EKONOMIJA
PREZENTACIJA VLADE
(VIDEO) Krivokapić: „Crna Gora odmah“ će podići životni standard svih građana
„Ovo je rekordni kapitalni budžet“, poručio je premijer i istakao da bi „glas protiv u Skupštini bi bio udar na građanina“

Premijer Zdravko Krivokapić je na predstavljanju programa „Evropa odmah“, kazao da je kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno 248 miliona za realizaciju 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. On je poručio da je cilj ove Vlade poboljšanje životnog standarda svih građana.
„Držali su nas zarobljene u siromaštvu…ovo nije vrijeme za tajkune, ovo je vrijeme za građane. Dosta je bilo lažnog patrriotizma, građani žele bolji život, mi smo spremni da im to omogućimo“, poručio je između ostalog premijer.
Prema njegovim riječima, u 30 godina hibridnog režima živjeli smo u atmosferi straha, nepovjerenja i napravljenih vještačkih podjela. Kkao je naveo preživljavali smo do 1. do 1.
„Niko nije želio, ili htio da preokrene stvari u korist običnog građanina. To želi ova Vlada. Ona ne kalkuliše politički, nego gradi Crnu Goru da ona bude naše mjesto za život iz kog nećemo odlaziti. Odlučili smo se za reforme, pošten rad, ozbiljnost. Da smo željeli da se ponašamo kao prethodnici pravili bi državu za tajkune i one koji se bave organizovanim kriminalom“, naglasio je Krivokapić.
Mi smo se opredijelili da djelujemo programski i definisali četiri programa – prvi je „Evropa sad“ koji je narod prihvatio, dodaje premijer.

foto: Printscreen YouTube
„Obezbijedio je da ono što je do sada bila prosječna zarada bude najniža zarada, a da prosječna zarada bude 700 eura. Time se Crna Gora približava ili postaje Poljska u centralnom dijelu Evrope, a stvaraju se preduslovi da ne budu oštećeni poslodavci. To će eliminisati jedan veliki dio sive ekonomije“, objašnjava premijer.
On je pojasnio da kroz projekat „Evropa odmah“ žele da pojačaju administrativne kapacitete, a kroz „Crna Gora radi“ da upravljaju državnom imovinom i prduzećima. Cilj je, kako kaže, podići kvalitet života svih građana.
„I to kroz pet potciljeva: unapređenja zdravstvenog sistema, podizanje kvalitertata obrazovanja, jačanja infrastrukture u turizmu, snaženja saobraćajne infrastrukture i ulaganje u kulturu, sa akcentom na kulturno nasleđe“, naglasio je Krivokapić.

foto: Printscreen YouTube
Prema njegovim riječima, budzetom je predviđeno 248 miliona eura, nešto više od 11 odsto ukupnog budzeta i taj budzet je rekordan za Crnu Goru, ako izuzmemo izdatke za auto-put.
„Imamo 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. Nijesmo zaboravili kontinuitet koji je postojao.Jedan od ključnih projekata su bolnice koje će segraditi. Želimo da vratimo ono što smo djeci oduzeli. Imali smo u svakoj školi stomatološku ordinaciju. Neko je to iz nekih njemu nepoznatih razloga učinio da nemamo više stomatološke ambulante“, istakao je Krivokapić.
Dio budžeta izdvojen je za socijalni dio koji, kako je rekao premijer, treba u idućoj godini ispraviti. Krivokapić je proučio da će Crna Gora imati devet unaprjeđenja turističke ponude i sedam ski centara.
„Što tiče kulture imaćemo 17 projekata za kojih će biti izdvojeno 3.800.000 eura“, najavio je Krivokapić dodajući da će u sport za 15 projekata biti uloženmo oko pet miliona eura. Tako će se graditi tri stadiona, dva sportska bazena i razne sale, od kojih neke i u školama.
Dodao je: Vlada je željela da ukaže je sjever za njih najznačajniji i da sjeverni regiona sačuvamo kako to ne bi bio prostor sa kog odlaze ljudi.Tako će u sjevernom regionu biti realizovano 113 projekata, u srednjem 109, a u južnom 73 projekta“.

foto: Printscreen YouTube
Naveo je da će se raditi Opšta bolnica u Pljevljima, te da nisu gledali kada će izbori biti u tom gradu da bi se pristupilo radovima. Najavljena je i za narednu godinu i završetak radova na objektu Crnogorske akademija nauke i umjetnosti. Premijer je saopštio i da će Fudbalski stadion na Cetinju sigurno biti završen naredne godine.
„Nadam se da će to biti objekat koji će poslužiti svojoj vrsi i namjeni, to je naš zajednički imenitelj koji nas spaja, a ne kao što neki žele da nas razdvaja“, kazao je Krivokapić.
Krivokapić je rekao da, kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, žele da Crna Gora ima tri čvora koji će obezbijediti cirkulaciju i brži promet ljudi i robe do određene destinacije. Za dionicu Mateševo-Boljare premiejr je naveo da će Vlada naći kredit, za Jadransko jonsku magistralu najvjerovatnije će dogovoriti način realizacije, a za put koji će spajati Sarajevo i Tiranu kaže da je velika vjerovatnoća da dobiju sredstava Evropske razvojne banke.
Put Smokovac-Mateševo će građevinski biti završen u roku. Nova Jadransko-jonska magistrala ne ide ni visoko ni pored mora, već od Čapljine, dolazi do Nudola, i u Grahovo ulazui u Crnu Goru i preko Čeva ide do Podgorice, pa za Tiranu. Drugi regionalni put od Nikšića ka Plužinama je najveće zastiđe. On treba da poveže Sarajevo sa Tiranom, on treba da bude brza magistrala. Ako pogledate ta tri ključna čvorišta – on predstavlja raskrsnica svih puteva-objasnio je premijer i garantovao da će energetska situcija biti održava, nezavisni od onoga što je karakteristika ostatka regiona.
Premijer dodoaje da Crna Gora treba da postane 2022. godine najveće gradiliše u regionu.
„Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite“, naveo je premijer.

foto: Printscreen YouTube
Ubuduće svi mi treba da se osvijestimo u odnosu prema politici. Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite. Objasnite vašim glasačima zašto su loša – naglasio je Krivokapić.
„Hoćemo da gradimo, radimo i unapređujemo kako bi svi građani osjećali boljitak. To ćemo moći samo ako zasučemo rukave, i počnemo da radimo, a da mnogo ne pričamo. Dovoljno smo vremena izgubili, sad je vrijeme da uđemo u realizaciju projekata. Ako ne krenete danas, već sjutra ste pola izgubili. Crna Gora nema vremena za čekanje, ona danas mora da krene u realizaciju svih projekata“, naglasio je premjer.
On je uputio je poziv i rukovodiocima lokalnih uprava. Dodao je da će sljedeće godinee biti jasno definisani kriterijumi učešća lokalne uprave i države u projektima.
„Nećemo da stvaramo uslove da se sve prebacuje na državnu upravu, nego da svako snosi odgovornost za svoj dio posla“, kazao je Krivokapić i poručio da smijene ovu Vladu već u februaru, ako ne ispoštujemo dogovorenu minimalnu cijenu rada.
On je više puta, u odgovoru na pitanja novinara, ponovio da je ovo priča za građane i ako budu građani odlazili da sva ova priča nema smisla.
„Kad imate investitora koji nema kredibilitet da izvede nešto, kako od njega očekujete da izvrši to u roku koji je dat. Osnov svega su izvođači koji će raditi najkvalitetnije u najkraćem mogućem periodu. Imamo naručene izvođače i njih samo određene uzdižemo do nebesa, a ostale gušimo“, objasnio je premijer.
Komentarišući, na pitanje novinara, ekspolataciju šljunka premijer je kazao da svaaka tri minuta jedan kamion sa Bemaks tablicama, da ne bude da ne kažem, da se plašim nekoga, ide od šljunka do mjesta odlaganja da bi na taj način zavarao trag.
„Preračunajte da taj jedan kamion košta 300 eura pa će vam biti jasno o kakvoj se zloupotrebi radi“, naveo je, odgovarajući na pitanja novinara. Sve rijeke su nam u sličnoj situaciji, nije samo Morača“. Imate policiju koja namjerno kasni dva sata ili na licu mjesta ne vidi da je tovar prošao“, odogovrio je on.

foto: Printscreen YouTube
Krivokapić je poručio da njega „Vlada kao Vlada i opstanak Vlade ne interesuje“.
„Ako je neko protiv ovih programa znači da ne misli dobro građanima Crne Gore. Ubijeđen sam da nema toga poslanika koji neće dići ruku za ovakav predloženi budzet. To bi bio udar na građanina, zaboravimo na naše političke razlike“, kazao je premijer odgovarajući na pitanja.
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















