Connect with us

EKONOMIJA

PREZENTACIJA VLADE

(VIDEO) Krivokapić: „Crna Gora odmah“ će podići životni standard svih građana

„Ovo je rekordni kapitalni budžet“, poručio je premijer i istakao da bi „glas protiv u Skupštini bi bio udar na građanina“

Krivokapić, Foto: Savo Prelević

Premijer Zdravko Krivokapić je na predstavljanju  programa „Evropa odmah“, kazao da je kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno 248 miliona za realizaciju 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. On je poručio da je cilj ove Vlade poboljšanje životnog standarda svih građana.

„Držali su nas zarobljene u siromaštvu…ovo nije vrijeme za tajkune, ovo je vrijeme za građane. Dosta je bilo lažnog patrriotizma, građani žele bolji život, mi smo spremni da im to omogućimo“, poručio je između ostalog premijer.

Prema njegovim riječima, u 30 godina hibridnog režima živjeli smo u atmosferi straha, nepovjerenja i napravljenih vještačkih podjela. Kkao je naveo preživljavali smo do 1. do 1.

„Niko nije želio, ili htio da preokrene stvari u korist običnog građanina. To želi ova Vlada. Ona ne kalkuliše politički, nego gradi Crnu Goru da ona bude naše mjesto za život iz kog nećemo odlaziti. Odlučili smo se za reforme, pošten rad, ozbiljnost. Da smo  željeli da se ponašamo kao prethodnici pravili bi državu za tajkune i one koji se bave organizovanim kriminalom“, naglasio je Krivokapić.

Mi smo se opredijelili da djelujemo programski i definisali četiri programa – prvi je „Evropa sad“ koji je narod prihvatio, dodaje premijer.

foto: Printscreen YouTube

„Obezbijedio je da ono što je do sada bila prosječna zarada bude najniža zarada, a da prosječna zarada bude 700 eura. Time se Crna Gora približava ili postaje Poljska u centralnom dijelu Evrope, a stvaraju se preduslovi da ne budu oštećeni poslodavci. To će eliminisati jedan veliki dio sive ekonomije“, objašnjava premijer.

On je pojasnio da kroz projekat „Evropa odmah“ žele da pojačaju administrativne kapacitete, a kroz „Crna Gora radi“ da upravljaju državnom imovinom i prduzećima. Cilj je, kako kaže, podići kvalitet života svih građana.

„I to kroz pet potciljeva: unapređenja zdravstvenog sistema, podizanje kvalitertata obrazovanja, jačanja infrastrukture u turizmu, snaženja saobraćajne infrastrukture i ulaganje u kulturu, sa akcentom na kulturno nasleđe“, naglasio je Krivokapić.

foto: Printscreen YouTube

Prema njegovim riječima, budzetom je predviđeno 248 miliona eura, nešto više od 11 odsto ukupnog budzeta i taj budzet je rekordan za Crnu Goru, ako izuzmemo izdatke za auto-put.

„Imamo 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. Nijesmo zaboravili kontinuitet koji je postojao.Jedan od ključnih projekata su bolnice koje će segraditi. Želimo da vratimo ono što smo djeci oduzeli. Imali smo u svakoj školi stomatološku ordinaciju. Neko je to iz nekih njemu nepoznatih razloga učinio da nemamo više stomatološke ambulante“, istakao je Krivokapić.

Dio budžeta izdvojen je za socijalni dio koji, kako je rekao premijer, treba u idućoj godini ispraviti. Krivokapić je proučio da će Crna Gora imati devet unaprjeđenja turističke ponude i sedam ski centara.

„Što tiče kulture imaćemo 17 projekata za kojih će biti izdvojeno 3.800.000 eura“, najavio je Krivokapić dodajući da će u sport za 15 projekata biti uloženmo oko pet miliona eura. Tako će se graditi tri stadiona, dva sportska bazena i razne sale, od kojih neke i u školama.

Dodao je: Vlada je željela da ukaže je sjever za njih najznačajniji i da sjeverni regiona sačuvamo kako to ne bi bio prostor sa kog odlaze ljudi.Tako će u sjevernom regionu biti realizovano 113 projekata, u srednjem 109, a u južnom 73 projekta“.

foto: Printscreen YouTube

Naveo je da će se raditi Opšta bolnica u Pljevljima, te da nisu gledali kada će izbori biti u tom gradu da bi se pristupilo radovima. Najavljena je i za narednu godinu i završetak radova na objektu Crnogorske akademija nauke i umjetnosti. Premijer je saopštio  i da će Fudbalski stadion na Cetinju  sigurno biti završen naredne godine.

