Connect with us

EKONOMIJA

PREZENTACIJA VLADE

(VIDEO) Krivokapić: „Crna Gora odmah“ će podići životni standard svih građana

„Ovo je rekordni kapitalni budžet“, poručio je premijer i istakao da bi „glas protiv u Skupštini bi bio udar na građanina“

Krivokapić, Foto: Savo Prelević

Premijer Zdravko Krivokapić je na predstavljanju  programa „Evropa odmah“, kazao da je kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno 248 miliona za realizaciju 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. On je poručio da je cilj ove Vlade poboljšanje životnog standarda svih građana.

„Držali su nas zarobljene u siromaštvu…ovo nije vrijeme za tajkune, ovo je vrijeme za građane. Dosta je bilo lažnog patrriotizma, građani žele bolji život, mi smo spremni da im to omogućimo“, poručio je između ostalog premijer.

Prema njegovim riječima, u 30 godina hibridnog režima živjeli smo u atmosferi straha, nepovjerenja i napravljenih vještačkih podjela. Kkao je naveo preživljavali smo do 1. do 1.

„Niko nije želio, ili htio da preokrene stvari u korist običnog građanina. To želi ova Vlada. Ona ne kalkuliše politički, nego gradi Crnu Goru da ona bude naše mjesto za život iz kog nećemo odlaziti. Odlučili smo se za reforme, pošten rad, ozbiljnost. Da smo  željeli da se ponašamo kao prethodnici pravili bi državu za tajkune i one koji se bave organizovanim kriminalom“, naglasio je Krivokapić.

Mi smo se opredijelili da djelujemo programski i definisali četiri programa – prvi je „Evropa sad“ koji je narod prihvatio, dodaje premijer.

foto: Printscreen YouTube

„Obezbijedio je da ono što je do sada bila prosječna zarada bude najniža zarada, a da prosječna zarada bude 700 eura. Time se Crna Gora približava ili postaje Poljska u centralnom dijelu Evrope, a stvaraju se preduslovi da ne budu oštećeni poslodavci. To će eliminisati jedan veliki dio sive ekonomije“, objašnjava premijer.

On je pojasnio da kroz projekat „Evropa odmah“ žele da pojačaju administrativne kapacitete, a kroz „Crna Gora radi“ da upravljaju državnom imovinom i prduzećima. Cilj je, kako kaže, podići kvalitet života svih građana.

„I to kroz pet potciljeva: unapređenja zdravstvenog sistema, podizanje kvalitertata obrazovanja, jačanja infrastrukture u turizmu, snaženja saobraćajne infrastrukture i ulaganje u kulturu, sa akcentom na kulturno nasleđe“, naglasio je Krivokapić.

foto: Printscreen YouTube

Prema njegovim riječima, budzetom je predviđeno 248 miliona eura, nešto više od 11 odsto ukupnog budzeta i taj budzet je rekordan za Crnu Goru, ako izuzmemo izdatke za auto-put.

„Imamo 302 projekta, od kojih je 117 potpuno novih. Nijesmo zaboravili kontinuitet koji je postojao.Jedan od ključnih projekata su bolnice koje će segraditi. Želimo da vratimo ono što smo djeci oduzeli. Imali smo u svakoj školi stomatološku ordinaciju. Neko je to iz nekih njemu nepoznatih razloga učinio da nemamo više stomatološke ambulante“, istakao je Krivokapić.

Dio budžeta izdvojen je za socijalni dio koji, kako je rekao premijer, treba u idućoj godini ispraviti. Krivokapić je proučio da će Crna Gora imati devet unaprjeđenja turističke ponude i sedam ski centara.

„Što tiče kulture imaćemo 17 projekata za kojih će biti izdvojeno 3.800.000 eura“, najavio je Krivokapić dodajući da će u sport za 15 projekata biti uloženmo oko pet miliona eura. Tako će se graditi tri stadiona, dva sportska bazena i razne sale, od kojih neke i u školama.

Dodao je: Vlada je željela da ukaže je sjever za njih najznačajniji i da sjeverni regiona sačuvamo kako to ne bi bio prostor sa kog odlaze ljudi.Tako će u sjevernom regionu biti realizovano 113 projekata, u srednjem 109, a u južnom 73 projekta“.

foto: Printscreen YouTube

Naveo je da će se raditi Opšta bolnica u Pljevljima, te da nisu gledali kada će izbori biti u tom gradu da bi se pristupilo radovima. Najavljena je i za narednu godinu i završetak radova na objektu Crnogorske akademija nauke i umjetnosti. Premijer je saopštio  i da će Fudbalski stadion na Cetinju  sigurno biti završen naredne godine.

