PROMO
REZULTATI GOVORE
Rezultati PES-a za nepunih godinu dana
Vrijeme je da svedemo račune. Pokret Evropa sad! dobio je glasove na osnovu konkretnih planova i jasno definisanih ciljeva u predviđenim rokovima. Orjentisanost prema rezultatima i rješavanju stvarnih problema građana je suština djelovanja PES-a.

Zato, na sud građanima, dostavljamo listu rezultata PES-a u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti postignutih za 9 mjeseci:
1. Obezbjeđen pozitivan IBAR, zahvaljujući koordinaciji MEP-a sa drugim resorima i Skupštinom čime su ispunjena privremena mjerila u rekordnom roku
2. Sproveden popis stanovništva, postizanjem dogovora vlasti i opozicije, uprkos godinama odlaganja i političkim kontroverzama
3. Deblokirane pravosudne institucije dugoočekivanim imenovanjima u Ustavnom sudu, izborom VDT-a i imenovanjima članova Sudskog savjeta i stvoreni zakonski preduslovi za deblokiranje izbora predsjednika Vrhovnog suda
4. Ostvaren suficit u iznosu od 33 miliona eura u prvih pet mjeseci 2024., te 10% veći prihodi budžeta nego prošle godine, a 15% manji rashodi nego planirani za ovu godinu
5. Opremljeno 210 učionica i 2020 kabineta u svim crnogorskim obrazovno-vaspitnim ustanovama, obezbijeđena računarska oprema vrijedna 6 miliona: 4500 računara, 1100 laptopova, 1800 televizora, 516 projektora, 445 štampača
6. Povećana minimalna penzija na 450 eura
7. Riješena pitanja Rudnika Brskovo, ugovora rudara Rudnika boksita Nikšić, napajanja žičare Kotor-Lovćen, prepreka u izmještanja toka rijeke Ćehotine i spor sa opštinom Plužine
8. Pokrenut proces popunjavanja godinama upražnjenih mjesta u DKP mreži, od kojih je za 5 u potpunosti završena procedura i mogu biti upućeni u svoje diplomatske misije
9. Obezbjeđeno 383 miliona eura iz Plana rasta EU
10. Raspisani tenderi u iznosu od preko 40 miliona eura za bolnicu u Pljevljima, adaptaciju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Budvi, Beranama i BIjelom Polju i adaptaciju stomatoloških ordinacija u školama
11. Otvoreno je prihvatilište-sklonište za djecu i mlade koji su žrtve trgovine ljudima u JU Centar “Ljubović”.
12. Dostignuta rekordno minimalna stopa nezaposlenosti od 11.9%
13. U procesu realizacije 30 miliona eura vrijedna ulaganja u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata u resoru prosvjete
14. Deblokiran račun Instituta Igalo i iniciran rad na ambiciozom Planu za restrukturiranje Instituta
15. Obezbjeđeno 200 miliona eura bespovratnih sredstava iz EU fondova i 200 miliona eura kredita EBRD za nastavak gradnje druge dionice autoputa za šta je završen pretkvalifikacioni tender
16. Neto državni dug na 55% BDP-a što je najniže u posljednjih 10 godina
17. Obezbjeđeno 828,000 eura godišnje kao naknada za potapanje Bilećkog jezera
18. Otpočele pripreme za zatvaranje većeg broja pregovaračkih poglavlja u evrointegracijskom procesu do kraja godine
19. Ušteđeno 7 miliona eura u otplati januarske i julske rate kredita, hedžing aranžmanom sa Exim Kina Bankom za projekat autoputa Bar-Boljare
20. Brojni bilateralni dolazni susreti MVP-a sa ministarima Njemačke, Rumunije, Belgije, Albanije, Svete Stolice, Katara, Švajcarske, Mađarske, te odlazni susreti sa šefovima diplomatija SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Saudijske Arabije
21. Pristupljeno evropskom programu EU4Health sa fondom od 5.3 milijarde eura
22. Izgradnja toplovoda u Pljevljima počinje u julu ove godine, nakon decenija očekivanja
23. Renovirano porodilište i otvorena Angio sala u KBC Berane, a Centralna priprema citostatika u KCCG puštena u pogon
24. Donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti
25. Predata aplikacija za ulazak u evropski platni prostor SEPA kojim se značajno olakšavaju, ubrzavaju i pojeftinjuju međunarodne transakcije građana i privrede
26. Otvoren rekonstruisani put Rožaje-Špiljani nakon godina odlaganja
27. Učešćem na multilateralnim forumima MVP-a, jačan je uticaj Crne Gore na geopolitičkom planu, uključujući Savjet za ljudska prava UN u Ženevi, NATO ministarske konferencije i NATO samit, OEBS samit, Uniju za Mediteran, Antalijski diplomatski forum, kao i posjetu UN u Njujorku