„Nadam se da će to biti objekat koji će poslužiti svojoj vrsi i namjeni, to je naš zajednički imenitelj koji nas spaja, a ne kao što neki žele da nas razdvaja“, kazao je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da, kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, žele da Crna Gora ima tri čvora koji će obezbijediti cirkulaciju i brži promet ljudi i robe do određene destinacije. Za dionicu Mateševo-Boljare premiejr je naveo da će Vlada naći kredit, za Jadransko jonsku magistralu najvjerovatnije će dogovoriti način realizacije, a za put koji će spajati Sarajevo i Tiranu kaže da je velika vjerovatnoća da dobiju sredstava Evropske razvojne banke.

Put Smokovac-Mateševo će građevinski biti završen u roku. Nova Jadransko-jonska magistrala ne ide ni visoko ni pored mora, već od Čapljine, dolazi do Nudola, i u Grahovo ulazui u Crnu Goru i preko Čeva ide do Podgorice, pa za Tiranu. Drugi regionalni put od Nikšića ka Plužinama je najveće zastiđe. On treba da poveže Sarajevo sa Tiranom, on treba da bude brza magistrala. Ako pogledate ta tri ključna čvorišta – on predstavlja raskrsnica svih puteva-objasnio je premijer i garantovao da će energetska situcija biti održava, nezavisni od onoga što je karakteristika ostatka regiona.

Premijer dodoaje da Crna Gora treba da postane 2022. godine najveće gradiliše u regionu.

„Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite“, naveo je premijer.

foto: Printscreen YouTube

Ubuduće svi mi treba da se osvijestimo u odnosu prema politici. Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite. Objasnite vašim glasačima zašto su loša – naglasio je Krivokapić.

„Hoćemo da gradimo, radimo i unapređujemo kako bi svi građani osjećali boljitak. To ćemo moći samo ako zasučemo rukave, i počnemo da radimo, a da mnogo ne pričamo. Dovoljno smo vremena izgubili, sad je vrijeme da uđemo u realizaciju projekata. Ako ne krenete danas, već sjutra ste pola izgubili. Crna Gora nema vremena za čekanje, ona danas mora da krene u realizaciju svih projekata“, naglasio je premjer.

On je uputio je poziv i rukovodiocima lokalnih uprava. Dodao je da će sljedeće godinee biti jasno definisani kriterijumi učešća lokalne uprave i države u projektima.

„Nećemo da stvaramo uslove da se sve prebacuje na državnu upravu, nego da svako snosi odgovornost za svoj dio posla“, kazao je Krivokapić i poručio da smijene ovu Vladu već u februaru, ako ne ispoštujemo dogovorenu minimalnu cijenu rada.

On je više puta, u odgovoru na pitanja novinara,  ponovio da je ovo priča za građane i ako budu građani odlazili da sva ova priča nema smisla.

„Kad imate investitora koji nema kredibilitet da izvede nešto, kako od njega očekujete da izvrši to u roku koji je dat. Osnov svega su izvođači koji će raditi najkvalitetnije u najkraćem mogućem periodu. Imamo naručene izvođače i njih samo određene uzdižemo do nebesa, a ostale gušimo“, objasnio je premijer.

Komentarišući, na pitanje novinara, ekspolataciju šljunka premijer je kazao da svaaka tri minuta jedan kamion sa Bemaks tablicama, da ne bude da ne kažem, da se plašim nekoga, ide od šljunka do mjesta odlaganja da bi na taj način zavarao trag.

„Preračunajte da taj jedan kamion košta 300 eura pa će vam biti jasno o kakvoj se zloupotrebi radi“, naveo je, odgovarajući na pitanja novinara. Sve rijeke su nam u sličnoj situaciji, nije samo Morača“. Imate policiju koja namjerno kasni dva sata ili na licu mjesta ne vidi da je tovar prošao“, odogovrio je on.

foto: Printscreen YouTube

Krivokapić je poručio da njega „Vlada kao Vlada i opstanak Vlade ne interesuje“.

„Ako je neko protiv ovih programa znači da ne misli dobro građanima Crne Gore. Ubijeđen sam da nema toga poslanika koji neće dići ruku za ovakav predloženi budzet. To bi bio udar na građanina, zaboravimo na naše političke razlike“, kazao je premijer  odgovarajući na pitanja.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije