemlje Sredozemlja, u koje spada i Crna Gora, smatra se da je procenat opožarene površine od 1 do 1,5 odsto u odnosu na ukupnu površinu pod šumama – u granicama normale.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO2 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO2 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














