EKONOMIJA
PREZENTACIJA VLADE
(VIDEO) Krivokapić: „Crna Gora odmah“ će podići životni standard svih građana
„Ovo je rekordni kapitalni budžet“, poručio je premijer i istakao da bi „glas protiv u Skupštini bi bio udar na građanina“
Premijer Zdravko Krivokapić je na predstavljanju programa „Evropa odmah“, kazao da je kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno 248 miliona za realizaciju 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. On je poručio da je cilj ove Vlade poboljšanje životnog standarda svih građana.
„Držali su nas zarobljene u siromaštvu…ovo nije vrijeme za tajkune, ovo je vrijeme za građane. Dosta je bilo lažnog patrriotizma, građani žele bolji život, mi smo spremni da im to omogućimo“, poručio je između ostalog premijer.
Prema njegovim riječima, u 30 godina hibridnog režima živjeli smo u atmosferi straha, nepovjerenja i napravljenih vještačkih podjela. Kkao je naveo preživljavali smo do 1. do 1.
„Niko nije želio, ili htio da preokrene stvari u korist običnog građanina. To želi ova Vlada. Ona ne kalkuliše politički, nego gradi Crnu Goru da ona bude naše mjesto za život iz kog nećemo odlaziti. Odlučili smo se za reforme, pošten rad, ozbiljnost. Da smo željeli da se ponašamo kao prethodnici pravili bi državu za tajkune i one koji se bave organizovanim kriminalom“, naglasio je Krivokapić.
Mi smo se opredijelili da djelujemo programski i definisali četiri programa – prvi je „Evropa sad“ koji je narod prihvatio, dodaje premijer.
foto: Printscreen YouTube
„Obezbijedio je da ono što je do sada bila prosječna zarada bude najniža zarada, a da prosječna zarada bude 700 eura. Time se Crna Gora približava ili postaje Poljska u centralnom dijelu Evrope, a stvaraju se preduslovi da ne budu oštećeni poslodavci. To će eliminisati jedan veliki dio sive ekonomije“, objašnjava premijer.
On je pojasnio da kroz projekat „Evropa odmah“ žele da pojačaju administrativne kapacitete, a kroz „Crna Gora radi“ da upravljaju državnom imovinom i prduzećima. Cilj je, kako kaže, podići kvalitet života svih građana.
„I to kroz pet potciljeva: unapređenja zdravstvenog sistema, podizanje kvalitertata obrazovanja, jačanja infrastrukture u turizmu, snaženja saobraćajne infrastrukture i ulaganje u kulturu, sa akcentom na kulturno nasleđe“, naglasio je Krivokapić.
foto: Printscreen YouTube
Prema njegovim riječima, budzetom je predviđeno 248 miliona eura, nešto više od 11 odsto ukupnog budzeta i taj budzet je rekordan za Crnu Goru, ako izuzmemo izdatke za auto-put.
„Imamo 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. Nijesmo zaboravili kontinuitet koji je postojao.Jedan od ključnih projekata su bolnice koje će segraditi. Želimo da vratimo ono što smo djeci oduzeli. Imali smo u svakoj školi stomatološku ordinaciju. Neko je to iz nekih njemu nepoznatih razloga učinio da nemamo više stomatološke ambulante“, istakao je Krivokapić.
Dio budžeta izdvojen je za socijalni dio koji, kako je rekao premijer, treba u idućoj godini ispraviti. Krivokapić je proučio da će Crna Gora imati devet unaprjeđenja turističke ponude i sedam ski centara.
„Što tiče kulture imaćemo 17 projekata za kojih će biti izdvojeno 3.800.000 eura“, najavio je Krivokapić dodajući da će u sport za 15 projekata biti uloženmo oko pet miliona eura. Tako će se graditi tri stadiona, dva sportska bazena i razne sale, od kojih neke i u školama.
Dodao je: Vlada je željela da ukaže je sjever za njih najznačajniji i da sjeverni regiona sačuvamo kako to ne bi bio prostor sa kog odlaze ljudi.Tako će u sjevernom regionu biti realizovano 113 projekata, u srednjem 109, a u južnom 73 projekta“.
foto: Printscreen YouTube
Naveo je da će se raditi Opšta bolnica u Pljevljima, te da nisu gledali kada će izbori biti u tom gradu da bi se pristupilo radovima. Najavljena je i za narednu godinu i završetak radova na objektu Crnogorske akademija nauke i umjetnosti. Premijer je saopštio i da će Fudbalski stadion na Cetinju sigurno biti završen naredne godine.
„Nadam se da će to biti objekat koji će poslužiti svojoj vrsi i namjeni, to je naš zajednički imenitelj koji nas spaja, a ne kao što neki žele da nas razdvaja“, kazao je Krivokapić.
Krivokapić je rekao da, kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, žele da Crna Gora ima tri čvora koji će obezbijediti cirkulaciju i brži promet ljudi i robe do određene destinacije. Za dionicu Mateševo-Boljare premiejr je naveo da će Vlada naći kredit, za Jadransko jonsku magistralu najvjerovatnije će dogovoriti način realizacije, a za put koji će spajati Sarajevo i Tiranu kaže da je velika vjerovatnoća da dobiju sredstava Evropske razvojne banke.
Put Smokovac-Mateševo će građevinski biti završen u roku. Nova Jadransko-jonska magistrala ne ide ni visoko ni pored mora, već od Čapljine, dolazi do Nudola, i u Grahovo ulazui u Crnu Goru i preko Čeva ide do Podgorice, pa za Tiranu. Drugi regionalni put od Nikšića ka Plužinama je najveće zastiđe. On treba da poveže Sarajevo sa Tiranom, on treba da bude brza magistrala. Ako pogledate ta tri ključna čvorišta – on predstavlja raskrsnica svih puteva-objasnio je premijer i garantovao da će energetska situcija biti održava, nezavisni od onoga što je karakteristika ostatka regiona.
Premijer dodoaje da Crna Gora treba da postane 2022. godine najveće gradiliše u regionu.
„Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite“, naveo je premijer.
foto: Printscreen YouTube
Ubuduće svi mi treba da se osvijestimo u odnosu prema politici. Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite. Objasnite vašim glasačima zašto su loša – naglasio je Krivokapić.
„Hoćemo da gradimo, radimo i unapređujemo kako bi svi građani osjećali boljitak. To ćemo moći samo ako zasučemo rukave, i počnemo da radimo, a da mnogo ne pričamo. Dovoljno smo vremena izgubili, sad je vrijeme da uđemo u realizaciju projekata. Ako ne krenete danas, već sjutra ste pola izgubili. Crna Gora nema vremena za čekanje, ona danas mora da krene u realizaciju svih projekata“, naglasio je premjer.
On je uputio je poziv i rukovodiocima lokalnih uprava. Dodao je da će sljedeće godinee biti jasno definisani kriterijumi učešća lokalne uprave i države u projektima.
„Nećemo da stvaramo uslove da se sve prebacuje na državnu upravu, nego da svako snosi odgovornost za svoj dio posla“, kazao je Krivokapić i poručio da smijene ovu Vladu već u februaru, ako ne ispoštujemo dogovorenu minimalnu cijenu rada.
On je više puta, u odgovoru na pitanja novinara, ponovio da je ovo priča za građane i ako budu građani odlazili da sva ova priča nema smisla.
„Kad imate investitora koji nema kredibilitet da izvede nešto, kako od njega očekujete da izvrši to u roku koji je dat. Osnov svega su izvođači koji će raditi najkvalitetnije u najkraćem mogućem periodu. Imamo naručene izvođače i njih samo određene uzdižemo do nebesa, a ostale gušimo“, objasnio je premijer.
Komentarišući, na pitanje novinara, ekspolataciju šljunka premijer je kazao da svaaka tri minuta jedan kamion sa Bemaks tablicama, da ne bude da ne kažem, da se plašim nekoga, ide od šljunka do mjesta odlaganja da bi na taj način zavarao trag.
„Preračunajte da taj jedan kamion košta 300 eura pa će vam biti jasno o kakvoj se zloupotrebi radi“, naveo je, odgovarajući na pitanja novinara. Sve rijeke su nam u sličnoj situaciji, nije samo Morača“. Imate policiju koja namjerno kasni dva sata ili na licu mjesta ne vidi da je tovar prošao“, odogovrio je on.
foto: Printscreen YouTube
Krivokapić je poručio da njega „Vlada kao Vlada i opstanak Vlade ne interesuje“.
„Ako je neko protiv ovih programa znači da ne misli dobro građanima Crne Gore. Ubijeđen sam da nema toga poslanika koji neće dići ruku za ovakav predloženi budzet. To bi bio udar na građanina, zaboravimo na naše političke razlike“, kazao je premijer odgovarajući na pitanja.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
HRONIKA3 дана ranijeUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA19 сати ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA12 сати ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA2 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET17 сати ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