28. Potpisan ugovor o izgradnji novog porodilišta i odjeljenja neonatologije OB Bijelo Polje i pripremljen projektni zadatak za Dom zdravlja u City kvartu vrijednosti od oko 30 miliona
29. Obnovljen ugled Crne Gore kao predvodnika na EU putu, opsežnim diplomatskim aktivnostima MEP-a i drugih ministarstava
30. Ponovo pokrenute bilateralne političke konsultacije sa brojnim državama, od kojih neke nijesu imale uspostavljenu saradnju sa Crnom Gorom do sada
31. Izrada brojnih zakona i pravilnika u cilju depolitizacije obrazovnog sistema, vraćanja povjerenja u obrazovni sistem i unapređenja kvaliteta obrazovno-vaspitnog procesa uz vraćanje digniteta profesije prosvjetnog radnika
32. Pokrenut najveći projekat povećanje energetske efikasnosti u CG, sa naglaskom na Pljevlja i Bijelo Polje
33. Stimulacija od 10% na zarade za najugroženiji srednji medicinski kadar
34. Uvedena brodska linija Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona
35. Ustanovljen Dan crnogorske diplomatije koji će se obilježavati 6. Maja, u spomen osnivanja Knjaževske kancelarije za spoljne poslove 1874. Godine, te uspješno realizovana Ljetnja škola mladih diplomata s rekordnim brojem učesnika iz cijelog svijeta
36. Oslobođeno do 30% termina u specijalističkim granama, implementacijom softverskog rješenja za prečišćavanje termina centralnog zakazivanja u zdravstvenom sistemu
37. Po prvi put sproveden popis pripadnika romske i egipćanske populacije
38. Postignuti iskoraci u povezivanju crnogorskog tržišta električne energije sa italijanskim
39. Preduzimanjem mjera izbjegnut gotovo izvjestan stečaj preduzeća Održavanje željezničkih voznih sredstava
40. Veliko interesovanje strateški partneri za nove investicije u energetski sektor: EDF (Francuska), UGT (Amerika) i NTE (Norveška) i pokrenut javni poziv za davanje u zakup čeličane i kovačnice Željezare Nikšić kako bi se stavili u pogon
41. Incirano osnivanje Zavoda za vještačenje invaliditeta kroz nacrt Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta
42. Započeta obnova transplantacionog programa u Crnoj Gori
43. Usvojena ključna strateška dokumenta iz oblasti obrazovanja i nauke po preporukama EU za pregovaračka poglavlje 25 (Nauka i istraživanje) i 26 (Obrazovanje i kultura)
44. Pripremljeni nacrti strateških dokumenta za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i razvoja sistema socijalne i dječje zaštite
45. Pokrenut program Ready4EU kojim se zaposleni u javnoj upravi pripremaju za rad u institucijama EU
46. Pokrenuta opšta digitalizacija zdravstvenog sistema: telekonsultacije među zdravstvenim ustanovama; optimizovan elektronski medicinski karton i pripremljen program “e-Recept”
47. Izrađen Nacrt fiskalne strategije kojom se implementira program “Evropa sad 2” i uvode minimalne zarade od 600 eura (do V stepena), odnosno 800 eura (od VI stepena)
Rezultati govore.
PROMO
Sjever Crne Gore nije periferija. Samo je tako organizovan.
Zašto je logistika mnogo više od transporta — i zašto Berane može imati potpuno drugačiju ulogu nego što smo navikli da mu pripisujemo?

Godinama govorimo da se sjever Crne Gore prazni.
Govorimo o odlasku mladih, manjku investicija, slabijoj privredi, nedostatku radnih mjesta i razlici između sjevera i centralnog dijela države.
Ali možda sve vrijeme postavljamo pogrešno pitanje.
Možda problem sjevera nije samo u tome koliko novca u njega dolazi, već u tome kako je organizovan.
Jer prostor postaje periferija onda kada kroz njega ništa ne prolazi.
Kada nema dovoljno tokova ljudi, robe, znanja, kapitala i usluga. Kada proizvođač ima proizvod, ali nema sistem kojim će ga brzo i pouzdano poslati tržištu. Kada je kompaniji jednostavnije da posao organizuje stotinama kilometara dalje. Kada se svaki novi projekat posmatra izolovano, umjesto kao dio jedne šire mreže.
Tu počinje logistika.
Ne logistika kao kamion i skladište, nego logistika kao krvotok razvoja.
Ako taj krvotok ne postoji, možete izgraditi objekat, otvoriti poslovnu zonu, napraviti put ili ponuditi subvenciju – ali prostor i dalje neće živjeti punim kapacitetom.
Sjeveru zato nije potrebna još jedna priča o tome koliko potencijala ima.
Potencijala ima dovoljno.
Potrebna mu je infrastruktura koja će taj potencijal povezati.
Berane je u tom smislu posebno zanimljivo.
Ne zato što treba proglašavati Berane centrom bilo čega dekretom ili sloganom, već zato što njegov položaj omogućava da se o gradu razmišlja potpuno drugačije: kao o mjestu u kojem se mogu povezivati privreda, transport, lokalna proizvodnja, distribucija, javne službe i sistemi reagovanja u vanrednim situacijama.
Drugim riječima – kao o čvorištu.
To je velika razlika.
Grad koji je samo krajnja tačka puta zavisi od drugih.
Grad koji postane čvorište počinje da proizvodi vrijednost upravo zato što se kroz njega stvari povezuju.
Tu se otvaraju potpuno nova pitanja.
Zašto proizvodi sa sjevera često moraju prvo da odu daleko da bi stigli do kupca?
Zašto mali proizvođači pojedinačno rješavaju transport, skladištenje i distribuciju?
Zašto poslovne, transportne i javne kapacitete posmatramo odvojeno ako mogu biti dio istog sistema?
I najvažnije – da li sjever treba da čeka da neko drugi osmisli njegovu budućnost?
Mi mislimo da ne treba.
Centar za logistiku i pametne gradove Crne Gore upravo zato želi da otvori jednu novu temu: logistika sjevera ne smije biti posledica razvoja. Ona mora postati njegov preduslov.
To znači da prije novih velikih obećanja moramo znati gdje su naši tokovi, gdje su prekidi, šta proizvođačima nedostaje, šta privredi povećava troškove, koji kapaciteti već postoje i kako ih povezati.
Tek kada to znamo, možemo ozbiljno govoriti o novim investicijama.
Jer investitor ne dolazi samo tamo gdje postoji zemljište.
Dolazi tamo gdje postoji sistem.
Proizvođaču nije dovoljno da proizvede kvalitetnu robu.
Mora postojati način da ona brzo, pouzdano i konkurentno stigne do tržišta.
Ni građaninu nije dovoljno da mu kažete da živi u području sa potencijalom.
On mora da vidi da taj potencijal stvara posao, prihod i razlog da ostane.
Zato se razvoj sjevera ne može svesti samo na pitanje koliko ćemo kilometara puta izgraditi ili koliko ćemo novih projekata najaviti.
Pravo pitanje je:šta će tim putem prolaziti kada ga izgradimo?
Ako nemamo odgovor na to pitanje, onda imamo infrastrukturu.
Ali još nemamo razvoj.
Na sjever Crne Gore zato ne treba gledati kao na udaljenu periferiju kojoj treba pomoć.
Treba ga posmatrati kao prostor koji mora biti bolje povezan, bolje organizovan i sposoban da svoju geografsku poziciju pretvori u ekonomsku vrijednost.
A Berane može biti jedno od mjesta od kojih će ta promjena početi.
Ne sloganom.
Ne još jednom strategijom koja će završiti u fioci.
Nego ozbiljnim podacima, planiranjem i projektima koji mogu da se mjere.
Jer sjever Crne Gore nije periferija.
Samo je predugo organizovan kao da jeste.
PROMO
Berane postaje centar logistike i pametnih gradova Crne Gore
Nova organizacija baviće se logistikom, mobilnošću, infrastrukturom, savremenim upravljanjem gradovima i pitanjem kako znanje i tehnologiju pretvoriti u konkretna rješenja za lokalne zajednice.
„Ne vjerujem da manje sredine treba samo da čekaju da im neko sa strane donese razvoj. Znanje ima obavezu da bude korisno“, poručuje Nikola Lakušić, jedan od pokretača Centra

U Beranama je pokrenut Centar za logistiku i pametne gradove Crne Gore – CLPG, organizacija koja će se baviti istraživanjem i razvojem rješenja u oblastima logistike, mobilnosti, infrastrukture, savremenog upravljanja gradovima i primjene novih tehnologija u lokalnim zajednicama.
Ideja Centra polazi od uvjerenja da se o razvoju gradova više ne može govoriti kroz odvojene teme. Saobraćaj, kretanje ljudi i robe, dostupnost usluga, infrastruktura, demografska kretanja, digitalizacija i kvalitet javnog prostora danas su djelovi istog sistema i zahtijevaju povezano posmatranje.
Osnivači CLPG-a smatraju da upravo manji gradovi i sjever Crne Gore mogu biti posebno zanimljiv prostor za razvoj takvog pristupa, jer problemi ovih sredina često nijesu posljedica samo nedostatka infrastrukture ili novca, već i načina na koji se postojeći resursi planiraju, povezuju i koriste.
Nikola Lakušić, jedan od pokretača Centra, ističe da pojam „pametnog grada“ ne treba svoditi na aplikacije, senzore i novu tehnologiju.
„Grad ne postaje pametan zato što je dobio još jednu aplikaciju ili digitalni servis. Pametniji postaje onda kada bolje razumije sopstveno funkcionisanje – kako se ljudi kreću, gdje nastaju problemi, kako se koristi prostor, gdje se gubi vrijeme i novac i šta se može organizovati bolje. Tek nakon toga tehnologija dobija pravi smisao“, kaže Lakušić.
Posebno mjesto u radu Centra imaće logistika, koja se u javnosti često poistovjećuje isključivo sa transportom robe. U CLPG-u je posmatraju znatno šire – kao sistem kretanja ljudi, robe, informacija i usluga kroz grad i njegovu okolinu.
To podrazumijeva pitanja svakodnevnog saobraćaja, dostave, parkiranja, pristupa javnim službama, povezanosti gradskih i ruralnih područja, organizacije prostora, interventnog reagovanja, ali i načina na koji se postojeća infrastruktura koristi.
„Kada dobar sistem funkcioniše, uglavnom ga i ne primjećujemo. Kada ne funkcioniše, posljedice osjećamo kroz gužve, izgubljeno vrijeme, veće troškove, otežan pristup uslugama ili loše iskorišćen prostor. Upravo tu postoji veliki prostor za istraživanje i za rješenja koja ne moraju uvijek biti ni skupa ni spektakularna da bi bila korisna“, navodi Lakušić.
Iako Centar svoj rad započinje iz Berana, njegova djelatnost neće biti ograničena na jednu opštinu. Namjera je da se kroz istraživanja, stručne analize i projektne inicijative otvaraju teme relevantne za lokalne zajednice širom Crne Gore, uz saradnju sa institucijama, privredom, akademskom zajednicom, domaćim i međunarodnim organizacijama.
U CLPG-u naglašavaju da žele izbjeći pristup u kojem se izraz „pametni grad“ koristi samo kao savremena etiketa.
„Nas prije svega zanima šta taj koncept može da znači ovdje – u našim gradovima, sa našim mogućnostima i našim problemima. Ne vjerujem da manje sredine treba samo da čekaju da im neko sa strane donese razvoj. Imamo dovoljno znanja da najprije ozbiljno razumijemo sopstvene probleme, a zatim da za njih tražimo konkretna i mjerljiva rješenja. Znanje ima obavezu da bude korisno. Upravo iz te ideje nastao je CLPG“, zaključuje Lakušić.
Centar trenutno priprema prve istraživačke i projektne inicijative, koje će javnosti biti predstavljene u narednom periodu.
PROMO
VEČERAS ŽURKA U „MARIJI MAGDALENI“: Nastupa Nikolina Grba i najavljuje ODLIČAN PROVOD!
Rezervišite svoje mjesto na vrujeme na broj: 069/883-103

Večeras u kafe baru „Marija Magdalena“, koji se nalazi na svega pet kilometara od centra Berana u podnožju Đevojačkog krša – u Donjoj Ržanici, od 20h očekuje vas garantovano dobar provod.
Za sjajnu atmosferu ovog vikenda zadužena je sve popularnija mlada crnogorska pjevačica, Nikolina Grba koja je tokom dosadašnje karijere sarađivala sa poznatim muzičarima poput Zdravka Đuranovića i Senada Derševića.
Otpjevaće velike hitove i još jednom pokazati zašto “Marija Magdalena” važi za mjesto gdje je odličan provod.
„Potrudiću se da svima koji dodju priredim noć za pamćenje“, kaže Nikolina.
Nema sumnje da je sjajan provod u kafe baru „Marija Magdalena“ zagarantovan, zato se što prije organizujte, pozovite vaše prijatelje i zajedno provedite nezaboravno veče.
Preporučujemo da što prije rezervišete mjesto za vas jer je interesovanje zaista veliko, a to možete učiniti pozivom na broj 069/883-103.
U Mariji Magdaleni i preko dana, dok sjedite uživaćete u mirnom i prijatnom ambijentu.
HRONIKA4 дана ranijeMajka i kćerka iz Sarajeva preminule tokom odmora u Dobrim Vodama
HRONIKA4 дана ranijeBijelo Polje: Nepoznata osoba ušla u kuću i legla u krevet
DRUŠTVO4 дана ranijeZa nezakonito bogaćenje javnih funkcionera kazna do osam godina zatvora
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
DRUŠTVO4 дана ranijeU vrtiće neće biti primljeno više hiljada djece koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom
HRONIKA15 сати ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h

