„Nadam se da će to biti objekat koji će poslužiti svojoj vrsi i namjeni, to je naš zajednički imenitelj koji nas spaja, a ne kao što neki žele da nas razdvaja“, kazao je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da, kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, žele da Crna Gora ima tri čvora koji će obezbijediti cirkulaciju i brži promet ljudi i robe do određene destinacije. Za dionicu Mateševo-Boljare premiejr je naveo da će Vlada naći kredit, za Jadransko jonsku magistralu najvjerovatnije će dogovoriti način realizacije, a za put koji će spajati Sarajevo i Tiranu kaže da je velika vjerovatnoća da dobiju sredstava Evropske razvojne banke.

Put Smokovac-Mateševo će građevinski biti završen u roku. Nova Jadransko-jonska magistrala ne ide ni visoko ni pored mora, već od Čapljine, dolazi do Nudola, i u Grahovo ulazui u Crnu Goru i preko Čeva ide do Podgorice, pa za Tiranu. Drugi regionalni put od Nikšića ka Plužinama je najveće zastiđe. On treba da poveže Sarajevo sa Tiranom, on treba da bude brza magistrala. Ako pogledate ta tri ključna čvorišta – on predstavlja raskrsnica svih puteva-objasnio je premijer i garantovao da će energetska situcija biti održava, nezavisni od onoga što je karakteristika ostatka regiona.

Premijer dodoaje da Crna Gora treba da postane 2022. godine najveće gradiliše u regionu.

„Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite“, naveo je premijer.

foto: Printscreen YouTube

Ubuduće svi mi treba da se osvijestimo u odnosu prema politici. Da politika bude program, a da najbolji program bude izbor građana. Da neko na kraju četiri godine kaže realizovali ste ili niste ovaj program. A ako nije realizovao program, on kod građana nema što da traži. Ne znam ko od političara može da kaže da ova četiri programa nisu dobra, da ne valjaju. Ako nešto treba popraviti – unaprijedite. Objasnite vašim glasačima zašto su loša – naglasio je Krivokapić.

„Hoćemo da gradimo, radimo i unapređujemo kako bi svi građani osjećali boljitak. To ćemo moći samo ako zasučemo rukave, i počnemo da radimo, a da mnogo ne pričamo. Dovoljno smo vremena izgubili, sad je vrijeme da uđemo u realizaciju projekata. Ako ne krenete danas, već sjutra ste pola izgubili. Crna Gora nema vremena za čekanje, ona danas mora da krene u realizaciju svih projekata“, naglasio je premjer.

On je uputio je poziv i rukovodiocima lokalnih uprava. Dodao je da će sljedeće godinee biti jasno definisani kriterijumi učešća lokalne uprave i države u projektima.

„Nećemo da stvaramo uslove da se sve prebacuje na državnu upravu, nego da svako snosi odgovornost za svoj dio posla“, kazao je Krivokapić i poručio da smijene ovu Vladu već u februaru, ako ne ispoštujemo dogovorenu minimalnu cijenu rada.

On je više puta, u odgovoru na pitanja novinara,  ponovio da je ovo priča za građane i ako budu građani odlazili da sva ova priča nema smisla.

„Kad imate investitora koji nema kredibilitet da izvede nešto, kako od njega očekujete da izvrši to u roku koji je dat. Osnov svega su izvođači koji će raditi najkvalitetnije u najkraćem mogućem periodu. Imamo naručene izvođače i njih samo određene uzdižemo do nebesa, a ostale gušimo“, objasnio je premijer.

Komentarišući, na pitanje novinara, ekspolataciju šljunka premijer je kazao da svaaka tri minuta jedan kamion sa Bemaks tablicama, da ne bude da ne kažem, da se plašim nekoga, ide od šljunka do mjesta odlaganja da bi na taj način zavarao trag.

„Preračunajte da taj jedan kamion košta 300 eura pa će vam biti jasno o kakvoj se zloupotrebi radi“, naveo je, odgovarajući na pitanja novinara. Sve rijeke su nam u sličnoj situaciji, nije samo Morača“. Imate policiju koja namjerno kasni dva sata ili na licu mjesta ne vidi da je tovar prošao“, odogovrio je on.

foto: Printscreen YouTube

Krivokapić je poručio da njega „Vlada kao Vlada i opstanak Vlade ne interesuje“.

„Ako je neko protiv ovih programa znači da ne misli dobro građanima Crne Gore. Ubijeđen sam da nema toga poslanika koji neće dići ruku za ovakav predloženi budzet. To bi bio udar na građanina, zaboravimo na naše političke razlike“, kazao je premijer  odgovarajući na pitanja.

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije